Domovinski pokret tijekom vikenda održao je izborni sabor stranke i očekivano se raskolio na dvije frakcije.

S jedne strane je tabor Ivana Penave, uz kojeg je stalo oko 60 posto stranačkih delegata, čime je potvrđen kao predsjednik stranke. Preostalih 40 posto, pod vodstvom Marija Radića, napustilo je najprije izborni sabor DP-a, a zatim i samu stranku.

Za pretpostaviti je da će se osipanje nastaviti, a moguće je i da odnosi snaga među delegatima koji su sudjelovali u izbornom saboru stranke ne odražavaju stvarne preferencije članstva.

Prema tvrdnjama iz DP-a, stranka broji više od 10 tisuća članova, a Ivan Penava si je podršku na stranačkom saboru osigurao tako što je izborni sustav podesio u svoju korist, omogućivši DP-ovcima iz njegove, Vukovarsko-srijemske županije znatno veći broj delegatskih glasova nego članovima iz Zagreba (gdje dominiraju Radićevi pristaše pa je tako DP nakon raskola ostao i bez zastupnika u gradskoj skupštini) ili Osijeka (gdje Radić obitava te ima najveći utjecaj).

Radićeva je frakcija zbog ovog izbornog inženjeringa odbila priznati rezultate unutarstranačkih izbora, a Penavu i njegove pristaše optužili su da su im ukrali stranku. Bivši DP-ovci već su najavili i novi politički projekt, tj. osnivanje stranke koja će evidentno već od osnutka imati svoj saborski klub. Uz Radića su ostali saborski zastupnici Igor Peternel i Krešimir Čabaj (koji je u Sabor i ušao kao Radićeva zamjena), a pridružit će im se i Damir Biloglav nakon što aktivira ranije pauzirani zastupnički mandat. Troje zastupnika je dovoljno za pokretanje novog saborskog kluba i višegodišnje tavorenje u oporbenoj zavjetrini, ali nije dovoljno kako bi se ostvarile Radićeve očite ambicije da njegova stranka bude relevantni politički faktor unutar vladajuće koalicije.

Naime, Penavin klub u Saboru nakon svega bi trebao brojiti osam zastupnika, što je dovoljno za održavanje tanke većine. Povjerenje Vladi RH je u svibnju 2024. izglasalo 79 zastupnika pa čak i ako troje zastupnika iz Radićeve frakcije DP-a završi u oporbi, i dalje je tu minimalna većina od 76 zastupnika koji podržavaju vladu Andreja Plenkovića. Međutim, postoji i mogućnost da će raskol u DP-u uzdrmati vladajuću koaliciju.

Preslagivanje u Saboru?

Ako bi se budućoj stranci Marija Radića i njegove frakcije sada već bivših DP-ovaca priklonio Željko Lacković – koji je u Sabor ušao na listi Domovinskog pokreta i dio je vladajuće većine, ali ne i DP-ovog saborskog kluba – za održavanje sadašnje većine bi premijeru Plenkoviću bila potrebna podrška ne samo Penavine stranke, već i odmetnutih DP-ovaca (ili neke druge parlamentarne stranke, poput npr. SDSS-a, što Ivanu Penavi nakon svih optužbi izrečenih na račun Milorada Pupovca i njegove stranke ne bi bilo lako prihvatiti).

Radić je u javnim istupima već dao do znanja da nastavak podrške vladajućima ne bi trebao biti problem dogovoriti, ako HDZ bude bio spreman platiti njihovu cijenu. Naime, Radićevoj frakciji unutar DP-a nije bila sporna odluka o koaliranju s HDZ-om, ali su Penavi i njegovim ljudima zamjerali da su se jeftino prodali, tj. da svoje ruke u Saboru nisu dovoljno dobro naplatili. Ako je Radićeva taktika oformiti alternativni desni blok bez čijih glasova HDZ u Saboru neće imati natpolovičnu većinu, za očekivati je da će trenutačni broj zastupnika u narednim mjesecima pokušati okrupniti.

