U Hrvatsku je u prvih sedam mjeseci stiglo oko 303.000 nautičara, odnosno oko 14.000 manje nego lani. S tim da je prvo polugodište bilo u plusu, dok se minus dogodio u srpnju. Prošlog mjeseca je stiglo oko 200.000 nautičara, što je nezanemarivih 25.000 manje nego lani u srpnju. Pokazuju to podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kojem navode i da je broj dolazaka stranih jahti i brodica manji za samo 1,16 posto.

Ove godine je pad rezervacija, ali i pad cijena, vidljiv u nautičkom charteru, segmentu turizma po kojem je Hrvatska prva velesila u svijetu. Točnije, po veličini flote koja se daje u charter.

Što se konkretno događa na hrvatskom tržištu chartera, pojasnio nam je Neven Grubišić, vlasnik i direktor internetske agencije za buking brodova Yacht-rent iz Rijeke, koji je analizirao trend kretanja cijena, kao i popunjenosti brodova na Jadranu. Riječ je o agenciji koja je na tržištu već 22 godine pa imaju jako dobar uvid u to kako se s godinama mijenjala hrvatska ponuda chartera, kao i gdje smo danas.

Detaljna analiza

Analizu su u Yacht-rentu napravili temeljem podataka koje dobivaju iz centralnih booking sistema koje koriste charter firme, a to bi bilo otprilike 80 posto ukupne charter flote u Hrvatskoj, što znači vrlo reprezentativan uzorak. Analiza se radi automatski, a podaci se ažuriraju svakih nekoliko dana, i to po kategorijama jedrilica, katamarana, motornih plovila i motornih jedrenjaka, te isto tako po zemljama kao što su, uz Hrvatsku, i Grčka, Turska, Italija…

Na pitanje što je ove godine s cijenama, Grubišić nam je kazao da se na grafovima vidi da je ove godine prvi put u startu zabilježen pad prosječne cijene ili barem stagnacija.

– Do sada je cijena svake godine rasla za određeni postotak. Teško je precizirati, ali otprilike desetak posto godišnje, uz izuzetak COVID razdoblja. To bi moglo značiti ili da se cijena usluge stabilizirala, ili da je to odgovor charter firmi na evidentni pad bukiranosti u odnosu na 2022. godinu. Te godine je 9 od 10 plovila u špici sezone bilo bukirano, 2023. ih je bilo 7,5 od 10.Trenutno smo u kolovozu i vidljivo je da se sezona ipak malo popravila pa je nalik na 2023. No treba vidjeti po kojoj »cijeni« je taj napredak u zadnje vrijeme ostvaren, rekao je naš sugovornik.

Veliki popusti

Plovila se ovog ljeta u charteru mogu naći i uz popuste od 40-ak posto. Za last-minute aranžman se, doznajemo, i ranijih godina mogla dobiti dobra cijena, ali tada nije bilo izbora plovila jer su bolja plovila bila bukirana znatno ranije. Ove godine je, pak, izbor plovila na popustima puno veći. A općenito je i dalje nastavljen rast flote pa je u charteru broj plovila s lanjskih 4.300 povećan na 4.600 brodova. Dakle, samo u jednoj godini za 300-tinjak plovila. Ako se povećava ponuda, to utječe i na pad cijena. Iz analize Yacht-renta vidljivo je, primjerice, da je u Hrvatskoj prosječna cijena najma jedrilice po osobi u ovoj godini 327 eura tjedno. Najviša prosječna cijena po osobi tjedno je 513 eura, a najniža početkom i krajem sezone 234 eura. Samim time gost izvan sezone može proći od 50 do 55 posto jeftinije nego u sezoni. Valja istaknuti i da se iz tog razloga i kod bukinga zadnjih nekoliko godina najprije popunjavaju lipanj i rujan, a ostaju takozvane srpanjske rupe.

Pojašnjavajući podatke o kretanju cijena, Grubišić je pojasnio da se prosječnu cijenu po osobi dobije kad se cijena plovila podijeli s maksimalnim brojem dozvoljenih osoba na njemu, čime se eliminiraju statističke greške zbog različitih veličina plovila. Vidljiv je dakle, od 2018. stalni rast cijena do 2024. gdje cijena pada ili stagnira. S tim da treba reći kako prosjek mogu podići skuplje motorne jahte.

