Na Facebook profilu “Obitelj & Domovina HR” 27. ožujka objavljen je status (arhivirano ovdje) sa screenshotom naslovne fotografije Mislava Kolakušića i naslova članka portala Dnevno.hr iz listopada 2019. godine u kojem piše: “Kolakušić kod Stankovića jasno o ćirilici! ‘Vukovar se ne drži zakona, ćirilica tamo treba ostati dok se ne promjene propisi!“. Uz taj prikaz zaslona, između ostalog u statusu piše:

“Da se malo prisjetimo što je govorio Kolakušić kada su se ljudi borili protiv ćirilice u Vukovaru! Na žalost neki koji su bili suprotnog stava od Kolakušića, Milanovića, “Ostoje Rankovića” … su teško nastradali, zatvarani, osuđivani.. Kolakušiću ćirilica nije nikada imala što tražiti u Vukovaru! Nismo ti zaboravili na čijoj si strani bio. Da li Kolakušić još ima isto razmišljanje?”.

Riječi Mislava Kolakušića, europarlamentarca i sada predsjednika stranke Pravo i Pravda te koalicijskog partnera Domovinskog pokreta, kojeg vodi bivši HDZ-ovac i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, u članku Dnevno.hr-a vjerno su prepričane iz gostovanja Kolakušića u emisiji Nedjeljom u 2 HRT-a.

“Stanković ga je upitao i o problemu ćirilice u Vukovaru. ‘Ključno je da li vi imate propise kojih se pridržavamo ili ne pridržavamo’, kazao je o ćirilici u Vukovaru. Smatra da se lokalna vlast u Vukovaru ne pridržava propisa te da bi ćirilica trebala biti implementirana tamo dok se ne promijene propisi. Smatra da to nije stvar svjetonazora već isključivo primjena zakona”, navodi se u članku Dnevno.hr objavljenom 27. listopada 2019. godine (arhivirano ovdje).

Što je rekao Kolakušić u Nedjeljom u 2?

Cijela snimka emisije Nedjeljom u 2 urednika Aleksandra Stankovića, u kojoj je Kolakušić u listopadu 2019. godine gostovao kao predsjednički kandidat i europarlamentarac, još uvijek se može pogledati i na HRT-ovom YouTube kanalu. U nastavku donosimo i transkript dijela razgovora Aleksandra Stankovića i Mislava Kolakušića koji se odnosio na pitanje o ćirilici u Vukovaru.

“Stanković: Ćirilica u Vukovaru? Kako se taj problem rješava, Ustavni sud je više manje svoje rekao i imamo pat poziciju?

Kolakušić: Što je ključno? Ključno je da li vi imate propise kojih se pridržavamo ili ne pridržavamo. Potpuno je svejedno o kakvom propisu se radi…

Stanković: Što mislite u ovom slučaju, jel’ se pridržava lokalna vlast u Vukovaru propisa ili ne?

Kolakušić: Pa očigledno ne.

Stanković: To znači da bi ćirilica trebala biti implementirana?

Kolakušić: Dok se ne promijeni propis.

Stanković: Ne mislite li da ćete takvom izjavom izgubiti dobar dio glasača jer upravo su govorili da se Kolakušić ne želi oglasiti o svjetonazorskim pitanjima?

Kolakušić: Ovo nije nikakvo očitovanje o svjetonazorskim pitanjima. To je daleko od toga. Ili se pridržavamo zakona ili se ne pridržavamo. Samo moramo znati kako ide hijerarhija zakona. Ustav Republike Hrvatske, kao i Zakon o sudovima. Kada predmet dođe pred sud, svaki sudac prvenstveno mora provjeriti je li on sukladan s Ustavom. Suci imaju ovlast zastati s predmetom. Prvo ide Ustav, a rasprava je ide li iznad toga i europska pravna stečevina ili ne. Onda imamo međunarodne ugovore kao treće i tek četvrto su zakoni. Ako taj test prolazi, ti propisi se moraju primjenjivati dok se ne promijeni. Sada ćemo imati, dakle, po mom prijedlogu, 20 tisuća građana, izmjena propisa i to je to. Sabore izvoli odlučiti, reci što je”.