Vremena za taktiziranje ima dovoljno; povratak Damira Biloglava u Sabor očekuje se tek krajem godine pa se stignu obaviti razgovori i s drugim zastupnicima desnice koji bi se možda bili voljni priključiti Radićevoj novoj stranci ili barem njenom saborskom klubu. Osim Lackovića, s kojim je Radić navodno u dobrim osobnim odnosima, takvi pregovori bi se mogli voditi i s Vesnom Vučemilović, zastupnicom vladajuće koalicije koja nakon razlaza s Hrvatskim suverenistima u Saboru djeluje kao nezavisna zastupnica, Draženom Dizdarom, oporbenim zastupnikom koji je u Sabor ušao kao zamjena za Mislava Kolakušića (ali je prema medijskim izvještajima i sam na izlaznim vratima) ili Marijanom Pavličekom, jedinim preostalim zastupnikom Suverenista koji su na ovogodišnje parlamentarne izbore izašli u koaliciji s Mostom. Moguće je i ponovno ujedinjenje s Josipom Jurčevićem, koji je Domovinski pokret napustio netom nakon parlamentarnih izbora, zamjerajući stranačkim kolegama što od HDZ-a u pregovorima o koalicijskom sporazumu nisu iskamčili Ministarstvo kulture. Razgovori bi se potencijalno mogli voditi i s bračnim parom Ninom i Marijom Selak Raspudić, koji su se razišli s Mostom zbog neslaganja oko sastavljanja liste za izbore za Europski parlament.

U slučaju da Radić i njegovi pristaše koji su napustili DP u Saboru doista uspiju okupiti dovoljno ruku da postanu značajan politički faktor, od HDZ-a bi u zamjenu za svoju podršku mogli tražiti upravo fotelju ministra kulture. Prema izjavama koje su davali uoči unutarstranačkih izbora, pripadnicima Radićeve frakcije je gubitak Ministarstva kulture posebno teško pao. U emisiji “Bujica” na Z1 televiziji, koja se s ljetne stanke vratila ranije nego ikad kako bi se stigla uključiti u turbulentnu kampanju unutar DP-a, mogle su se tako čuti zamjerke da je upravo Penavina frakcija u pregovorima sabotirala ambiciju dijela DP-a da postavi ministra kulture.

Regionalni protiv nacionalnih

Velimir Bujanec, voditelj i urednik “Bujice”, proteklog je tjedna proizveo skoro osam sati programa. U uobičajenim okolnostima “Bujica” se emitira triput tjedno i traje sat vremena. U tjednu uoči izbora u DP-u nijedna od tri emitirane “Bujice” nije trajala kraće od dva i pol sata, glavna tema bio je raskol u DP-u, svi intervjuirani gosti su bili Radićevi pristaše, a ni sam Bujanec nije skrivao da podržava Radića (kojeg se u javnom prostoru periodički optužuje da je stvarni vlasnik televizije Z1, što on demantira).

Od više gostiju u “Bujici” moglo se čuti da je DP upravo zbog Penavine frakcije ostao bez Ministarstva kulture, i to jer im je bilo važnije Ministarstvo poljoprivrede. Prepričavana je navodna tvrdnja Penavinog bliskog suradnika, političkog tajnika DP-a Damira Barne, da su “puni svinjci u Slavoniji važniji od Ministarstva kulture”.

Iako su obje suprotstavljene frakcije pokušale borbu za prevlast unutar DP-a prikazati kao ideološki sukob, kampanja koja je prethodila izborima u DP-u sugerira da to nije točno. Naime, dvije različite frakcije nisu tijekom te kampanje raspravljale o različitom viđenju javnih politika, već su se međusobno nabacivali uvredama i optužbama za kriminalne i nemoralne radnje. Nadalje, opisana dihotomija kultura-poljoprivreda sugerira da je do sukoba zapravo došlo zbog razlike u mišljenjima o primjerenom načinu podijele plijena, tj. o nepomirljivim sukobima različitih političkih i materijalnih interesa.

Penavina struja svoje političke i druge ambicije prvenstveno veže uz Slavoniju, regiju iz koje dolaze i gdje je bazirana glavnina DP-ove biračke baze (a iz istog biračkog bazena i ranije su se napajale stranke ekstremne desnice poput HSP-a ili HDSSB-a, potvrđujući u praksi raširenu teoriju o uzročno-posljedičnoj vezi popularnosti ekstremne desnice sa siromaštvom i nejednakošću). Dojučerašnji stranački kolege, uostalom, Penavi predbacuju da je stranačke prioritete i interese podredio vlastitim političkim ambicijama te navodno sklopio s HDZ-om tajni dogovor o podršci u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji na idućim lokalnim izborima.

Radićevi pristaše, pak, nisu zadovoljni time da budu regionalna stranka, već žele imati utjecaja na nacionalnu politiku. Različiti gosti “Bujice” su tijekom proteklog tjedna pokušali argumentirati da im je taj utjecaj uskraćen upravo gubitkom Ministarstva kulture, koje promatraju kao polugu moći zahvaljujući kojoj bi mogli kroz sudjelovanje u vlasti nametati svoje ideološke prioritete. Ti se prioriteti, prema onome što su dosad demonstrirali u javnom prostoru, uglavnom svode na vođenje hajke protiv etničkih i rodnih manjinskih skupina.

The post Kako se Domovinski pokret raskolio oko podjele plijena appeared first on Faktograf.hr.