– Što se događa posljednih desetak, petnaest godina? Charter firme rade za profit i u njihovom je interesu da više zarade ako imaju potražnju. No, umjesto da su u špici sezone, koja je uvijek bila puna, još tada jače dizali cijene, cijene su blago išle gore iz straha da se ne »otjera« goste. Pri tome su nabavljali nova plovila i širili ponudu, čime su praktički sebi opet rušili cijenu. No, također moramo znati da se manje-više sve kupovine plovila obavljaju na neki oblik leasinga, koji onda uvjetuje vlasnicima plovila cijenu ispod koje ne mogu ići. Jasno je da je vlasniku broda tada bitno da popuni plovilo kako bi leasing isplaćivao iz najma. Tu su i brojni drugi troškovi koje imaju same charter firme, kao što su troškovi osiguranja, održavanja, vezova u marinama… A kako sve te stavke poskupljuju, onda se i charter firme moraju prilagođavati. Po meni je također jedan od bitnih faktora koji su utjecali na prekobrojan rast charter flote i taj što su mnoge charter firme ujedno i zastupnici za prodaju novih plovila. Na svakom prodanom plovilu oni zarade proviziju, a kao poticaj investitoru nude uključenje tog plovila u charter flotu. U cijeloj priči zarađuje industrija proizvođača plovila od kojih gotovo nitko nije lociran u Hrvatskoj, nego najčešće u Njemačkoj i Francuskoj. Rekao bih da možemo povući paralelu s apartmanizacijom na kopnu. Što je veća ponuda, to se može postići manja cijena, a nažalost, destinacija se srozava, pojasnio je vlasnik Yacht-Renta ukazujući na još jedan zanimljiv detalj. Naime, u agenciji su analizirali cijene jedrilica te se došlo do cijene od 292 eura po osobi na tjedan dana na jedrilici s 3 kabine. Što ispada 42 eura po noćenju. A za tu cijenu se praktički ne može naći ni apartman.

Naravno da ima i skupljih, komotnijih plovila za najam. Primjerice katamarani su, doznajemo, jako traženi zadnje vrijeme jer imaju više prostora i komforniji su pa je prosječna tjedna cijena katamarana po osobi 556 eura. Za razliku od jedrilice od 3 kabine koja, dakle, stoji 292 eura po osobi.

Prosjek popunjenosti

Dodajmo i da prosjek popunjenosti jedrilica doseže do 20-ak tjedana, dok je prosjek kod motornih jahti nekad čak i upola manji, s obzirom da su one najzanimljivije u samoj sezoni.

Inače, uzroke pada bukiranosti ove godine u sektoru vide i u Europskom prvenstvu u nogometu te Olimpijskim igrama koji su također utjecali na pad dolazaka nautičara.

Je li ovo godina svojevrsne konsolidacije na charter tržištu u Hrvatskoj, te znači li prekretnicu nakon koje će polako neki investitori izaći iz charter businessa, ostaje za vidjeti idućih godina. No, očito je da će se morati početi strateški razmišljati u smjeru održivosti i ovog segmenta hrvatske turističke ponude. Na pitanje gdje smo po tom pitanju danas, i što charter očekuje u skoroj budućnost, naš je sugovornik kazao da smatra da je Hrvatska, s obzirom i na svoje ograničene resurse, jeftina nautička destinacija i nije iskoristila komparativne prednosti pred ostalim tržištima.

– Primjerice, iz usporedbe prosječnih cijena najma jedrilica s ostalim zemljama Mediterana, vidi se da je Hrvatska najjeftinija te za oko 15 posto jeftinija od Grčke. S tim da je Hrvatska autodestinacija pa već u startu cjenovno dostupnija jer gost štedi na avionskim kartama. A ove godine smo u situaciji da je gostiju manje, ali zarada nije veća jer su neke cijene niže nego prošle godine. Sve u svemu, imam dojam da nas je bilo strah proglasiti Jadran elitnom destinacijom i privući manje, ali platežno sposobnijih gostiju. Ovako smo nautiku u Hrvatskoj odveli prema masovnom turizmu, pretjeranoj izgradnji čak i nautičke infrastrukture. Doveli smo obalu do zagušenja iz kojeg se pravi ljubitelji mora povlače i traže mirnije destinacije, a to su spremni i platiti, ističe Grubišić i napominje da je sreća za nautiku što se relativno jednostavno može riješiti viška brodova. Za razliku od viška apartmana na kopnu koji tu i ostaju.

Objava Kako smo nautičku ponudu odveli u masovni turizam. Ovo je već apartmanizacija hrvatske nautike pojavila se prvi puta na Novi list.