S edukacijskim programom Elements of AI educirali su 1 % stanovništva, a s projektom Heroes podijelili iskustva 50-ak stručnjaka u više od 50 škola, za 2500 učenika. Kroz AI2Future doveli su u Hrvatsku na desetke top predavača iz cijelog svijeta, a sami su u zadnjih godinu dana bili na više od 50 konferencija. S EU AI forumom suorganizirali su 8 događanja, a predavači su im bili poznati osnivači iz Europe, ali i najviša razina zakondavaca u Uniji.

Zadnje 4 godine u Hrvatskoj su održali skoro 40 meetupa na kojima su okupili na stotine članova zajednice: od osnivača startupa, tech stručnjaka, do predstavnika velikih korporacija, ambasadora, političara, kreativaca… U međuvremenu, sklopili su i brojna partnerstva te dobili nekoliko europskih projekata, a udruga se u procesu i kompletno profesionalizirala.

U pitanju je rad i trud udruge CroAI koja je kroz pandemijsko crnilo izronila s najraznolikijim aktivnostima vezanim uz AI tehnologije te njihovu primjenu u poslovanju i društvu općenito. O putu do tih brojki – postignućima, ali i izazovima koje su prošli – više nam je ispričala Martina Silov, predsjednica udruge CroAI.

Od 200 do 450+ aktera na sceni

CroAI je već ušao u svoju 5. godinu rada. Iz trenutne perspektive, 2019. godina se još čini kao “jučer”. Nakon vremenskog vakuuma koji je uslijedio s pandemijom, mislili smo da se vraćamo u normalnu brzinu, a onda se dogodio AI warp. Ovaj put osjećaj nije kao da se nismo pomaknuli s mjesta, nego kao da smo došli do ruba galaksije. Tko je mogao očekivati, da će udruga koja je 2019. tražila dokaz o potrebi okupljanja zajednice oko AI pitanja – danas biti jedna od najpoznatijih (u industriji).

Iako je u početcima bilo teško objasniti široj publici da će AI biti u svim porama društva te da je udruga otvorena i za kreativce, humaniste, zakonodavce, kao i inženjere, tech ljude i poslovnjake, danas je ta ideja poprilično jasna, objašnjava Martina. A jasno je to i iz Upravnog odbora udruge koju mahom čine stručnjaci iz raznih područja – uz Ivana Rimca, dopredsjednika, tu je sedam članova upravnog odbora: Ana Smoljo, Petra Horvatović, Tena Turčinović, Stjepan Buljat, Damir Pavušin, Dražen Oreščanin i Aco Momčilović.

Mi smo otpočetka vjerovali da u udruzi trebaju biti svi posebni i drugačiji ljudi koji vide tehnologiju i AI kao priliku za bolju budućnost. Naš cilj je oduvijek bio ukazati društvu na priliku koja nam se nudi i nastojat da tu priliku ne propustimo, da se za 10 godina ne kajemo.

Danas su aktivnosti kojima se udruga CroAI bavi mnogo šire od onih kad su tek počinjali, ne samo s obzirom na promjene na tržištu i u industriji već i što je tada, 2019., trebalo još raditi na osvještavanju tih potreba i prilika. Na početku je zato bilo bitno evidentirati tko je sve dio AI priče: tko su uključene korporacije, institucije i startupi.

Prvi pregled domaće scene predstavljen 2020. brojao je oko 200 aktera, a zadnja verzija 2022. godine imala je preko 450 aktera.

Već je tad bilo jasno da će AI biti skoro u svemu te da će u jednom trenutku postati lakše imenovati tko nema AI nego tko ima.

Pokret, a ne samo udruga

Martina posebno ističe kako su od početka, svjesni promjena koje dolaze, htjeli pozicionirati udrugu više kao svojevrsni pokret “koji će ukazati na prilike koje nam se kao društvu nude”…

Pokret koji društvo gura na sljedeću razinu, krovna udruga koja obuhvaća puno smjerova, puno različitih ljudi, ali ih povezuje jedna stvar – to da su entuzijasti koji vjeruju da nas tehnologija, uz pravilnu upotrebu, vodi na sljedeću razinu. Danas je to umjetna inteligencija, za 5 godina će biti nešto drugo, a CroAI će biti tu da društvu ukaže na sljedeću priliku.

U zadnjih četiri godine stoga su se fokusirali da se ta misija realizira. Kako kroz okupljanja odnosno meetupe i konferencije, tako kroz edukacije i analizu tržišta – ideja je bila izgraditi tzv. mikrozajednice gdje će se ljudi sličnih interesa, pozadine i zanimanja jednom mjesečno moći okupljati i dijeliti znanja, iskustva, dobre i loše prakse.