I iz tog transkripta je jasno kako je 2019. godine Kolakušić kazao da vukovarska gradska vlast, a gradonačelnik je tada bio njegov sadašnji koalicijski partner Ivan Penava, krši zakon o pravima nacionalnih manjina, u tom slučaju srpske manjine, u svome gradu.

Trećina stanovnika je zakonski uvjet za ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma

Dok je u statusu na profilu “Obitelj & Domovina HR” točno preneseno da je Mislav Kolakušić 2019. godine smatrao da se u Vukovaru krše prava srpske nacionalne manjine, a to se u prvom redu odnosilo na postavljanje dvojezičnih, odnosno ploča na latinici i ćirilici, nije točan dio statusa u kojemu se kaže da “ćirilica nije nikada imala što tražiti u Vukovaru” jer je ona uvedena na temelju hrvatskog Ustava i zakona.

Kao što je Faktograf objasnio još u siječnju 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko tvrdio da je “ćirilica u Vukovaru kršenje Ustavnog zakona”, ploče s ćiriličnim natpisima u Vukovaru postavljene su na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te tadašnjeg Statuta grada Vukovara.

“Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice”, stoji u prvom stavku 12. članka ovog Ustavnog zakona.

Prema popisu stanovništva koji je proveo Državni zavod za statistiku iz 2011. godine, u Vukovaru je ukupno živjelo 27.683 stanovnika, od čega je bilo 9.654 pripadnika srpske nacionalne manjine. Udio srpskog stanovništva u Vukovaru je tada bio 34,87 posto, čime je srpska manjina u tom gradu ostvarila pravo ravnopravne službene uporabe svog jezika i ćiriličnog pisma.

U članku iz 2016. godine spomenuli smo i da drugi stavak članka 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisuje da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma pripadnika nacionalne manjine na području jedinice lokalne samouprave može uvesti i kada je to propisano statutom takve jedinice, a u Vukovaru je takva odredba uvedena i prije popisa stanovništva iz 2011. godine. Na sjednici Gradskog vijeća Vukovara u srpnju 2009. godine u 61. članak je unesena izmjena te je on glasio:

“U skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i ovoga Statuta, pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu, te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara”. Takav statut na sjednici Gradskog vijeća održanoj 14. srpnja 2009. godine usvojen je zahvaljujući glasovima vijećnika HDZ-a.

Ćirilične ploče postavljene u mandatu Zorana Milanovića

U mandatu Vlade Zorana Milanovića, u rujnu 2013. godine, na pojedina tijela države uprave postavljaju se dvojezične, odnosno dvopismene latinično-ćirilične ploče u Vukovaru, koje potom prosvjednici skidaju i uništavaju. Vlada Zorana Milanovića tada u priopćenju objašnjava zašto su ploče postavljene.

“Provodeći Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pojedina tijela državne uprave danas su postavila dvojezične, to jest dvopismene latinično-ćirilične ploče u Vukovaru. Tijela državne uprave to su učinila sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Nakon postavljanja, ploče su nasilno skinute i uništene.

Podsjećamo, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donijet je 2002. godine dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru. Prema Ustavnom zakonu, ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice”, stajalo je u priopćenju Vlade uz poruku prosvjednicima i HDZ-u.

“Prosvjedi su zakonit način izražavanja nezadovoljstva, ali nasilje, kao i izravne prijetnje upućene vlasti i ustavnom poretku, predstavljaju grubo kršenje zakona i izrugivanje demokraciji. Prosvjednicima u Vukovaru, i onima koji ih podupiru, to mora biti jasno. Oštro osuđujući današnje šovinističko nasilje u Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske poziva sve političke stranke, da se nedvosmisleno distanciraju od gaženja po temeljnim vrijednostima naše demokracije, te da jasno i javno ustanu protiv širenja mržnje.

Poseban poziv upućujemo stranci koja je u Gradskom vijeću Vukovara 2009. godine i prije nego su stečene zakonske pretpostavke za dvojezičnost, glasala za Statut Grada Vukovara kojim je pripadnicima nacionalnih manjina dano pravo korištenja i isticanja simbola i zastave nacionalne manjine”, navela je Vlada Zorana Milanovića.

