Estonija – često spominjani primjer uspješnog razvoja startup ekosustava. Mala baltička zemlja od svega 1,3 milijuna stanovnika, s preko 100.000 sauna i najvećim brojem unicorna po glavi stanovnika u svijetu. Baš ovo privuklo me da otputujem početkom zime u snježni Tallin na stabilnih -10 stupnjeva C.

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno? Zanima me postoji li tajni sastojak, organizirani pristup ili je u pitanju sreća. U razgovoru s ključnim akterima estonskog startup ekosustava, istražujem kako estonska vlada podržava impresivan razvoj ekosustava, koliko je potrebna strategija razvoja, kako odabrati u koje sektore ulagati i još mnogo toga.

Faktori koji su utjecali na estonski ekosustav

O tajni uspjeha, Vaido Mikheim, voditelj deep tech sektora u organizaciji Startup Estonia ističe:

Možda zvuči kao kliše, ali ključ je u samom ekosustavu. Jesmo poznati po Skypeu i Boltu, imamo rekord po pitanju investicija po glavi stanovnika i poznati smo kao digitalna nacija. Ali, iza svega stoji naporan rad pojedinaca u kompanijama i institucijama koji su to omogućili.

Pored briljantnih individualaca, Mikheim također ističe razvoj zajednice s više ili manje formalnim organizacijama koje potiču i rade na razvoju:

Estonski startup ekosustav je, i uvijek je bio, blisko povezana zajednica. Konkretni primjeri su nevladina organizacija Estonian Founder Society, neformalna zajednica #estonianmafia, vladina institucija posvećena razvoju startup ekosustava – Startup Estonia, i mnoge druge.

Unatoč dosadašnjim uspjesima, grabi li Estonija i dalje snažno naprijed? Itekako! U 2023. godini u estonske startupe uložena su 394 milijuna eura.

U daljnjem razgovoru saznajem da ključnu ulogu ima sinergija između javnog i privatnog sektora te rastuće iskustvo unutar javnog sektora koje omogućava efikasno korištenje resursa kao što su novac, društveni kapital i drugi faktori.

Kroz vrijeme, Estonija je eksperimentirala s različitim modelima, uključujući i skandinavski, ali prema riječima Vaida, nedostatak akumuliranog znanja, kulture i kapitala kroz povijest bio je izazov, što ih je nagnalo da razviju svoj jedinstveni “model”.

Model koji je zasnovan na istraživanju i razvoju.

Kako izračunati R&D potencijal tvrtke?

S pojmom R&D-a susretao sam se mnogo puta, ali inspiriran razgovorom s voditeljem Programa za primijenjena istraživanja vladine agencije Enterprise Estonia, dr.sc. Martom Tootsom, morao sam saznati više. Mart mi je pružio jednu svježu perspektivu o estonskoj strategiji razvoja startup ekosustava – zasnovanu na R&D potencijalu.

R&D potencijal možemo definirati kao sposobnost i kapacitet tvrtki i istraživačkih institucija da provode istraživanja u odabranim područjima usmjerenih na unapređenje globalne konkurentnosti.

Prvi korak u procjeni R&D potencijala je sastavljanje popisa tvrtki za koje se smatra da imaju potencijal za provođenje R&D aktivnosti.

Za taj popis koriste se različiti kriteriji i kombinira se R&D potencijal u skali od 0 do 10. Dva kriterija su subjektivna i oslanjaju se na stručno znanje: razina aktivnosti R&D i sposobnost provođenja R&D. Ostali su kvantitativni – broj osoblja u R&D, iznos sredstava dostupnih kroz akumulaciju profita, količina IP-a i znanstvenih publikacija, broj R&D grantova i njihov volumen, međunarodna suradnja, suradnja unutar Estonije. Svaki kriterij se ocjenjuje, a zatim se uzima prosječna ocjena.

Ova analiza na nacionalnom nivou omogućuje odabir područja na koja se treba usmjeriti pri izradi i provođenju strategija, pojašnjava Toots.

Ažuriran pregled estonskih tvrtki u različitim sektorima (odnosno njihovo mapiranje) iznimno je važno jer nam omogućuje uvid u to koja se područja razvijaju ili imaju potencijal za rast u budućnosti.

Najveći potencijal ima područje…

R&D potencijal, zajedno s CAGR (godišnja stopa rasta), koristi se za odlučivanje o vrsti i načinu provođenja politika razvoja, financiranja i drugih mjera koje bi bile korisne za Estoniju i razvoj gospodarstva.

Prema najsvježijem istraživanju provedenom u okviru određivanja R&D potencijala, e-zdravlje i biorafiniranje, primjerice, pokazuju velik globalni potencijal s kritičnim brojem lokalnih tvrtki. Na temelju diskusija s tim tvrtkama i istraživačkom zajednicom, uspjeli su argumentirati potrebu za novim nacionalnim centrom primijenjenih istraživanja (RTO) koji bi se fokusirao na ove teme.