Vjerujem da se svatko od nas pronašao u situaciji gdje je napravio nepotrebne greške i onda upoznao ljude koji su imali slična iskustva prije. Zamislimo koliko bi ekosustav rastao kad bi se ti ljudi susreli na vrijeme. S tim ciljem smo pokretali razna okupljanja: da se greške ne ponavljaju, da učimo jedni od drugih, da svi skupa brže skaliramo – jer, nevjerojatno se znanje akumuliralo na ne tako velikom prostoru.

Pokrenuli su stoga “ML pub club”, mjesečno druženje za inženjere, znanstvenike i entuzijaste koji se bave strojnim učenjem, “Product club” za ekipu koja razvija digitalne proizvode i “DevOps club” za infrastrukturne stručnjake. Meetupi, kako je očito, nisu striktno vezani uz AI (osim možda ML cluba), baš zbog onoga što je Martina navela ranije: oni vjeruju da će AI biti svugdje, ali prije toga cilj je da se ta zajednica upozna – kad krene šira implementacija da već imaju mjesto gdje će se međusobno savjetovati.

View this post on Instagram

A post shared by CroAI (@croai_official)

Ima li u svijetu AI-ja šanse za malu državu poput nas?

Dotiče se naš razgovor pomalo i širih pitanja, od toga koliko su osviještene tvrtke o mogućnostima, ali i rizicima koje nove tehnologije predstavljaju do toga koje prepreke i izazove imaju oni koje žele implementirati AI u svoje poslovanje ili njome nadograditi svoje proizvode i usluge…

U protekloj godini primijetili smo sve veću svijest o važnosti AI-ja među tvrtkama. Tema AI je sveprisutna, što je olakšalo probijanje početnih barijera za startupe. Investitori su bolje informirani, a potencijalni klijenti pokazuju veće zanimanje.
Naši članovi iz velikih kompanija pokazuju veliku zainteresiranost, s mnogima koji eksperimentiraju i testiraju AI rješenja. Međutim, kompleksnost i veličina korporacija ostaju prepreke te će preuzimanje inicijative za daljnju implementaciju AI-ja zahtijevati još neko vrijeme.

Iako hrvatska poslovna zajednica ima još prostora za rast po pitanju implementacije novih tehnologija, nije da se ne možemo pohvaliti aktivnostima već etabliranih igrača: od Infobipa, Rimca i Photomatha do imena poput Cognisma, Orqe i Trebllea, za koje je samo pitanje vremena kada će ih stići.

Martina prema tome zaključuje kako imamo super inženjere i jako puno talenata, no da ostaje jedno pitanje na koje su oni kao Udruga često skretali pozornost: tko nam još treba za velike stvari?

Ako stvarno želimo graditi još ovakvih priča, moramo početi kreirati, odgajati i uključivati drugačije talente – trebaju nam ljudi iz prodaje, razvoja proizvoda, ekipa za PR i marketing koja razumije tehnologiju; trebamo humaniste, sociologe, još više novinara poput vas iz Netokracije koji će pisati o tome što se događa na tech sceni. Ovi prvi uspjesi su genijalni i dokaz da Hrvatska ima super inženjere, ali ako hoćemo napredovati i ako cijela scena želi rasti i graditi najbolje AI proizvode, moramo početi uključivati ostale.

AI regulacija – loše je kad je previše, ali i kad je premalo.

Na samim početcima CroAI je aktivno sudjelovao u formiranju AI zakona pri EU kojega je nedavno usvojio Europski parlament. Znali su da je regulacija potrebna, ali su htjeli maksimalno zaštiti inovaciju, dodaje Martina.

U to vrijeme mi smo dali tri komentara Komisiji koja su se fokusirala upravo na inovaciju te od 1000 komentara koje je Komisija primila, naši su bili uvaženi. No, kako je vrijeme odmicalo, mi smo se htjeli posvetiti zajednici i edukaciji kako bi imali direktan utjecaj na ekosustav. Trenutno se ne bavimo toliko javnim politikama što ne znači da nećemo u budućnosti.
Razumijemo da Europa regulira i da želi svojim primjerom motivirati druge, prije četiri godine to se činilo možda i upitno, danas je svima jasno da nam je neki format regulative potreban. No, svakako moramo imati na umu inovaciju te kako i dalje omogućiti inovaciju uz nadolazeću regulaciju. Sve su to pitanja koja Udruga otvara i redovno debatira, svakako će biti zanimljivo vidjeti kako će se i u kojem smjeru naši startupi kretati nakon regulative.

Prva zaposlenica udruge CroAI

Ako ste se pitali kako je Martina Silov došla u CroAI, priča kreće od udruge AIESEC koju je vodila. Pripremala je tada s timom konferenciju kojoj je cilj bio približiti studentima pojam umjetne inteligencije, neovisno o tome što studiraju.

