Gospodarenje otpadom postalo je jedno od gorućih pitanja u Hrvatskoj. Strategije gospodarenja otpadom nisu polučile željene učinke. Naime, dosad su izgrađena samo četiri Centra za gospodarenje otpadom, jedno se gradi, a s druge strane, postojeća se odlagališta urušavaju.

Ne treba puno podsjećati na dva odrona otpada koja su se u studenom i prosincu dogodila na zagrebačkom odlagalištu Jakuševec. Iako nisu poznati službeni rezultati istrage koja je trebala dati odgovor na pitanje što je bio uzrok odrona na Jakuševcu, Državni je inspektorat u jednoj od svojih analiza utvrdio da se na urušenim predjelima odlagao biootpad.

Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu pokazuje da se količina komunalnog otpada povećala u odnosu na ranija razdoblja, iako je pao broj stanovnika. Te je godine svaki Hrvat bacio 464 kilograma komunalnog otpada. U njemu se, zbog lošeg gospodarenja često nalazi i biootpad, odnosno velike količine hrane. Statistike pokazuju kako se godišnje u Hrvatskoj baci 286.000 tona hrane. Od toga, 76 posto generiraju kućanstva, dok je ostatak nastao u poslovnim subjektima.

Problem je u kućanstvima

S time na umu, jedna je tvrtka iz Donjeg Stupnika, nedaleko od Zagreba, odlučila ponuditi rješenja temeljena na najnovijim tehnologijama za ekološko zbrinjavanje otpada od hrane u kućanstvima i tvrtkama. Mnoga kućanstva u Hrvatskoj, naime, nemaju mogućnost odvajanja ove vrste otpada prije njegovog bacanja u posebne spremnike. Srećom, postoje uređaji kojima se svako kućanstvo može riješiti jednog kilograma takvog otpada na dan, bez stvaranja neugodnih mirisa i metana, ali uz stvaranje korisnih nusprodukata.

U paleti uređaja koju nude pod zajedničkim nazivom Foodwaste Hrvatska, nalaze se i strojevi namijenjeni srednjim i velikim kuhinjama restorana i hotela, trgovačkim centrima, ali i proizvođačima hrane. Time žele potaknuti i tvrtke na bolje zbrinjavanje otpada od hrane.

“U našoj ponudi imamo i profesionalne uređaje za tretiranje ostataka od hrane i biorazgradivog otpada koji mogu napraviti najviše rezultata u vrlo kratkom roku. Uređaji rade na različitim principima, samorazgradnje, dehidracije ili upotrebe mikroorganizama. Najveća prednost ovakvih uređaja je u tome što naizgled beskorisne ostatke od pripreme i konzumacije hrane, a koji još uvijek ne predstavljaju otpad od hrane, ali i same ostatke hrane pretvaraju u korisnu sirovinu. Ta sirovina ima potencijal kao supstrat za prihranu biljaka, kao hrana za životinje ili čak za ogrjev”, rekao nam je Danijel Matijević, voditelj poslovanja tvrtke Zelene tehnologije.

Gospodarenje otpadom nije samo razdvajanje

Kad je riječ o ponudi za tvrtke, osim uređaja, postoje i brojna softverska rješenja. Matijević i njegove kolege još prije 14 godina su shvatili da gospodarenje otpadom ne znači samo razdvajanje različitih vrsta otpada, već praćenje čitavog procesa. To je naročito bitno kod tvrtki koje izdvajaju dosta novca i drugih resursa za kvalitetno odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje otpada. Nova su tehnološka rješenja postala tražena zbog sve većih troškova odgovornog gospodarenja otpadom.

“Naša prva rješenja bila su usmjerena prema digitalizaciji korisnika, zatim prema optimizaciji poslovnih procesa u tijekovima i obradi otpada uz pravovremenu sukladnost sa zakonskom regulativom kod svakog od naših korisnika. Važno nam je da svim korisnicima osiguramo jednaku kvalitetu usluge, a to je upravo moguće web aplikacijama, jer svi korisnici koriste istu verziju rješenja te je izbjegnuta mogućnost nekompatibilnosti, odnosno svi korisnici su usklađeni s propisima, bez iznimke. Snaga rješenja krije se u cijelom nizu opcija koje su sastavni dio svakog programa te se prilagođavaju svakom korisniku obzirom na njegove zahtjeve i prioritete. Istovremeno svaki korisnik vidi samo onaj dio programa koji mu je potreban za obavljanje svakodnevnih zadataka”, objašnjava Matijević.