U vrijeme kada je 2009. godine izmijenjen statut Grada Vukovara i u njega uvedena dvojezičnost, na čelu HDZ-a bila je predsjednica Jadranka Kosor. Nakon poraza od centrističko-lijeve koalicije predvođene Zoranom Milanovićem na parlamentarnim izborima, na čelo stranke dolazi Tomislav Karamarko koji se iz oporbenih redova protivio uvođenju ćirilice u Vukovaru, a u tom smjeru je djelovao i lokalni HDZ.

Gradsko vijeće željelo izuzeti Vukovar od primjene zakona

U studenom 2013. godine Gradsko vijeće Vukovara donosi izmjene Statusa te unosi dva stavka u kojem navode da “područje Grada Vukovara mjesto je posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata” i da “u Gradu Vukovaru službeni jezik i pismo su hrvatski jezik i latinično pismo”. Također, mijenja se i već navedeni članak 61. u kojem se dodaje da: “Temeljem odredbe članka 2., stavak 2. i stavka 4. ovog Statuta područje Grada Vukovara se u cijelosti izuzima od primjene odredaba Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te od članka 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, do ispunjenja uvjeta iz članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina”.

No, taj dio o izuzeću Vukovara od primjene odredaba Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u studenom 2013. godine obustavilo je Ministarstvo uprave na čijem čelu je tada bio SDP-ovac Arsen Bauk. Ustavni sud se u odluci iz kolovoza 2014. godine složio s ocjenom Ministarstva uprave da se Vukovar ne može izuzeti iz odredbi toga zakona.

Nedugo nakon što je u studenom 2013. godine vukovarsko Gradsko vijeće donijelo tu poništenu odluku, dogodio se i incident tijekom obilježavanja Dana sjećanja kada je organizacija nazvana Stožer za obranu hrvatskog Vukovara blokirala službenu kolonu u kojoj su bili predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Vlade Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko i “formirala” drugu kolonu u kojoj se nalazio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

Uoči postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru 2013. godine i politička situacija u gradu bila je vrlo zanimljiva. Na lokalnim izborima 2009. godine gradonačelnik je postao SDP-ovac Željko Sabo, a svoj je novi mandat potvrdio i na redovnim izborima 2013. godine, kada mu je protukandidat u drugom krugu bio tada HDZ-ov Ivan Penava. No, zbog neizglasavanja proračuna grada, Vlada je raspisala prijevremene lokalne izbore 2014. godine na koje se Sabo kandidira kao neovisni kandidat uz podršku SDP-a, čemu je prethodilo pokretanje sudskih procesa protiv Sabe. Između ostalog, i na valu nezadovoljstva zbog uvođenja ćirilice na tim prijevremenim izborima pobjeđuje kandidat HDZ-ove koalicije Ivan Penava koji je do danas na čelu grada. Penava je 2020. godine, razočaran odnosom državne vlasti prema Vukovaru, izašao iz HDZ-a, a 2021. je ušao u Domovinski pokret.

Neustavno referendumsko pitanje

Građanska inicijativa “Stožer za obranu hrvatskog Vukovara” je 2014. godine Saboru predala više od 576 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma kojim su tražili da se zakon izmjeni tako da za provedbu dvojezičnosti u jedinici lokalne samouprave treba biti najmanje polovina, a ne trećina pripadnika nacionalne manjine.

Nakon prebrojavanja potpisa, Sabor je Ustavnom sudu poslao zahtjev da ocjeni je li postavljeno pitanje u skladu s Ustavom. Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za to da se članak 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mijenja tako da glasi: ‘Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice.’?”.

No, Ustavni sud je u odluci objavljenoj u kolovozu 2014. odgovorilo da to pitanje nije u skladu s Ustavom te referendum nije održan.

Zahtjevi Ustavnog suda Gradskom vijeću i Vladi

Ustavni sud je odlukom iz 2014. godine obvezao Gradsko vijeće Vukovara da “u roku od jedne godine od dana objave ove odluke u “Narodnim novinama”, vodeći se člankom 6. Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, a u duhu članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u Statutu Grada Vukovara izrijekom propiše i uredi, za cijelo područje odnosno za pojedini dio ili pojedine dijelove područja Grada Vukovara, individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu uporabu svoga jezika i pisma te javnopravne obveze tijela državne i javne vlasti između onih navedenih u Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, za koje smatra da odgovaraju životnim činjenicama i faktičnim okolnostima u Gradu Vukovaru, u opsegu koji ne ugrožava samu bit tih prava, a istodobno uvažava potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara”.