Organizirajući konferenciju počeli smo surađivati s CroAI te me pri kraju suradnje tadašnji glavni tajnik CroAI-a, Jan Štedul, pozvao da se priključim udruzi. Na prvu sam pomislila: pa ja nisam inženjer ili AI znanstvenik, kako bih ja tu mogla pomoći, no brzo sam shvatila da je to svijet za sve i da svako ima svoju ulogu. Bila sam prvi zaposlenik CroAI i kako je rasla udruga tako sam rasla i ja, a uz podršku mentora, odbora kreirala se jedna sjajna priča.

Odbor danas čine stručnjaci različitih pozadina – od inženjera i tech menadžera do umjetnika i marketingaša. Martina ističe kako je njoj i odboru bilo iznimno bitno definirati i postaviti projekte udruge te tako doći do šire populacije.

Također, bilo nam je bitno profesionalizirati udrugu da se u sljedećih nekoliko godina razvijamo i ne oslanjamo samo na početni entuzijazam, već na posloženu strukturu i zaposlene koji će operativno voditi udrugu. To smo i uspjeli, udruga sad ima 3 zaposlenih, a do kraja godine se nada poduplati svoj broj i oformiti tim od 5-6 ljudi.

Heroji u školama

Mimo svih aktivnosti, Martina ističe kako je najviše ponosna na zajednicu koju je udruga okupila – zajednicu različitih ljudi, različitih zanimanja i interesa, a sve pod kapom umjetne inteligencije.

Osobno mi je predivno za vidjeti koliko na našim druženjima i meetupima ima raznih ljudi – od kreativaca do inženjera, od business ljudi do političara, startup osnivača do ambasadora…

Možda vas stoga neće čuditi što joj je jedan od najdražih projekata udruge – projekt Heroes koji su pokrenuli u srednjim i osnovnim školama kako bi pred buduće generacije doveli hrvatske stručnjake iz ranih sektora.

Naša pretpostavka je da će nakon pojave ChatGPT-ja i sličnih alata profesorima biti iznimno teško pratiti sve što se događa u tech svijetu i da se od profesora to ne može očekivati, profesor je tu da ti da znanje i osnove, ali gdje svijet ide i kako će tehnologija na njega utjecati je na nekom drugom.

S druge strane, na hrvatskoj tech sceni se kreiraju čuda, tako mala zemlja ima dva jednoroga, nekoliko briljantnih scaleupa, zanimljivih startupa. Također, toliko je pozitivnih primjera ljudi u nekim tradicionalnim industrijama poput medicine i prava koji rade lude stvari u svomu poslu. Mi smo odlučili te ljude dovesti u srednje i osnovne škole da inspiriraju novu generaciju kreativaca i inovatora, ne samo radnika, da heroji za promjenu budu osnivači startupa, inženjeri, kreativci koji spajaju tehnologiju i umjetnost, produktni menadžeri i slični. Projekt smo započeli 2023., posjetili smo preko 50 škola, okupili preko 2500 učenika.

Martina dodaje kako je projekt prvi takve vrste u Europi te da u budućnosti planiraju oblikovati i raširiti model u drugim partnerskim zemaljama po EU. A što ih čeka osim toga?

Godina/e pred njima

Završit ću s jednim od mojih prvih pitanja Martini: zašto više nema pregleda hrvatske AI scene?

Pri osnivanju, pokazati da postoji zajednica kojoj se obraćaju i zbog koje bi postojali, bio je jedan od uvjeta da se organiziraju u udrugu, pojašnjava Martina. Danas im se čini da samo izlistavanje aktera ne daje dovoljnu vrijednost, pogotovo jer je mapiranje svih tvrtki koje je AI dosad dotakao skoro pa neizvedivo u odnosu na par godina ranije. Međutim, Martina i odbor su svjesni da je zajednici potrebna neka vrsta analize ili istraživanja o implementaciji i korištenju AI tehnologija…

Svakako planiramo raditi pregled tržišta, no nećemo se fokusirati samo na to tko su kompanije i startupi, već tko su ljudi, tko radi i kako s umjetnom inteligencijom, kako se implementira u društvo i zanimanja, kako se ljudi osjećaju, kako koriste novu priliku. Računamo to napraviti kroz ovu godinu.

U sljedećim godinama želja im je primarno održati kontinuitet rada udruge, komentira Martina, ali dodaje da imaju velikih planova.

Želimo kroz naše inicijative pozicionirati Hrvatsku kao tech i AI zemlju, želimo sljedećoj generaciji približiti mogućnosti koje mogu ovdje ostvariti, a najbitnije želimo educirati javnost o prilici koja je pred nama i kako ju ne propustiti. Želimo izaći izvan okvira Hrvatske i svoj način rada proširiti po Europi. Srećom imamo briljantne ljude u Upravi, iz kompletno različitih sektora – od inženjera i high tech ljudi, do umjetnika i marketinških stručnjaka. Vjerujem da ćemo uz njihovu pomoć napraviti nove lude projekte i pomaknuti se za nekoliko stepenica.

pročitaj cijeli članak