Izraelska tvrtka 3D printerom “ispisuje” hranu na biljnoj bazi, a ne laboratorijsko meso
Društvenim mrežama šire se obmanjujuće tvrdnje o proizvodnji i prodaji “umjetnog mesa”.
“Tvornica u Nizozemskoj ispisuje 500 tona odrezaka mjesečno koristeći 3D printer.
Tvrtka Redefine Meat u utrci je za zamjene za meso za delikatese. Ona opskrbljuje njemačke restorane tiskanim filetima.Otprilike 110 njemačkih restorana već kupuje ‘meso’ od Redefine Meat.
500 tona 3D ispisane umjetne hrane! Možete li zamisliti razmjere ovog razvoja? A ovo je tek prva faza na putu zamjene normalne ljudske hrane žoharima i umjetnom hranom”, stoji u Facebook statusu objavljenom 7. ožujka 2024. godine (arhiviran ovdje).
Do objave ovog teksta post je na Facebooku podijeljen preko 220 puta, ima preko 50 komentara te preko 220 reakcija. Tvrdnja se ranije širila na drugim jezicima te na drugim platformama (TikTok, Instagram, X).
Uz tekstualni dio podijeljene su i fotografije “printanog” mesa. Prve dvije su povezane s kompanijom Redefine Meat: jedna je s portala Euronews, druga s agencije Reuters (1, 2, 3). Treća fotografija preuzeta je s portala Deutsche Welle koji je radio prilog o španjolskom startupu koji 3D printerom proizvodi veganske “odreske”.
Radi se o dobroj imitaciji mesa baziranoj na biljnim proizvodima
Post je obmanjujući jer je u njemu prešućeno da se radi o proizvodima koji izgledom, teksturom i okusom oponašaju meso. Cijeli post sugerira da se radi o drugoj kategoriji prehrambenih proizvoda, laboratorijski uzgojenom mesu, što nije proizvod tvrtke koja se u postu spominje.
Redefine Meat izraelska je kompanija koja za sebe piše da je prethodnik “prehrambeno-tehnološke revolucije koja nastoji zamijeniti zastarjele i resursno intenzivne proizvodne procese mesne industrije naprednim tehnologijama i održivim sastojcima”. Osnovan 2018. godine, Redefine Meat razvija tehnologiju i procese koji repliciraju teksturu, okus i iskustvo konzumiranja tradicionalnog mesa, “ali bez upotrebe životinjskih sastojaka”. Kompanija ističe da su svi njihovi proizvodi prikladni za vegane te da su “napravljeni od održivih, hranjivih i lako dostupnih sastojaka uključujući biljne proteine, masti, boje i arome”.
Njihovi proizvodi koji nalikuju na meso napravljeni su pomoću “niza naprednih tehnologija”, kao što je aditivna proizvodnja, odnosno 3D printanje. U veljači 2022. godine portal Euronews predstavio je njihovu inovaciju: prvi na svijetu cjeloviti 3D isprintani odrezak na biljnoj bazi. Tamo je naglašeno da se 3D tehnologija printanja koristi kako bi se replicirala tekstura pravog mesa. “Mi to zapravo zovemo aditivna proizvodnja u kojoj se proizvod izgrađuje sloj po sloj. To nam omogućuje da kontroliramo strukturu vlakana kako bismo u vlakna ugradili masnoću i vlažnost”, pojasnio je u Euronewsovom video-prilogu Eshchar Ben-Shitrit, glavni direktor Redefine Meata. Jedna od fotografija koja je priložena u Facebook postu potječe upravo iz tog videa.
Ono što je najavljeno u članku s Euronewsa jest da tvrtka planira otvoriti pogon u Nizozemskoj u kojoj bi se koristila 3D tehnologija te da će se godišnje moći proizvesti 5 000 tona “mesa”. U siječnju prošle godine Ben-Shitrit je za njemački časopis Wirtschaftswoche rekao da 3D pisači u jednoj od tvornica njegove tvrtke u Nizozemskoj mogu mjesečno proizvesti do 500 tona zamjene za meso napravljene od biljnih sastojaka.
Laboratorijski uzgojeno meso zabranjeno je na EU tržištu
Kako je u lipnju prošle godine izvijestio Redefine Meat, njegovi su proizvodi ušli na europsko maloprodajno tržište lansiranjem u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Podsjetio je i da te proizvode poslužuju “vodeći kuhari u tisućama restorana, hotela i drugih ugostiteljskih objekata diljem Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Njemačku, Nizozemsku, Italiju, Švedsku, Austriju i druge”. No, naglasit ćemo još jednom da se radi o “mesu” biljnog podrijetla.