Osim rješenja koja se temelje na tehnologijama interneta stvari (IoT) i softvera kao servisa (SaaS), ova se netipična ekološka tvrtka može pohvaliti i suradnjom s brojnim komunalnim poduzećima u Hrvatskoj, ali i velikim tvrtkama koje zbog prirode svog poslovanja stvaraju mnogo otpada.

Kada pogledate slike, sve će vam biti jasno: Ovako izgleda otpad u Hrvatskoj

Na europskom dnu

Ta bi suradnja bila teža bez savjetovanja koje redovito pružaju. Neki savjeti nisu primjenjivi samo na velika poduzeća i komunalne tvrtke, već na svakog pojedinca, pogotovo u Hrvatskoj, gdje, kako smo već primjerom na početku spomenuli, gospodarenje otpadom nije na zavidnoj razini.

“Rješavajte uzroke, a ne posljedice. Rješenja postoje, samo treba volje da se primijene u praksi. Rezultati govore da ima prostora za efikasno upravljanje otpadom, jer je primjena rješenja u gospodarenju otpadom vrlo transparentna i mjerljiva. U konačnici, svijest, edukacija i suradnja ključni su za uspješno gospodarenje otpadom kako na individualnoj razini tako i na razini tvrtke”, poručuje Matijević.

Dodaje da je Hrvatska upravo zbog toga na dnu u Europi po odvajanju otpada, naročito onoga od hrane. Problem je, tvrdi, što generiramo puno otpada uz nedovoljnu primarnu selekciju, što je u suprotnosti s novim europskim direktivama. Uz to, iz Europe nam spočitavaju i prevelike količine miješanog komunalnog otpada, u koji spada i otpad od hrane. Naime, u praksi se veći dio potencijalno reciklabilnog miješanog komunalnog otpada uništi miješanjem s otpadom od hrane.

Otkad se prikupljaju podaci – Nikad manje Hrvata, nikad više otpada

Softveri pomažu u gospodarenju otpadom

Stoga ne čudi da su napori koje ova tvrtka ulaže kako bi promijenila trenutnu situaciju prepoznati u nadležnim državnim institucijama, ali i u Europskoj uniji. Naime, praćenje svjetskih trendova i praksi u gospodarenju otpadom ovoj je tvrtci donijelo 1.132.954,30 eura vrijedan projekt koji je djelomično sufinanciran i europskim sredstvima.

“Odlučili smo da nas samo nova dodana vrijednost pozicionira na tržištu kao ozbiljnog partnera u razvoju sustava gospodarenja otpadom. Razvijamo dva proizvoda: IoT platformu za detekciju, prepoznavanje i sortiranje otpada te senzora za predikciju uzroka i ranu detekciju požara. Projekt je u fazi realizacije i jako smo zadovoljni njegovim razvojem jer u konačnici ima primjenu na tržištu svim zainteresiranim klijetima koji dodatno žele automatizirati svoje poslovne procese”, objasnio je Matijević.

Praćenje i implementiranje novih tehnologija u gospodarenju otpada, čega se tvrtka iz Donjeg Stupnika čvrsto drži, značit će sve veći upliv softverskih rješenja u ovaj segment komunalnog upravljanja. S ambicijom nastavka izrade novih rješenja u gospodarenju otpadom, nije nemoguće očekivati da će time jednog dana u Hrvatskoj upravljati i umjetna inteligencija. Svoja će rješenja tvrtka Zelena tehnologija predstaviti ovoga tjedna na konferenciji Otpad 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina.

Motus media i ZGRADOnačelnik.hr, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, organiziraju konferenciju Otpad 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koja će se održati u četvrtak, 29. veljače 2024. godine s početkom u 10:00 sati u hotelu International (dvorana Market), Miramarska cesta 24, Zagreb. Konferencija je besplatna za sve sudionike uz obveznu prijavu OVDJE.

Objava Mali uređaj rješava gorući problem svakog kućanstva: Ono što bacamo postaje vrijedna sirovina pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak