Europski parlament usvojio je pravila prema kojem će se razvijati europski digitalni identitet, a jedan od ključnih dijelova upravo je razvijanje digitalnog novčanika. Govorimo o aplikaciji u kojoj ćemo moći pohranjivati dokumente poput osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole, diplome, bankovnog računa, OIB-a, zdravstvenog kartona, porezne kartice i još mnogo drugih dokumenata.

Kako bi bolje razumjeli što nas čeka, razgovarali smo s glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta za Zakon o europskom digitalnom identitetu, Romanom Jerković (SDP/S&D).

Kako će izgledati digitalni novčanik?

Digitalni novčanik zamišljen je kao aplikacija za mobitel putem koje će se građani moći identificirati pri korištenju javnih ili privatnih servisa, a istodobno će u njega moći pohraniti dokumente poput vozačke dozvole, rodnog lista, domovnice ili zdravstvenog kartona. Sve mogućnosti koje će digitalni novčanik pružati građanima u Hrvatskoj, one će ujedno vrijediti u bilo kojoj državi članici Europske unije, ističe Romana:

Dakle, najveću prednost digitalnih novčanika vidim u tome što ćemo značajno pojednostaviti i ubrzati neke, ponekad nepotrebno, komplicirane i duge procedure. To znači da građani više neće morati stajati u dugačkim redovima, hodati od šaltera do šaltera kako bi, primjerice, obnovili postojeću putnu ispravu ili izvadili svoj rodni list. Sve radnje moći će obaviti na svojim pametnim telefonima uz samo nekoliko klikova.

S druge strane, poduzeća će imati pristup digitalnim identitetima u svojstvu pravnih osoba. Njihove će aktivnosti itekako imati koristi od digitalne transformacije jer će mnoge postojeće usluge biti redizajnirane, proširene i poboljšane, a nove usluge osmišljene u okviru digitalnih identiteta:

Regulatorni i tehnološki razvoj koji pruža ovaj zakon predstavlja ogroman potencijal za komercijalni razvoj i poboljšanje usluga u svim profesionalnim područjima i sektorima Europe.

27 nacionalnih novčanika

Svaka država će morati ponuditi građanima svoju verziju digitalnog novčanika što znači kako će Europa imati 27 različitih varijanti tog novčanika, ali bit će izrađeni na zajedničkom standardu i tehničkim specifikacijama. Zato će međusobno biti kompatibilni, objašnjava nam Romana:

U praksi će to značiti da će građani digitalni novčanik izdan od strane hrvatskih vlasti moći koristiti u interakciji s administrativnim tijelima u svim državama Unije, uključujući i privatni sektor.

Aplikacija će biti povezana sa sustavom e-Građani

Korištenje digitalnog novčanika bit će besplatno i isključivo na dobrovoljnoj bazi te će građani i dalje moći nesmetano koristiti fizičke dokumente, ističe Romana:

Digitalnim novčanikom idemo u korak s razvojem tehnologije i, ono što je najvažnije, građanima dajemo alat za sigurno i pouzdano upravljanje i dijeljenje osobnih podataka i dokumenata.

Otvaranje digitalnog novčanika je u nadležnosti svake države i Romana pretpostavlja kako će taj proces biti sličan otvaranju korisničkog računa za sustav e-Građani. Bit će dovoljno ispuniti osnovne uvjete, navodi Romana:

Vjerodajnica najviše razine sigurnosti bi svakako bila naša e-osobna koja u svome čipu sadrži osnovne podatke poput datuma rođenja, spola, adrese. To je naš digitalni identitet. Građani će i dalje moći koristiti tokene izdane od strane banaka, koji također s visokim stupnjem sigurnosti garantiraju naš identitet.

Dakle, u digitalnom novčaniku objedinjujemo naše osobne podatke i osobne dokumente iz različitih registara (npr. vozačka dozvola, diplome, bankovni račun, OIB, zdravstveni karton, porezna kartica, itd.).

Građani će virtualni novčanik moći skinuti kao aplikaciju na Google Play i Apple storeu.

On će se moći i povezati s platformom e-Građanin jer će se digitalni novčanik temeljiti na već postojećim nacionalnim identifikacijskim shemama.

Digitalni novčanik će razvijati državne ili privatne agencije

Tko će razvijati digitalni novčanik ovisi od države do države. Mnoge europske države već sada imaju vrlo dobro razvijenu digitalnu infrastrukturu i tehnološka rješenja koja su gotovo u cijelosti kompatibilna sa zahtjevima novog zakona, navodi Romana:

Primjera radi, Francuska je prije dva tjedna predstavila vlastiti prototip digitalnog novčanika u kojega se za sada mogu pohraniti e-osobna i e-vozačka u sklopu nacionalne identifikacijske sheme nazvane Francuski identitet. U razvoju tog rješenja su sudjelovale razne državne agencije.

S druge strane, neke europske države svoj nacionalni identifikacijski sustavi temelje na rješenjima iz privatnog sektora poput banaka i teleoperatera. Ovom reformom želi se dati državama mogućnost nastavka korištenja već postojećih nacionalnih rješenja u čiji su razvoj uložena znatna sredstva, ističe Romana:

Usklađivanjem standarda i tehničkih zahtjeva ti nacionalni sustavi će evoluirati do točke gdje će konačno moći komunicirati jedni s drugima. U naredne dvije godine morat će u svoje nacionalne identifikacijske sustave integrirati i digitalne novčanike.

Kako će se čuvati sigurnost tih podataka?

Svakodnevno pristupanje društvenim mrežama, e-mail računima i internetskim stranicama podrazumijeva neki oblik identifikacije, a svima je jasno da se naši osobni podaci koriste za praćenje naših online aktivnosti i prodaju tvrtkama koje te podatke koriste za ciljano oglašavanje, navodi Romana:

Pri tome generatori naših podataka, čitaj velike platforme poput Googla i Facebooka, na njima masno zarađuju. Novi zakon o Europskom digitalnom identitetu jedan je od načina da se zaštiti građane i njihove osobne podatke od takvih predatorskih praksi.

Europski digitalni novčanici će, za razliku od onih izdanih od strane privatnih kompanija, biti certificirani u skladu s Europskim Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti. Isto tako, države članice će osigurati da korištenje i obrada osobnih podataka bude transparentna i u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

Kada govorimo o sigurnosim mjerama, Romanin prijedlog bio je privacy by design što znači da novi sustav mora od početka razvoja biti posvećen sigurnosti ili drugim riječima, da njegova tehnička struktura prema zadanim postavkama štiti privatnost i načelo zaštite podataka:

Pored toga, kako bismo osigurali transparentnost i nadzor nad provedbom nove uredbe, kao glavna izvjestiteljica predložila sam uspostavu Europske grupe za suradnju na digitalnom identitetu kao krovne europske platforme u sklopu koje će nacionalna tijela zadužena za provedbu i nadzor moći razmjenjivati najbolje prakse i informacije o kibernetičkim prijetnjama, incidentima i drugim ugrozama. Mislim da će ta grupa biti ključna za uspješnu provedbu novih pravila.

Što europski digitalni novčanik znači za nas?

Romana vidi digitalne novčanike kao veliku prednost za Hrvatsku jer omogućavaju sigurnu i brzu komunikaciju građana i poduzeća sa često sporom upravom. Zato očekuje da će digitalni novčanici još više digitalizirati javni sektor.

Posljednje Izvješće Europske komisije za 2023. o stanju digitalnog desetljeća koje prati napredak svake od zemalja EU-a upozorava kako u odnosu na druge europske zemlje Hrvatska i dalje znatno zaostaje u segmentu digitalizacije javnih usluga.

Kad se samo sjetim pečata i biljega, beskonačnih redova na šalterima. Ušli smo u 2024., a i dalje živimo u začaranom krugu birokracije koja se, umjesto da bude partner građanima, ponaša kao zla maćeha. Zakon o digitalnom identitetu ima ogroman potencijal za reformu javne uprave.

Prvi europski digitalni novčanik stiže za 2 godine

Nakon što je digitalni novčanik usvojen na plenarnoj sjednici Strasbourgu, zakon se formalno privodi kraju. Sljedeći korak je izrada provedbenih akata na kojima će Europska komisija raditi u dogovoru s državama članicama. Paralelno s tim procesom, države članice počinju s predradnjama neophodnima za prenošenje uredbe u nacionalno zakonodavstvo.

Za neke zemlje će to značiti prilagodbu postojećih, a za neke države usvajanje novih zakona. Kako bismo olakšali implementaciju, Europska komisija i države članice su paralelno s izradom zakona radile na paketu instrumenata, tzv. toolboxa, kojim se propisuju detaljna tehnička arhitektura i referentni okvir, skup zajedničkih standarda i tehničkih specifikacija te skup zajedničkih smjernica i najboljih praksi:

Ako sve bude išlo po planu, očekujem kako će hrvatski građani prvi europski digitalni novčanik moći početi koristiti već krajem 2025. ili početkom 2026.

pročitaj cijeli članak