U toj odluci je Ustavni sud obvezao i “Vladu Republike Hrvatske da u roku od jedne godine od dana objave ove odluke u ‘Narodnim novinama’ uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina odnosno opstruiraju njegovu provedbu”.

Također su odredili i da “u razdoblju do donošenja izmjena i dopuna Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina nadležna državna tijela neće provoditi taj zakon na području Grada Vukovara uporabom prisilnih mjera”.

Vukovarsko Gradsko vijeće nastavilo s otežavanjem ostvarivanja prava Srba

Nakon te odluke, Gradsko vijeće Vukovara je nastavilo mijenjati Statut grada u smjeru otežavanja ostvarivanja prava srpske manjine na uporabu jezika i pisma. Gradsko vijeće Vukovara je ponovno mijenjalo Statut grada u kolovozu 2015. godine. Te odredbe razmatrao je Ustavni sud, a odluku su objavili u srpnju 2019. godine.

Vukovarsko Gradsko vijeće je 2015. godine promijenilo članak 61. te je on glasio:

“U skladu s člankom 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u vezi s člankom 6. stavkom 2. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (‘Narodne novine’ br. 51/00, 56/00-ispravak) individualna prava građana iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive na području Grada Vukovara, zajamčena tim zakonom postupno se osiguravaju posebnom Statutarnom odlukom o ostvarivanju ravnopravne službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara (u daljnjem tekstu: Statutarna odluka).

Statutarna odluka smatra se dijelom ovog statuta s posebnim statusom statutarne povelje o razumijevanju, solidarnosti, snošljivosti i dijalogu među građanima Vukovara, pripadnicima hrvatskog naroda i pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Gradsko vijeće Grada Vukovara razmatra u listopadu svake godine dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Vukovara iz stavka 2. ovog članka te u skladu s raspravljenim i donesenim zaključcima donosi odluku o mogućnosti, odnosno potrebi proširivanja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive u Gradu Vukovaru novim pravima iz kataloga prava predviđenih zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Na temelju Odluke iz stavka 3. ovog članka, Gradsko vijeće Grada Vukovara svake godine, a najkasnije svake druge godine donosi dopunu Statutarne odluke kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara priznaju prethodno dogovorena nova prava”.

Prema tim izmjenama Gradsko vijeće je u listopadu svake godine trebalo raspravljati o dostignutom stupnju “razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Vukovara” te svake dvije godine pripadnicima srpske nacionalne manjine priznati prethodno dogovorena nova prava.

Od 2015. do 2019. prava Srba nisu povećavana

No, s obzirom da od 2015. do 2019. Gradsko vijeće Vukovara nije niti jednom proširilo prava pripadnika srpske manjine u Vukovaru, Ustavni sud ih je upozorio da to moraju napraviti u listopadu te godine.

“Zaključno, Ustavni sud, na temelju članka 31. stavaka 2. i 5. Ustavnog zakona nalaže Gradskom vijeću Grada Vukovara da sukladno člancima 5. i 6. Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Vukovara iz 2015. godine već u listopadu ove godine pristupi donošenju odluke o mogućnosti, odnosno potrebi proširivanja opsega osiguranih individualnih i kolektivnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive u Gradu Vukovaru novim pravima iz kataloga prava predviđenih ZUJiPNM-om, primjenjujući pri tome zaključke i stajališta iznesena u ovoj odluci te da o učinjenom bez odgode izvijesti Ustavni sud, kao i da ubuduće poštuje vremenski okvir za donošenje takve odluke koji je određen člankom 5. stavkom 4., te člankom 6. stavkom 2. Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Vukovara iz 2015. godine.

Ustavni sud ponavlja svoj stav da se obveze koje za Gradsko vijeće Grada Vukovara proizlaze iz Ustava, UZoPNM-a, ZUJiPNM-a te osporenih odredaba Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Vukovara iz 2015. godine ne mogu odgađati unedogled te stoga pridržava sebi pravo na temelju članka 38. stavka 2. Ustavnog zakona pokrenuti na vlastitu inicijativu postupak za ocjenu suglasnosti tog propisa sa zakonom i Ustavom”, stajalo je u odluci Ustavnog suda.

