Veliku ulogu u stvaranju i rastu zajednice tijekom zadnjih petnaestak godina odigrao je niz raznih meetupa, konferencija i drugih događanja proizašlih iz same zajednice. Neka su proživjela svoje zvjezdane trenutke i potom zgasnula, druga su i dalje aktivna (pa i rastu), treća su tek razmjerno nedavno pokrenuta…

Nismo ih, naravno, mogli sve obuhvatiti ovim pregledom – ima ih je tu mnogo više, od onih posvećenih engineering ili managerima do specijaliziranih za određene tehnologije i platforme, a i sama Netokracija je tijekom svojih 15 godina organizirala niz susreta i konferencija. No, vjerujemo kako će vam ovaj izlet u prošlost ipak biti zanimljiv. A krećemo, ni manje ni više, nego s – politikom.

#VladaUP: Trebalo je uvjeriti političare

Prošlo je punih 12 godina od osnivanja prvog Odjela za online komunikacije pri Službi za odnose s javnošću hrvatske Vlade.

Nedugo nakon toga krenuo je i #VladaUP, domaća inačica u svijetu popularnih okupljanja korisnika Twittera, tweetupa. Možda je to iz današnje perspektive teško zamisliti, ali tweetupi su bili bitan kanal za razvoj digitalne zajednice u Hrvatskoj, ali i regiji – čak je bila i posebna konferencija posvećena komunikaciji na toj društvenoj mreži. Uključivali su se u tweetupe i brendovi, neki su ih i organizirali, a posebno je bilo zanimljivo što je i politika prepoznala taj kanal kao relevantan.

Evo kako je Netokraciji te prve korake opisala Ana Urlić, tada voditeljica Odjela za online komunikacije.  

Kako je originalni online tim Vlade činila je skupina dugogodišnjih tviterašica i tviteraša, mi smo već u kampanji za parlamentarne izbore tadašnje Kukuriku koalicije pokrenuli sve postojeće društvene mreže. Prilično nam je bila jasna važnost otvorene komunikacije. 

Uz gov.hr i druge digitalne projekte, Odjel je bio zadužen za upravljanje komunikacijom na društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, Instagrama, Tumblra…

Kako je Vlada tada bila zbilja jedina koja je otvorila svoj Facebook wall građankama i građanima, istovremeno smo postali jedni od rijetkih vlada na svijetu koja s građanima dvosmjerno komunicira putem društvenih mreža.

Gosti prvog #VladaUP-a bili su ministrica Milanka Opačić, ministar Arsen Bauk i pomoćnik ministra Darko Parić. Tema je bila informatizacija. Tijekom idućeg, pedesetak najbržih tviteraša imalo je priliku sresti se i razgovarati s tadašnjim premijerom Zoranom Milanovićem u Banskim dvorima, inače zatvorenim za javnost. 

Načelnoj podršci usprkos, početak nije bio lak.

Jedan od glavnih izazova bio je premijeru i ministrima dobro argumentirati razloge zbog kojih smatramo da je #VladaUP dobra i korisna inicijativa za rad Vlade. 

Za sudjelovanje uživo broj tviteraša bio je ograničen prostorom, pa nikad nije prešao brojku 100. No, onih koji su pratili live stream, hashtag i tvitali uživo bilo bi i do nekoliko tisuća. Tijekom dvije godine održano je sedam, osam #VladaUP-ova ukupno. Urlićeva posebno izdvaja onaj s ministrom Slavkom Linićem, koji je dulje od dva sata strpljivo odgovarao na pitanja vezana uz fiskalizaciju i poreze. 

Od tada se sjednice Vlade prenose uživo na You Tubeu, e-Građani i gov.hr i dalje su tu, pokrenut je Portal otvorenih podataka i suradnja s tech tvrtkama poput Fivea, koji je ustupio aplikaciju za prikaz tvitova u realnom vremenu… Na žalost, projekt je obustavljen sa smjenom vlasti i od tad nije reaktiviran, a ni snimke #VladaUP-ova nisu više dostupne na službenom kanalu Vlade na YouTubeu.

WebCamp: Konferencija na kakvu organizatori žele ići

Približno u isto vrijeme kad i #VladaUP, prve je korake napravila i jedna od najpopularnijih domaćih IT konferencija. Webcamp Zagreb su 2012. godine pokrenuli Senko Rašić i Miro Svrtan, kako bi na jednom mjestu okupili IT stručnjake iz regije. U organizaciji su prve godine sudjelovale grupe Code@Six, HUJAK, FlashHR, FutureDev, Python Hrvatska i ZgPHP. 

Ulaznice su tada bile besplatne, a okupilo se oko 250 sudionika. Prostor je donirala Hrvatska gospodarska komora, našlo se dovoljno sponzora za troškove hrane i pića. Najviše posla bilo je oko odabira predavanja. Kako je konferencija rasla, obim posla se povećavao. Kako su svi bili volonteri, nije bilo lako naći ljude voljne uložiti svoje vrijeme i trud.