Osnivanje novog nacionalnog istraživačkog i tehnološkog centra (RTO), upravo je i jedna od najvažnijih odluka na temelju istraživanja R&D potencijala i mapiranja. Razumijevanje estonskih tvrtki u različitim tehnološkim područjima koja imaju barem neki R&D potencijal omogućilo je sužavanje mogućih smjerova istraživanja za RTO s više od 30 općenito definiranih sektora na oko 10.

Daljnjom validacijom s tvrtkama, istraživačima i predstavnicima javnog sektora odabrano je 5 područja s najvećim potencijalom i to su: biorafinerija, tehnologija dronova, autonomna vozila, hidrogenske tehnologije i zdravstveni podaci.

Sektorska specijalizacija

Vodeći se Atlasom Ekonomske Kompleksnosti, na kojem je Estonija rangirana kao 27., a Hrvatska 31. od 133 zemlje, vidljivo je koliko su Estonci odlučni u ostvarenju značajnog rasta u ekonomskoj kompleksnosti.

Zasnovano na ideji stvaranja ekonomske vrijednosti podizanjem kompleksnosti proizvoda i usluga, odnosno pretvaranjem istraživanja u novac, Estonija je usmjerena na povećanje primijenjenog istraživanja i eksperimentalnog razvoja. Vratimo li se na pokazatelj % BDPa koji se ulaže u R&D, Hrvatska je u laganom zaostatku.

Dodatan je to argument zašto i kako R&D potencijal utječe na razvoj startupa, odnosno na planiranje potpora u izabranim sektorima koji potiču specijalizaciju na svim razinama. Primjerice, razvoj lijekova identificiran je kao područje od interesa za Estoniju, što je dovelo do pokretanja posebnog programa podrške unutar Programa primijenjenih istraživanja u sektor razvoja lijekova i financiranja od 14,3 milijuna eura u državnim grantovima, dok je u sektoru e-zdravstva dodijeljen najveći broj grantova za ukupno 14 startupa aktivnih u tom području.

Jedan od ciljeva pregleda estonskih tvrtki i njihovog R&D potencijala bio je: identificirati specifična tehnološka područja (e-zdravlje, razvoj lijekova itd.) gdje postoji određena aktivnost te iskoristiti to znanje za utvrđivanje potreba ovih tvrtki, ističe Toots.

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Na kraju najbolje je pogledati koji su primjeri uspješnih estonskih deeptech startupa koji su dobili značajnu podršku iz državnih programa što im je omogućilo provođenje razvoja i skaliranje:

GeneCode proglašena je Top Drug Discovery and Development solution providerom u Europi 2023, specijalizirani su za dizajniranje lijekova i razvoj malih molekula koje ciljaju na neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove bolesti, kao i na antivirusne strategije za liječenje virusa poput hepatitisa C.

Skeleton Technologies specijalizirala se za rješenja pohrane energije visoke snage, koristeći naprednu tehnologiju super kapacitora i super baterija. Njihova tehnologija, zasnovana na patentiranom zakrivljenom grafenu, omogućuje razvoj energetski učinkovitih rješenja za različite industrije, uključujući prijevoz, energetsku mrežu i teški promet te igra ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva smanjenja emisija ugljikovog dioksida.

Icosagen, biotehnološka tvrtka koja se specijalizirala za razvoj i proizvodnju proteinskih lijekova koja je proglašena najboljom kompanijom u Estoniji u 2023.

GScan, inovativna tehnološka tvrtka koja koristi prirodno pojavljujuće kozmičke zrake i subatomske čestice, kao što su mioni, elektroni i pozitroni, za 3D skeniranje i analizu kemijskog sastava materijala.

Što nama fali?

Niti jedna od navedenih (još) nije na popisu estonskih jednorog kompanija, samo još jedan dokaz kako epitet “startup nacije” nije rezultat slučajnosti.

A kako to može pomoći hrvatskom ekosustavu?

Ako bismo znali koji je naš R&D potencijal i na temelju toga organizirali stratešku podršku poduzetnicima, znanstvenicima i startupima, znali bismo gdje usmjeriti resurse i mogli bolje nadzirati njihovo djelovanje.

Upravo na tragu toga, dobro nam je došla nedavno objavljena Strategija pametne specijalizacije – strateški dokument koji, između ostalog, definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) javnim sredstvima.

Njome se, između ostalog, definiraju načela odabranih prioritetnih područja kao što su: personalizirana briga o zdravlju, pametna i čista energija, pametan i zeleni promet, održiva i kružna hrana, digitalni proizvodi i platforme… S jedne strane vrlo specijalizirano, a s druge široko obuhvatno.

Vjerojatno je da estonske i hrvatske kompanije neće međusobno konkurirati u istim područjima do 2029.; ali ujedno se nadam da je korištena metodologija poduzetničkog otkrivanja dobro identificirala sektore u kojima mi imamo najveću šansu uspjeti.

pročitaj cijeli članak