Zapitasmo umjetnu inteligenciju kako potaknuti obitelji na više rađanja djece, a prijedlozi su bili među ostalim: financijski poticaji, podrška zajednice, kvalitetnija zdravstvena skrb majkama, ravnoteža poslovnog i privatnog života, pozitivna medijska promocija, pronatalitetna politika. Ako mislite da su ti odgovori isprazni i matematički predvidljivi, vidjet ćete da ni u stvarnom životu nije posve drukčije, piše Jozo Renić.

>Demograf Šterc za Narod.hr: Demografski potop s posljedicama kojih još nismo svjesni

Populacijska politika

Ovih dana populacijska politika svakako će biti jedna od ključnih tema u pregovorima za sastavljanje vlade, osobito ako pretpostavimo da će se odlučivati između HDZ-a i Domovinskog pokreta. Mnogi će reći, na temelju dosadašnje percepcije, kako načelno neće biti spora u prihvaćanju nekih već dosadnih mantri o tomu na koji način treba pojačati populacijske mjere – eventualno tehnički korigirati dječji doplatak i porodiljni dopust itd. Ali je pitanje je hoće li vodeća stranka nakon koalicijskog rukovanja oživiti zapuštene ideje oko porezne politike ili pak politike privlačenja iseljenika u domovinu…

Kao i dosad, sve bi moglo ostati na razini dokumenata, s puno izlizanih riječi i klišeja, za što nam i ne trebaju političari već možemo jednostavno pročitati što kaže – umjetna inteligencija.

>Demograf Šterc upozorava na katastrofalne demografske podatke, poziva politiku da posluša znanstvenike

Demografske mjere uglavnom donose kroz politički milje

G. Stjepan Šterc, stručnjak za demografiju, kaže da se demografske mjere uglavnom donose kroz politički milje, slabo se pita znanost. Političari za njegovim uslugama uglavnom posegnu kad im treba pisati predizborni program vezan uz populacijsku politiku. Govoreći ovih dana na televiziji o hitnosti poduzimanja demografskih mjera i o tomu što se može očekivati od buduće vlasti, posebno je istaknuo nedostatno iskorišten potencijal hrvatskog iseljeništva.

„To je bogatstvo koje mi ne koristimo“, rekao je Šterc. Po njegovu mišljenju, jedan od načina privlačenja iseljenika jest i drukčija porezna politika, naslanjajući se na primjer nekad demografski opustošene Irske, koja svoje iseljenike koji investiraju u domovini nagrađuje oslobađanjem od poreza na dobit.

Na iseljeništvo se i dalje gleda kao na političku emigraciju

No ovdje je Hrvatska. A njezin temeljni problem jest u tomu što se na iseljeništvo i dalje gleda kao na političku emigraciju u odnosu prema bivšoj državi, a glavne strukture bivše države i dalje dominiraju u gospodarstvu, financijama i politici. Iseljeništvo je dakle nepotrebna politička i poduzetnička konkurencija.

Kao ideje političkim pregovaračima, evo još primjera nekih država koje su razvile maštovite, ali konkretne programe poticanja mladih na sklapanje brakova i rađanje djece. Eto susjedna Slovenija bacila je rukavicu novim hrvatskim vlastima: zamislite, visinu porodiljnih naknada podigla je na razinu plaća! A što je napravila Danska? Ta država s vrlo kritičnom stopom nataliteta nije širom otvorila vrata migrantima iz Afrike nego potiče i sufinancira slanje svoje mladeži na besplatno ljetovanje, gdje bi se moglo nešto dogoditi…

>Tomaševićevi demografski problemi: Mladi iseljavaju, a ukinuo je važnu mjeru za roditelje i djecu

Ups, to bi ovdje moglo zvoniti na uzbunu jer to s mladima podsjeća na aktivnosti ismijavanog pokojnog don Ante Bakovića, koji je svojedobno okupljao mladiće i djevojke kako bi se upoznavali i sklapali brakove. Međutim, da je prije dva-tri desetljeća bilo više sluha prema takvim i sličnim aktivnostima, kao što je npr. program „Jedno dijete više“, danas bi demografska klima možda bila povoljnija.

>Tado Jurić: Zabrinjavajuće je, što osim mladih liječnika, odlaze i oni s iskustvom

Moguće je da će se ispregovarati neko novo ministarstvo – demografije ili iseljeništva

Ipak, bolje ikad nego nikad. Za početak, moguće je da će se ispregovarati neko novo ministarstvo – demografije ili iseljeništva. Početkom devedesetih godina kada je bila osnivano Ministarstvo iseljeništva, a prvi je ministar bio Gojko Šušak, Hrvati su to dočekali kao priliku za konačno povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, kraj komunističke nepravde, kao priliku za investicije i razvitak… Kasnije smo imali i multidisciplinarno Ministarstvo obnove i razvitka, koje se bavilo ovom problematikom.

Je li danas uopće moguća učinkovita demografska obnova a da ne nastavimo s onakvim političkim mjerama kakve smo poduzimali tih prvih godina hrvatske države? I koji će politički akteri stvoriti konsenzus da se Hrvatska nakon dosadašnje globalističke politike barem kad je u pitanju demografija vrati na njezine tvorničke postavke iz devedesetih…?

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

** Autor je višegodišnji medijski djelatnik, a radio je među ostalim kao lektor, redaktor i urednik u Večernjem listu i Hrvatskom obzoru te je uređivao gradske listove poput Zagrebačkog komunalnog vjesnika, Glasa Zagreba i dr. Posljednjih godina do mirovine bio je zaposlen u Zagrebačkom holdingu na poslovima weba i promotivnih sadržaja. Svojedobno se bavio i politikom te je bio među ostalim i zastupnik u prvom sazivu Skupštine grada Zagreba. Sudjelovao je kao branitelj u Domovinskom ratu.

Objava Jozo Renić: Je li moguća demografska obnova bez povratka u devedesete? pojavila se prvi puta na narod.hr.