Otkako se prije nekoliko dana saznalo da je preminuo otac prve dame Sanje Musić Milanović i njen suprug, predsjednik Republike Zoran Milanović ne sudjeluje u dnevno političkim aktivnostima, a oni koji s predsjednikom surađuju tvrde kako ta nezavidna obiteljska situacija ujedno i jest razlog radi kojega se Milanović još uvijek u medijima nije referirao na najavu premijera Andreja Plenkovića o skorašnjem raspuštanju Sabora i raspisivanju parlamentarnih izbora.

Kada su parlamentarni izbori po srijedu jasno je da odluku o datumu njihova održavanja na koncu donosi predsjednik Republike. Kako za sada stvari stoje, Sabor bi se mogao raspustiti najkasnije 22.ožujka, a Milanović bi nakon toga u razdoblju od 30 do 60 dana nakon njegova raspuštanja mogao raspisati izbore.

Ukoliko se Sabor uistinu raspusti toga 22. ožujka mogući datumi izbora su 28.travanj, 5. svibanj, 12. svibanj i 19.svibanj, međutim situacija se može mijenjati ukoliko se Sabor raspusti ranije. Oni upućeni u predsjednikove planove svjedoče kako je najmanje vjerojatno da će se izbori održati 5. svibnja jer na taj datum ove godine pravoslavni vjernici slave Uskrs pa će stoga i Milanović pokušati izbjeći taj datum.

Najizgledniji datum 12.svibanj

Izbori bi prema informacijama koje kruže među Milanovićevim suradnicima mogli održati 12. svibnja ukoliko doista Plenković odluči da će se sabor raspustiti 22.ožujka. Formalno se Milanović ni na koji drugi način ne bi trebao petljati u izbore i kampanju, ali oni koji predsjednika dobro poznaju kažu da je to scenarij kojega će biti teško izbjeći. Od Milanovića se može očekivati da će u iznošenju svojih kritika na račun Vlade i premijera Plenkovića ostati dosljedan kao i do sada, otkriva nam sugovornica bliska predsjedniku te napominje kako se takvo nešto moglo naslutiti i iz stava kojega je predsjednik izrekao na račun imenovanja novog ravnatelja SOA-e čime se još jednom po tko zna koji put upustio u polemike s Plenkovićem.

U HDZ-u kažu kako su svjesni toga da će se Milanović petljati u kampanju nastojeći pomoći lijevo-liberalnoj oporbi pa i Mostu kao što je to činio i do sada. Bilo kako bilo, ono što je poznato jest da se parlamentarni izbori trebaju održati prije izbora za Europski parlament, a pored toga izvještajni sabor HDZ-a trebao bi biti održan 17.ožujka u dvorani Lisinski. Strategija za kampanju u vladajućim redovima već je spremna.

Plenković je i sam otkrio kako idu na pobjedu pa je stoga za očekivati kako će se u narednim danima nabrajati svi uspjesi Plenkovićeve vlade, pri čemu neće izostati niti brojna obećanja kako to obično u političkim kampanjama i biva. Budući da je SDP nedavno najavio još jedan veliki prosvjed za 23. ožujak odnosno dan nakon mogućeg raspuštanja Sabora u djelu HDZ-a ne odbacuju ni mogućnost da se Sabor raspusti već 15. ožujka slijedom čega bi najraniji datum za održavanje izbora bio 21.travanj, a najkasniji 12. svibnja.

Plenkoviću pretjerana izlaznost nije u interesu

Plenkoviću je u svakom slučaju u interesu da se parlamentarni izbori održe neposredno nakon povećanja plaća u javnom sektoru što ujedno u HDZ-u smatraju jednim od najvećih aduta za parlamentarne izbore, uz opasku da pozitivna atmosfera do koje će doći zbog tog rasta neće dugo potrajati pa je stoga važno da se izbori ubrzo potom i održe. U interesu je HDZ-u i to da izlaznost na izbore ne bude pretjerana pa se stoga oko toga neće previše zamarati, ali će u svakom slučaju raditi na mobilizaciji vlastitog članstva, dok oporbenim strankama preostaje da na birališta privuku veliki broj neodlučnih građana.

Plenković iznenadnim potezom ugrozio i svoju egzistenciju: ‘Zaigrao je na sve ili ništa’

Znajući za mogućnost veće mobilizacije građana koje je oporba već pokrenula prvim velikim prosvjedom na Markovom trgu, Plenković i jest odlučio izaći iz ormara i konačno otkriti datum održavanja izbora. Inače treba napomenuti da se saborske zastupnike bira na temelju općeg i jednakog biračkog prava te da ih biraju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. U Sabor se bira 151 zastupnik, njih 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj. Još troje zastupnika bira dijaspora, točnije rečeno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, dok istovremeno osam zastupnika u sabornicu ulazi na posebnoj listi u 12. izbornoj jedinici koja je rezervirana za pripadnike nacionalnih manjina.

Birači u našoj zemlji imaju mogućnost preferencijalnog glasovanja, a u tom slučaju na svojem glasačkom listiću mogu odabrati kandidata kojem daju prednost u odnosu na ostale. Treba također podsjetiti i na to da će oko petine birača na nadolazećim parlamentarnim izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj su ranije glasovali budući da je prije nekoliko mjeseci u Saboru izglasan novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika. Njime se ne mijenja postojeći izborni sustav, no svakako se djelomice mijenja karta izbornih jedinica. Poznato je da će najveću promjenu osjetiti građani Zagreba koji je umjesto na četiri po novom Zakonu podijeljen na tri izborne jedinice pa tako potpada pod prvu, drugu i šestu jedinicu. U prvoj jedinici HDZ-ove će boje očekivano braniti sam Plenković, u drugoj jedinici nositelj HDZ-ove liste je predsjednik Sabora Gordan Jandroković dok će HDZ-ovce u šestoj jedinici predvoditi ministar policije Davor Božinović.

Objava Milanović šuti, ali je na korak do odluke: Procurila predsjednikova strategija za izbore pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.