Svi za jednog, jedan za sve, dojam je koji bi se na prvu mogao steći nakon što se odgledaju prizori i odslušaju poruke s općeg sabora HDZ-a u “Lisinskom”, na koji je premijer Andrej Plenković stigao pod ogromnim pritiskom što ga je prouzročio angažman predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima.

Taj je angažman SDP od otpisane političke opcije transformirao u favorita izbora, zbog čega su se u HDZ-u usijale strasti, a premda naoko djeluju skladno, u vladajućim redovima navodno su ozbiljno uznemireni. Perje leti na sve strane, tvrdi naš sugovornik iz vladajućih redova te dodaje da dio članova kao odgovornog za ovakvu krizu vidi premijera Plenkovića, koji je u dvama mandatima na čelu HDZ-a tu stranku potpuno udaljio od desnog biračkog tijela, čija bi uloga na skorašnjim izborima mogla biti presudna.

Svjestan je toga sada, možda i prekasno, Plenković, koji u lov na desnicu ide sa svojim prethodnikom Tomislavom Karamarkom, nekadašnjim vođom Domoljubne koalicije koji je preko noći stasao u jednoga od neformalnih lidera desnice.

Laskanje bivšem

“Njegovim dolaskom pokazujemo jedinstvo i snagu, pokazujemo da su vrijednosti demokršćanstva i narodnjaštva utkane u program i političku platformu HDZ-a”, rekao je Plenković laskajući Karamarku, kojega su u stranci dočekali s ovacijama. “Dvojio sam hoću li doći, ali Milanović me gurnuo”, poručio je pak Karamarko koji je svoj prvi radni odnos u samostalnoj Hrvatskoj početkom devedesetih zasnovao na poslovima šefa kabineta predsjednika Vlade Josipa Manolića, preko kojega je u to doba stekao simpatije Stipe Mesića, s kojim ga je navodno zbližio i zajednički prijatelj – pokojni Željko Malnar.

Poslije su se Mesić i Karamarko razišli u dosta neugodnom tonu, no ostaje činjenica da je upravo Karamarko bio dio pobjedničkog tima tada novoizabranog predsjednika Republike, čija se kampanja temeljila na žestokoj kritici Tuđmanova režima. Onomu koji dosad nije pročitao Karamarka koji se predstavlja kao desničar može se slobodno reći da je politički slijepac, svjedoči i sada razočarani dio desnice koji je smatrao da bivši šef HDZ-a nikada neće prigrliti Plenkovića koji je za svojeg saveznika izabrao Pupovca i Plenkovića koji je HDZ zacementirao u političkom centru, i to nerijetko s natruhama lijeve ideologije. Možda uistinu Karamarko u ovu priču ulazi isključivo zbog animoziteta prema Milanoviću, međutim, teško se oteti dojmu razočaranja koji je među njegovim simpatizerima sveprisutan i na društvenim mrežama. Kada se govori o samom Karamarku, on je u HDZ-u prošao razne faze, kao uostalom i u politici u kojoj su mu karijeru obilježili dolasci i odlasci.

Plenković ismijava svoje neprijatelje, a nije svjestan što mu se zaista događa u stranci

Nije tajna da se u HDZ vratio uz blagoslov bivše šefice te stranke Jadranke Kosor, koju je potom izbacio iz stranke. Na izborima 2016. nije uspio sastaviti vladu pa je kao saveznike prigrlio mostovce, koji su tada bili nova politička opcija predvođena Božom Petrovom. No s Mostom se razišao podjednako burno kao i s Mesićem. Pod utegom afere Konzultantica napustio je čelnu poziciju u HDZ-u i funkciju potpredsjednika u Vladi Tihomira Oreškovića, a u tom periodu, s onom čuvenom da stranka ne može biti talac jednog čovjeka, na nacionalnu scenu stupa Plenković, koji je Karamarka potpuno marginalizirao pa se za njega na posljednjim izborima na HDZ-ovim listama nije pronašlo mjesta niti je Karamarko pronašao način da se vrati na čelo HDZ-a, što su iz njegova kruga najavljivali. Sve do prije nekoliko dana Karamarko se spominjao u kontekstu pregovora o velikom desnom bloku u kojem su se trebali naći Hrvatsko bilo, HSP osnažen Brunom Esih i generalom Glasnovićem te Domovinski pokret. No u Pokretu su pravodobno detektirali da Karamarko ujedinjuje desnicu kako bi pomogao HDZ-u jer su pregovarači iz njegova kruga tražili četiri ulazna mjesta na listama DP-a.

Otvorena mržnja

Ta bi se četiri mjesta poslije po uhodanom modelu pretvorila u Plenkovićeve žetone, na što u Pokretu nisu htjeli pristati. Koji su Karamarkovi interesi u ovom angažmanu, pitaju se mnogi pa napominju kako njegov sin Martin ima tvrtku za uvoz stranih radnika. No čini se da je priča mnogo slojevitija pa se po HDZ-u spominje i njegova kandidatura na predsjedničkim izborima, za što bi trebao dobiti podršku svoje stranke. Pitanje je, međutim, tko će uopće do predsjedničkih izbora biti na čelu vladajuće stranke.

Bude li to Jandroković, Karamarko može zaboraviti na bilo kakav politički angažman, tvrde naši upućeni sugovornici te dodaju da se njih dvojica ne podnose i da je Jandroković i sada razočaran što se Karamarko tako slavodobitno pojavio u “Lisinskom”. Pitanje je gdje će do tih izbora biti i Plenković, za čiju karijeru nema previše opcija – ili će kao premijer voditi državu u trećem mandatu ili će grijati klupe kao zastupnik ili će zbrisati u Bruxelles, na čemu je navodno ponovno počeo panično raditi zbog neizvjesnosti.

Plenković je osmislio taktiku za izbore: Ovo je metoda kojom će prodrmati političku scenu

Ono o čemu već sada govore i oni u HDZ-u koji su skloni Karamarku jest to da se on ovako herojski ne vraća u HDZ kako bi pomogao Plenkoviću, nego kako bi samome sebi osigurao teren za kandidaturu na idućim unutarstranačkim izborima, na kojima bi mogao konkurirati aktualnom šefu stranke. Sve to, dakako, ovisi o rezultatu parlamentarnih izbora, na koje će uvelike utjecati kandidatura Zorana Milanovića, koji neće štedjeti nikoga, a ponajmanje Plenkovića i Karamarka.

Objava Karamarko nije došao pomoći Plenkoviću: Ima dosta zanimljiv plan i puca na elitnu poziciju pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.