Ipak, WebCamp je vrlo brzo prerasla u dvodnevno događanje, s predavanjima i radionicama u tri paralelna slijeda. Kako je pojasnila Maja Trepšić Kušt:

Moto je bio: radimo konferenciju na koju bi i sami htjeli ići.

Svake godine se radilo na dizanju kvalitete: prelaskom na engleski jezik, dodavanjem inozemnih prodavača, dodavanjem trackova, sve ranijim i proaktivnijim kontaktiranjem predavača i praćenjem drugih konferencija. 

Rast i poboljšanje su nam omogućili i predavači i publika usmenom predajom. Bilo je puno predavača kojima je to bila prva prava konferencija. Oni su bili naši ambasadori koji bi nas hvalili i dali nam pristup predavačima s puno većih i financijski jačih konferencija.

Zadnjih nekoliko izdanja WebCampa bilo je rasprodano, pa je broj ulaznica zbog kapaciteta prostora bio ograničen na 820. Uz predavače, volontere i organizatore, okupilo bi se oko tisuću ljudi.

Ivan Habunek vjeruje kako je WebCamp potaknuo rad domaćih user grupa. 

Svake godine smo se potrudili uključiti ih u organizaciju (naročito odbor za izbor predavanja), davali besplatne karte predavačima na meetupima. Do kraja smo bili iznimno pristupačni svima. Vjerujem da smo inspirirali konferencije koje su krenule za nama, kao što su Web Summer Camp, Debug i druge.

Na žalost, WebCamp je dogovorom organizatora službeno ugašen u proljeće ove godine. 

Marketing Meet Up: Od pivnice do događaja sa 150 sudionika

Tih je godina zaživio i danas aktivni Marketing Meet Up, događanje koje je pokrenuo Petar Bogdan. Na prvo druženje je pozvao desetak poznanika iz svijeta (digitalnog) marketinga. Riječima Bogdanovog partnera u tvrtci Kontra Ilije Brajkovića:

Bilo je to druženje u jednoj pivnici, bez neke posebne agende. Cilj je bio da se jednom mjesečno ekipa nađe i razmijeni iskustva.

U početku je najveći izazov bio uvjeriti ljude kako se isplati doći. Kasnije je trebalo biti konzistentno dobar i stalno dizati letvicu. Prijelomni trenutak bilo je uvođenje predavanja, čime je nastala sadašnja formula za uspjeh: obrazovanje, umrežavanje i zabava. 

Susreti se i dalje održavaju jednom mjesečno, osim tijekom ljeta, samo što sad okupljaju oko 150 sudionika. 

Siguran sam da je Marketing Meet Up utjecao na puno novih poznanstava i poslova unutar domaće i tech i marketinške zajednice, kao i pokretanje sličnih nišnih druženja.

IxDA UX Meetup: Važno je ne ponavljati se

Za pokretanje IxDA UX Meetupa 25. veljače 2014. zaslužan je Tin Kadoić koji je htio okupiti dizajnere radi razmjene znanja i iskustava. No, Tin se nekoliko mjeseci kasnije preselio u Sjedinjene Države, pa je organizaciju i vođenje preuzeo Vladimir Končar, kasnije uz pomoć Antonije Butković, Marine Jukić, Frana Mubrina, Petre Jagodić i Nikše Korper Žemva. 

U tim ranim danima sve je bilo volonterski organizirano, što je zahtijevalo značajno vrijeme i trud. Najveći izazov bile su financije i kako naći prostor za događaje s odgovarajućom tehničkom podrškom. 

Financiranje smo riješili organiziranjem događanja u tvrtkama s dovoljno velikim prostorom, u kafićima poput “U dvorištu” gdje nam je Matija Belković uvijek izlazio u susret, ili HUB-u 385 s Lukom Sučićem. Od početka smo se trudili konceptualno zaokružiti druženja i pružiti posjetiteljima jedinstveno iskustvo, ponajprije kvalitetnim temama i predavačima.

Deset godina nastojimo razgovarati o svim aspektima izrade digitalnih proizvoda kroz prizmu dizajna.

IxDA Croatia trenutno okuplja 930 članova različitih zanimanja iz tech zajednice, od dizajnera do direktora. Pojedina događanja često okupe i više od stotinu sudionika. Ključ uspjeha bili su usmjerenost na kvalitetan sadržaj i ustrajnost u okupljanju. 

Pokušavamo ne ponavljati iste formate, već otvarati nove teme, gledati što je aktualno i što bi moglo pomoći zajednici da se educira. Sve besplatno i otvoreno za sve zainteresirane. Za mene su najvažniji trenuci druženja i razgovori nakon predavanja. Trendovi dolaze i odlaze, ali kako nešto napraviti i kako ostvariti rezultat najbolje je saznati iz prve ruke. 

