Predsjednik Zoran Milanović u srijedu je vrlo šturo najavio kandidaturu za drugi mandat, a jučer nije o tome ništa rekao. Zasad se samo govori o njemu, a nas je zanimalo hoće li ga ovaj put podržati stranke koje su uz Milanovića bile na izborima 2019.

Pokraj njegovog imena tada su na glasačkom listiću bili nazivi ukupno 13 političkih stranaka. Bilo je tu i onih jakih poput SDP-a i minornih stranaka kao što su bili Zeleni savez ili Snaga – stranka narodnog i građanskog aktivizma, ali zajednička im je bila lijevo-liberalna orijentacija, koja je krasila i Milanovića dok se bavio stranačkom politikom.

No, kao predsjednik je on povremeno zastupao i drukčije stavove, izražavao određenu naklonost i prema desnijim strankama poput Domovinskog pokreta. Uostalom, prije nekoliko je mjeseci promovirao ideju vlade nacionalnog spasa u kojoj bi on okupio cijeli politički spektar protiv HDZ-a. Možda je i to razlog što su rijetki čelnici stranaka koje su mu dale potporu 2019., a koji su sada bez razmišljanja spremni učiniti isto. To je svakako Milanovićev matični SDP, a i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke – reformisti, odmah nam je kazao »ništa se nije promijenilo, opet ćemo ga podržati«. Jednako je hitro, ali sa suprotnim predznakom, reagirao i predsjednik HSU-a Veselko Gabričević.

Nespojivost dužnosti

– Mi smo Milanoviću podršku dali dok smo bili u koaliciji sa SDP-om. Kako smo sada u koaliciji s HDZ-om, prirodno bi bilo da HSU podrži njegovog predsjedničkog kandidata, rekao nam je saborski zastupnik Gabričević.

Lideri ostalih značajnijih stranaka koje su se 2019. svrstale uz Milanovića, ističu da će o podršci bilo kojem kandidatu odlučivati njihova za to nadležna tijela. Predsjednik IDS-a Dalibor Paus je i tijekom kampanje za izbore za Sabor bio prilično rezerviran prema Milanoviću, odnosnu načinu na koji se on uključio u te izbore.

– U nedavnoj smo kampanji mi komunicirali stajalište o nespojivosti dužnosti predsjednika i izbornog procesa. Smatramo da je, neovisno o osobi, suprotno barem duhu Ustava sudjelovanje predsjednika u izborima za Sabor. Ne bih to sada povezivao s Milanovićevom kandidaturom za predsjednika Republike, premda, naravno, sve što netko čini stvara sliku o njemu i važno je kod donošenja odluke. U svakom slučaju, u IDS-u još nismo raspravljali o predstojećim predsjedničkim izborima. Moramo vidjeti hoćemo li mi s nekim potencijalnim koalicijskim partnerima možda imati našeg kandidata ili ćemo podržati nekog, a ne zna se još tko će se sve kandidirati. IDS nije još ništa odlučio, naglašava Paus.

Slična je poruka predsjednika HSS-a Kreše Beljaka, ali jasno je da on naginje Milanoviću.

– Ne mogu ništa prejudicirati, odluka je na našim stranačkim tijelima. HSS 99,9 posto neće imati vlastitog kandidata, s Milanovićem smo, to je moje mišljenje, općenito zadovoljni i nema zapreke da ga ponovo podržimo, ali, ponavljam, konačna odluka je na tijelima stranke, rekao nam je Beljak.

GLAS također čeka pravorijek stranačkih tijela.

– Milanović je u srijedu rekao da će se kandidirati, a mi o tome nismo još razgovarali, niti smo razmišljali o predsjedničkim izborima. Odluku će o tome na vrijeme donijeti tijela naše stranke, kazala nam je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.

Izgubljeno povjerenje

S druge strane, Milanoviću će potpora možda doći i od stranaka koje mu nisu pomagale 2019. Dalija Orešković mu je na tim izborima, štoviše, bila konkurentica, ali njezina stranka je u travnju bila dio SDP-ove koalicije »Rijeke pravde«. Bilo je između nje i Milanovića polemika, čak i sukoba proteklih godina, ali danas mu ona nije nesklona.

– Milanovićeva kandidatura je očekivana, a mene najviše brine što nas čeka najprljavija od svih prljavih kampanja koje je Hrvatska do sada gledala. To se može iščitati iz HDZ-ovog ponavljanja mantre da je Milanović kršitelj Ustava. Hoće li HDZ, prilikom saslušanja u Saboru, svakom kandidatu za Ustavni sud postaviti pitanje smatra li da je Milanović kršitelj Ustava, zapitala se jučer Dalija Orešković. Formalno niti jedna bošnjačka opcija nije 2019. podržala Milanovića, ali zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić tvrdi da je 99 posto njegovih sunarodnjaka u Hrvatskoj tada glasovalo za aktualnog predsjednika.

Član HDZ-ove koalicije Hodžić, međutim, procjenjuje da u prosincu neće biti tako jer »Milanović je istupima o Srebrenici i odnosom prema BiH debelo izgubio povjerenje Bošnjaka«.

Ni Možemo! ni Most neće, barem ne u prvom izbornom krugu, poduprijeti Milanovića, obje su te oporbene stranke najavile svog kandidata, ali ga još nemaju.

Objava Milanovića čeka teška utrka. Većina stranaka koje su ga podržale 2019. godine, sada – oklijeva pojavila se prvi puta na Novi list.