Pojašnjenja radi, “meso” biljnog podrijetla nije isto što i meso dobiveno u laboratoriju. Biljno uzgojeno “meso” replicira okus i teksturu stvarnog odreska, kobasica i drugog mesa bez upotrebe životinjskih proizvoda. To se postiže posebnim receptima i postupcima kuhanja. Laboratorijski uzgojeno meso dobiva se od životinjskih stanica. Primjerice, za početak stvaranja uzgojene govedine uzimaju se kravlje matične stanice, građevne blokove mišića i drugih organa. Stanice se stavljaju u Petrijeve zdjelice s aminokiselinama i ugljikohidratima kako bi se mišićne stanice umnožile i rasle. Nakon što naraste dovoljno mišićnih vlakana, rezultat je meso koje podsjeća na mljevenu govedinu.
U Europskoj uniji meso uzgojeno u laboratoriju potpada pod Uredbu o novoj hrani. Kako je pisao AFP-ov servis za provjeru činjenica, kultivirano meso i riba iz laboratorija smatraju se “novom hranom” i moraju proći niz testova i procjena prije nego što budu odobreni za tržište. Europska agencija za sigurnost hrane izjavila je za AFP da još nije zaprimila zahtjeve za odobrenjem takve hrane: “Od gotovo 300 zahtjeva za novu hranu koje smo primili za procjenu sigurnosti od početka primjene Uredbe 2018. godine još nismo zaprimili nijedan zahtjev za procjenu rizika hrane životinjskog podrijetla dobivene iz staničnih kultura”.
Neke su članice bloka, pisao je portal Euractiv u siječnju, jasno dale do znanja da prehrambene proizvode dobivene novom tehnologijom smatraju “prijetnjom” tradicionalnoj poljoprivredi, a to stajalište podržavaju Bugarska, Hrvatska, Slovenija, Poljska i Portugal. U studenom 2023. godine talijanska je vlada zabranila laboratorijski uzgojeno meso.
S druge strane, Nizozemska i Danska, eksplicitnije su u isticanju pozitivnih strana laboratorijski uzgojenog mesa te ga vide kao priliku za suočavanje s izazovima nedostatka hrane i porasta broja stanovnika u svijetu.
Nizozemski portal Nu.nl je u siječnju ove godine izvijestio o tome kako na razvoju laboratorijski uzgojenog mesa radi nekoliko tamošnjih tvrtki, a da je jedna od njih, Meatable, nedavno predala zahtjev da se takav proizvod testira. U toj je zemlji još uvijek, kao i u ostatku EU, zabranjeno kušanje laboratorijski uzgojenog mesa pa je i osoblje tvrtke Meatable svoje proizvode prvi put kušalo u Singapuru, gdje ne postoji takvo ograničenje. Sada se tvrtka nada da će dobiti zeleno svjetlo za testiranje i kušanje takvog mesa, ali to mora odobriti za to posebno oformljenja komisija u kojoj su liječnici, mikrobiolozi, toksikolozi i etičari. Dakle, iako je Nizozemska napravila prvi korak, u odnosu na ostatak bloka, to još uvijek ne znači da će se laboratorijski uzgojeno meso plasirati na tržište.
Kako objašnjava Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), potreba za proizvodnjom takve vrste hrane, posebice laboratorijski uzgojenog mesa, pojavila se iz niza razloga. Intenziviranje uzgoja životinja i proizvodnje mesa, usred globalnog porasta populacije, može ugroziti šire ciljeve održivosti, kao što su javno zdravlje i borba protiv klimatskih promjena, navodi FAO. Unatoč tome, FAO smatra izvjesnim da će mnoge zemlje uvesti posebne regulacije prije nego što takvi proizvodi postanu dostupni na tržištu.
Kako smo već ranije pisali, širitelji dezinformacija i teoretičari zavjera često pogrešno interpretiraju ideju alternative mesnim proizvodima — bilo to okretanje drugačijim i netradicionalnim životinjskim sirovinama (primjerice kukci) ili laboratorijski uzgojeno meso. U tu skupinu dezinformacija spadaju i tvrdnje o “umjetnom” mesu. S obzirom na to da je njen autor izostavio ključnu informaciju — da se radi o proizvodima biljnog porijekla — ocjenjujemo da toj tvrdnji nedostaje kontekst.
Post Izraelska tvrtka 3D printerom “ispisuje” hranu na biljnoj bazi, a ne laboratorijsko meso je prvi puta viđen na Faktograf.hr.
pročitaj cijeli članakhrana (25)meso (13)Nizozemska (9)Njemačka (126)Razotkriveno (130)