GameDev Meetup: Druženje poniklo iz Infogamera

Prvi Zagreb Gamedev Meetup organiziran je u siječnju 2015. godine. Ideja okupljanja game developera nastala je na sajmu Infogamer 2014. godine, gdje je Zlatko Krček – tada još student – imao štand u dijelu posvećenom indie igrama. 

Tada sam upoznao Senada Čauša, koji je također imao štand i bio novi u game developmentu. Pitao me postoji li mjesečno okupljanje razvijača video igara u Zagrebu, kakva su već bila relativno česta u većim gradovima u Europi i Americi. “Koliko znam, nema. Hoćemo mi organizirati?”, rekao sam mu.

Isprva je najveća prepreka bila doći do drugih studija i developera.

Prvi je meetup organiziran praktički putem e-maila. Adrese smo skupljali od izlagača na Infogameru i usmenom predajom. Čak i s takvim rudimentarnim načinom organiziranja eventa, bilo je očigledno da interes postoji. 

Iako su prisutni i na drugim društvenim mrežama, danas im je Facebook primarni kanal komunikacije, gdje njihova grupa broji više od 1000 pratitelja. Na neformalnijem drinkupu redovito se okupi 20-50 ljudi, dok na meetup dođe 50-100 posjetitelja, nekad i više.

Formula za uspjeh? Kao i kod drugih susreta koji su se održali tijekom godina – konzistentnost, uvjeren je Čauš. 

Rijetko prođe mjesec bez nekog našeg eventa i ljudi su navikli na to. Već imaju krug poznanika koje znaju da će redovito vidjeti na našim eventima. Tražimo prostore koje ljudi i inače posjećuju, kao što su KSET, Tvornica kulture, Beertija i Crni mačak. Vjerojatno i to ima ulogu.  

Ne držimo se stalno istih formata, prilagođavamo se zajednici i često surađujemo s tvrtkama koje žele sebe prezentirati GameDev zajednici u Zagrebu i šire.

Najveći meetup bio je održan 2015. godine u velikom pogonu Tvornice kulture, kad su uspjeli okupiti tada najveća imena industrije. 

Split Tech City: Ključan oslonac na članstvo

Nije se, naravno, sve događalo samo u Zagrebu. Začeci Split Tech Cityja sežu još u 2008. godinu, kad je tada 19-godišnji freelance web dizajner Toni Trivković pokrenuo prvi tech meetup u tom gradu. Open Coffee Split je jednom mjesečno okupljao tech entuzijaste na neformalnom druženju. Njegovi najaktivniji članovi – uz Trivkovića treba istaknuti programera Antonia Šerića –  odlučili su 2015. godine osnovati udrugu Startup, od 2018. poznatu kao Split Tech City.

Pri pokretanju izazov je bio kontinuirano se pojavljivati i stvarati relevantan sadržaj jer je bilo puno manje tvrtki, poslovnih prilika i svijesti o važnosti networkinga. Ključan trenutak za rast bio je otvaranje članstvu, tvrtkama, startupima i coworking prostorima koji plaćaju godišnju članarinu. Danas ih ima više od 80. Split Tech City izrastao je u dvojezičnu medijsku platformu s informativnim i edukativnim sadržajima.

Također, mjesečno organiziraju besplatne događaje poput predavanja i panel rasprava tematski vezanih uz programiranje, dizajn, marketing, PR, gaming… Kruna je godišnji Split Tech City Festival. Svojim su radom doprinijeli mijenjanju potreba i načina razmišljanja, uvjerena je izvršna urednica Split Tech Cityja Romana Ban.

Postali smo most između poslodavaca i mladih, informator o svemu vezanom za tech u Splitu i okolici, organizator zanimljivih događaja za studente i profesionalce, promotor splitskog tehnološkog sektora i zagovaratelj Splita kao mediteranskog tehnološkog huba.

Tinel i BlockSplit: Tehnologija, ne špekuliranje

Tinel Meetup je pokrenut 2017. godine kako bi dodatno pokrenuo tehnološku scenu u Splitu. Ovako se tih dana prisjetio Antonio Perić Mažar:

Do tada su na meetupima većinom bili isti ljudi. Bili su strogo developerski orijentirani i u pravilu ne bi preživjeli duže od par mjeseci. S Tinelom smo htjeli zajednici ponuditi nešto konkretnije, kreativnije i dugoročnije. U početku smo se fokusirali na strane predavače i bilo je nešto više tehničkih/developerskih tema, dok danas kombiniramo jaka imena domaće scene i teme su više orijentirane prema biznisu i menadžmentu.