Plenković u dva mandata ignorirao upute Ustavnog suda

No, Ustavni sud se 2019. godine “sjetio” i da je za nešto 2014. godine ovlastio Vladu, a ona to niti nakon pet godina nije ispunila.

“Ustavni sud podsjeća i na nalog koji je u odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-4640/2014 dao Vladi Republike Hrvatske ‘da u parlamentarnu proceduru uputi izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provodu obveze iz Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina odnosno opstruiraju njegovu provedbu’ te očekuje da Vlada Republike Hrvatske, sukladno članku 31. stavcima 2. i 3. Ustavnog zakona, postupi prema tom nalogu, odnosno da ga provede i Hrvatskom saboru uputi prijedlog zakona kojim će se provoditi učinkovit pravni mehanizam u slučaju neispunjavanja obveza iz ZUJiPNM-a od strane predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, a u slučaju da Vlada Republike Hrvatske ne postupi na ovaj način, Ustavni sud će, sukladno članku 105. stavku 2. Ustavnog zakona, o tome obavijestiti Hrvatski sabor”, navedeno je u odluci Ustavnog suda iz 2019. godine.

Vezano uz taj nalog Ustavnog suda Vladi, Vlada Zorana Milanovića je u lipnju 2015. godine uputila prijedlog izmjena i dopuna zakona u prvo čitanje, on je prihvaćen u Saboru u srpnju te godine, a sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iz rasprave upućena su Vladi zbog pripreme konačnog prijedloga zakona.

No, u studenom 2015. godine, nakon parlamentarnih izbora, SDP-ova koalicija silazi s vlasti, a niti Vlade predvođene Tihomirom Oreškovićem, a potom ni ona na čijem čelu je Andrej Plenković ne donose konačne izmjene tog zakona, što jasno u svojoj odluci iz 2019. godine navodi i Ustavni sud. Na internetskim stranicama Sabora, kao niti u Narodnim novinama ne može se pronaći trag da je taj zakon do danas izmijenjen sukladno uputama Ustavnog suda, što znači da je Vlada Andreja Plenkovića cijela dva mandata ignorirala tu uputu koju je Ustavni sud naveo u svoje dvije odluke, onoj iz 2014. i 2019. godine.

Broj Srba po popisu iz 2021. u Vukovaru pao ispod trećine

Na kraju, ni nacionalna ili lokalna politika, a niti Ustavni sud svojim odlukama nisu uspjeli osigurati poštivanje prava srpske nacionalne manjine na jezik i pismo u Vukovaru, nego je rasprava postala bespredmetna nakon što je Državni zavod za statistiku objavio nove podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Vukovaru je ukupno živjelo 23 175 stanovnika, od čega se pripadnicima srpske nacionalne manjine izjasnilo njih 6 890, što je udio od 29,73 posto. Time popisom je postotak Srba pao ispod zakonski propisane trećine.

Na temelju tog popisa je Gradsko vijeće Vukovara u prosincu 2022. godine stavilo “izvan snage Statutarnu odluku o ostvarivanju ravnopravne službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara”, iako to pravo zaista nikada nije niti bilo konzumirano.

“U pojašnjenju odluke o izmjenama Stauta Grada Vukovara, navedeno je kako je toj odluci prethodila objava službenih rezultata popisa stanovništva provedenoga 2021. godine sukladno kojima u gradu Vukovaru živi 29,73 posto Srba, što je manje od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika grada te na taj način ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada Vukovara”, navodilo se u objašnjenju za tu odluku. Pozivajući se na odredbu o “trećini” stanovništva, Gradsko vijeće je priznalo da su Srbi u prethodnom razdoblju imali pravo na ravnopravnu uporabu jezika i pisma, što je godinama bilo ignorirano.

S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da je u statusu “Obitelj & Domovina HR” netočno navedeno da “ćirilica nije nikada imala što tražiti u Vukovaru” jer odredbe ustavnog zakona jasno kažu da u lokalnoj jedinici s trećinom pripadnika manjine oni imaju pravo na ravnopravno uporabu svog jezika i pisma.

The post Mislav Kolakušić je 2019. godine s pravom tvrdio da propisi govore u korist ćirilice u Vukovaru appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak