Iako je desetljećima dijelila istu emigracijsku sudbinu kao i Hrvatska, gubeći desetke tisuća ljudi, Irska se u posljednje vrijeme ipak promijenila. U proteklih dvadesetak godina počela je privlačiti radni snagu poslovima u sektorima visoke dodane vrijednosti, što znači kvalitetu rada i dobru plaću. Tu je priliku iskoristilo otprilike 1,3 milijuna ljudi, među kojima je i oko 18.000 Hrvata.

“Dugo vremena su Irci odlazili, slično kao i kod vas. Naša se ekonomija razvila, ali mi smo iznimno gostoljubivi narod. Pozdravljamo svakog tko želi doći k nama, ne samo iz EU već i iz ostatka svijeta. Imamo dobre poslove, razvijen socijalni i obrazovni sektor. Ali ono što nas izdvaja – mi smo zemlja koja svakog imigranta dočekuje raširenih ruku. Ne vjerujemo u barijere i borimo se protiv njih”, rekao je za Bloomberg irski ministar poduzetništva, trgovine i socijalne zaštite Neale Richmond.

Za razliku od Hrvatske, njihovo je gospodarstvo orijentirano na izvoz. To im je pomoglo da lakše prevladaju probleme poput pandemije koronavirusa, ruske invazije na Ukrajinu, ali i Brexit, koji im je u ekonomskom smislu posebno naštetio. Richmond je istaknuo da ništa od toga ne bi bilo moguće bez državne pomoći.

Irski recept

“Srećom, mi smo gospodarstvo orijentirano ka izvozu, uspješno plivamo u svim tim izazovima. Imamo napredni medicinski sektor koji je u vrijeme pandemije zabilježio značajni ekonomski rast. Ali i takav rast može dovesti do problema ako ga država ne zna dobro regulirati. Naše društvo ovisi o kvalitetnim projektima, investicijama i radnim mjestima koja stvaraju nove vrijednosti i donose rast stoga mi kao Vlada pokušavamo pomoći i ubrzavanju tog rasta i jako vodimo računa o tome da ne smetamo”, poručio je ministar Richmond.

Trenutno u Irskoj radi 2,7 milijuna ljudi, što je, kaže ministar, više od njihove ukupne populacije tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća. Najveći im je izazov nedostatak stambenog prostora. Naime, tijekom krize im se potpuno srušio građevinski sektor.

“Država nije mogla, a privatnici nisu željeli. Tada su naši stručnjaci, građevinci odlazili, većinom u Kanadu koja nije bila toliko pogođena ekonomskom krizom. Danas aktivno ulažemo u novogradnju, ove godine ćemo pokušati izgraditi 50 tisuća novih domova. Za to isto trebamo radnu snagu”, objasnio je Richmond te dodao: “U Irskoj tko god želi raditi – može, ima posla za svakoga. Uz to, Irska je zemlja koja strance dočekuje otvorenih ruku”, zaključio je.

Dino se nakon devet godina vratio iz Irske: ‘Nije problem naći posao, već nešto drugo’

Tržište je konkurentno

Irski recept Hrvatska tek treba primijeniti. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić najavio je izmjene Zakona o radu. Dodao je kako je država već poduzela niz aktivnostima kojima je postignuta rekordna zaposlenost.

“Hrvatska u ovom trenutku bilježi više useljenih nego iseljenih što je dokaz da je naše tržište konkurentno i da idemo u dobrom smjeru te da su Vladine politike bile pravilno usmjerene. Novi Zakon o strancima i produljenje roka trajanja radnih dozvola za strane radnike olakšat će i poslodavcima i njihovim zaposlenicima organizaciju rada”, istaknuo je Piletić.

No, zasad dolaze samo ljudi koji rade u ugostiteljstvu i građevini, a želja poslodavaca je da im dođu i nešto stručniji kadrovi. Takvi su, naime, otišli iz Hrvatske, između ostalog i u Irsku, privučeni upravo dobrim uvjetima rada.

Hrvat u Irskoj otkrio zašto se ne vraća kući: ‘Pogledajte koliko ovdje plaćam vodu’

Na karti atraktivnih

“Zadatak koji stoji pred nama je zadržati naše visokokvalificirane radnike, ali i staviti Hrvatsku na kartu zemalja atraktivnih za visokokvalificirane radnike iz svih krajeva svijeta, kao i za investicije u sektore s visokom dodanom vrijednošću. HUP upozorava da treba smanjiti opterećenje porezom na dohodak upravo kod srednje visokih i visokih primanja, gdje je porezni klin i viši od 42,5 posto, kako bi osigurali brži i jači rast primanja, atraktivnost naših kompanija za domaću radnu snagu i za radnu snagu iz zemalja koje su nam konkurenti jer je to osnova za rast ekonomije i standarda cijelog društva”, rekla je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, Irena Weber.

Ocijenila je da se Hrvatska u tom smislu budi, jer mora biti na karti zemalja koje su atraktivne za visokokvalificirane radnike iz cijelog svijeta. Prema procjenama HUP-a, u Hrvatskoj bi do 2030. godine svaki četvrti radnik trebao biti stranac. Sve ide prema tome. Lani je, naime, izdano 172.499 dozvola za boravak i rad stranaca, a samo u siječnju ove godine izdano ih je još 14.000, većinom za graditeljstvo i ugostiteljstvo.

Hrvatska pripremila poseban program za strane radnike: Pogledajte kroz što će morati proći

Objava Konačno je otkriveno zašto toliki broj Hrvata ide u Irsku: ‘Mi ovisimo o tri stvari’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.