Iz toga je ponikao Tinel Open, jednodnevna konferencija na otvorenom koja je svake godine na drugoj povijesnoj lokaciji, poput tvrđave Klis i Dioklecijanovih podruma. Do sada su održana tri Tinel Opena i 55 meetupa.

BlockSplit je također izrastao iz meetupa, koji je 2018. počeo okupljati malu zajednica kripto entuzijasta koje je zanimala tehnologija, ne špekuliranje. Nakon nekoliko druženja s predavanjima rodila ideja o konferenciji u Splitu, pa su Perić Mažar i Tomislav Mamić odlučili pokrenuti ju. 

To se pokazalo kao pun pogodak jer je BlockSplit postao centralno mjesto za networking unutar web3 zajednice u regiji. 

Najveća prepreka bilo je privlačenje publike i pronalaženje sponzora. Poslije je izazov postao kako ih držati sretnima i temeljem toga rasti. Tinel trenutno ima preko 1.300 članova na platformi meetup.com. Pojedina događanja okupljaju između 50 i 60 ljudi na svakom meetupu, oko 200 na Tinel Openu. BlockSplit je danas, s oko 600 posjetitelja, jedan od najvećih tehnoloških događaja u Hrvatskoj.

Osijek Software City: Kad se poklope energija i industrijski val

2012., što je očito bila ključna godina za mnoge događaje u domaćoj tehnološkoj zajednici, u Slavoniji se također počelo događati nešto zanimljivo. Prvi #OSCmeetUp – neformalno okupljanje zajednice iz koje će kasnije izniknuti udruga Osijek Software City (OSC) – održan je 2012. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Iza projekta s ciljem povećanja vidljivosti i prepoznatljivosti IT sektora stajale su tvrtke Inchoo, Mono, Farmeron i BetaWare. Udruga je formirana godinu dana kasnije. Prvi predsjednik je postao Tomislav Bilić, a tajnik Nandino Lončar. Kako je Netokraciji rekao aktualni predsjednik OSC-a Mihael Tomić:

Ključno je bilo što su osobe koje su pokrenule OSC prepoznale pravi trenutak. Poklopilo se vrijeme, mladenačka energija i industrijski val koji je nosio to sve. OSC je bio među prvima – ako ne i prvi – koji je pokazao što se sve može ako ima volje i energije za promjene. 

Grad Osijek se – na inicijativu (pa i malo pritiska) OSC-a – odlučio upustiti u projekt IT parka. Pokrenuta je i suradnja sa Sveučilištem J.J. Strossmayera. Udruga trenutno broji više od 40 članica i članova, što pravnih, što fizičkih. Danas je izazov održati zajednicu na okupu.

Dok je postojala inicijalna energija, bilo je lakše dolaziti do zacrtanih ciljeva. Sada su ciljevi većinom postignuti i vrijeme je da ih redefiniramo. 

CroAI: Neformalna okupljanja za učenje, nove ideje i prilike

Udruga CroAI najmlađa je u ovom pregledu. Pokrenuta je krajem 2019. godine na inicijativu tvrtki Mindsmiths (Mislav Malenic i Jan Štedul), Airt (Hajdi Cenan) i Eventa01 (Željko Krizmanić), uz podršku Marijane Šarolić Robić, Milly Doolan te nekolicine hrvatskih i stranih kompanija. Osnivači su htjeli potaknuti interakciju, suradnju i stvoriti kulturu dijaloga radi podizanja svijesti o umjetnoj inteligenciji među širom populacijom. 

Danas CroAI službeno broji oko 450 članova, fizičkih i pravnih osoba. 

Predsjednica Martina Silov vjeruje kako je ključ rasta bio fokus na edukaciju i izgradnju zajednice te kreiranje procesa i profesionalizacija udruge. Udruga je od prvih dana u zakonodavstvu, dajući prijedloge na prvu verziju regulative umjetne inteligencije koje je Europska komisija prihvatila. 

Također, pokretači smo i suosnivači najveće europske organizacije za umjetnu inteligenciju – EU AI Forum – koja okuplja devet europskih AI udruga, preko 2000 tvrtki i nekoliko tisuća entuzijasta.

Tijekom 2020. doveli su u Hrvatsku kratki tečaj o osnovama umjetne inteligencije Elements of AI. S partnerima su ga promovirali  u osnovnim i srednjim školama, u kompanijama, a surađivali su i sa Sveučilištem u Zagrebu. Prošle godine pokrenuli su projekt Heroes, namijenjen srednjoškolcima. Održali su više od 80 edukacija za više od 3500 učenika.

Osim toga, održavamo nekoliko mjesečnih meetua, nišnih i za širu zajednicu, kao i kultni polugodišnji CroAI Party. Cilj nam je okupiti pametne i kreativne ljude kako bi se iz neformalnih okupljanja kreirale nove ideje, prilike i suradnje.

A koja je inicijativa bila ključna za vas?

pročitaj cijeli članak