Tko god nakon parlamentarnih izbora zasjedne u Banske dvore, jedan od poslova koji će ga dočekati bit će proračunska preraspodjela sredstava ili rebalans proračuna za tekuću 2024. godinu. Naime, unatoč upozorenju Europske komisije (EK) u okviru europskog semestra, odnosno ocjene proračunskih politika članica Europske unije (EU) o potrebi obuzdavanja proračunske potrošnje u 2024. godini, vlada je tu potrošnju dodatno povećala uoči raspisivanja parlamentarnih izbora i donošenja novog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu.

EK je u studenom prošle godine izrazila sumnju da četiri članice eurozone riskiraju da njihovi proračunski rashodi ne budu u okviru zacrtanih kriterija. Zbog planiranog povećanja neto potrošnje iznad preporučenog maksimuma pod prismotrom su uz Hrvatsku još Francuska, Belgija i Finska. Komisija je prijedlog hrvatskog proračuna ocijenila ekspanzivnim te ponovila ranije preporuke koje podrazumijevaju da se što prije krene u postupno ukidanje mjera energetskih potpora i ostvarene uštede iskoristi za smanjenje državnog deficita.

Sada već tehnička vlada, 14. ožujka, isti dan kada je raspušten Sabor, donijela je 6. paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena težak ukupno 503 milijuna eura. Sva ta sredstva nisu bila osigurana originalnim proračunom donesenim u studenom prošle godine pa je uz donošenje zadnjeg paketa mjera donesena i odluka o proračunskoj preraspodjeli 115,6 milijuna eura (Vlada, točka 9.). Iz tog je dokumenata jasno da se u studenom prošle godine kada se planirao proračun za tekuću godinu nije računalo na još jedan paket mjera umirovljenicima težak 78,6 milijuna eura.

Da bi se osigurao uskršnji paket pomoći za 830 tisuća umirovljenika vlada je „oštetila“ druge ranjive skupine za koje se sredstva osiguravaju u sklopu proračuna Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Tako su za po 30 posto smanjena sredstva namijenjena za osobnu asistenciju te jednokratne naknade kućanstvima koje isplaćuje Zavod za socijalni rad, ali je i manji dio novca za pomoći osiguran iz sredstava namijenjenih isplati starosnih mirovina.

Proračunska raspodjela ili rebalans državnih financija za tekuću 2024. godinu, dakle, pitanje je s kojim će se suočiti buduća vlada. Ako to ne učini, nedostajat će joj 30 posto sredstava potrebnih za financiranje osobne asistencije, kao i za isplatu naknada u sustavu socijalne skrbi.

U predizbornom programu, naravno, takvo što neće spomenuti oni koji s pozicije vlasti odlaze na izbore i koji su dobro upoznati sa stanjem državne kase. Opozicija koja se bori za vlast cjelokupnu će sliku dobiti tek ako tu vlast i osvoji. Tada će se suočiti s kostima iz ormara.

HDZ obećava nastavak iste politike

U takvom okruženju HDZ građanima obećava nastavak politike koju su vodili u proteklim godinama: nastavak stabilnog rasta BDP-a kako bi se dosegnulo najmanje 80 posto razvijenosti Europske unije (EU), usporavanje inflacije na manje od dva posto u naredne četiri godine, trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u – ispod 60 posto – te održavanje proračunskog manjka ispod referentne razine od tri posto BDP-a do kraja srednjoročnog razdoblja. Kako će sve to postići, međutim, ne objašnjavaju.

Uz daljnji rast zaposlenosti i sve značajnije snižavanje stope nezaposlenosti, HDZ najavljuje nastavak zadiranja u porezni sustav navodeći kako će „povećati njegovu pravednost“ stavljajući veće težište na porezno rasterećenje rada.

Što će konkretno napraviti u sustavu u kojem su odavno ukinuli progresivno oporezivanje dohotka, utirući put prema flat rateu te uveli cijeli niz neoporezivih primitaka (zbog kojih su neto primanja radnika veća, ali je upitno kolika će im biti korist dugoročno jer su smanjena izdvajanja za obavezne fondove), „oslobodili“ niže plaće od plaćanja dijela mirovinskog doprinosa – iz programskog dokumenta nije jasno.

No, rezultat bi, kako se navodi HDZ-ovim programom „Za sve izazove“ trebao biti rast prosječne neto plaće na 1 600 eura (u siječnju tekuće godine iznosila je 1 239 eura).

Minimalna plaća, pak, rasla bi na 1 250 eura bruto. Interesantno je kako se za minimalac koristi bruto iznos koji je bolje izgleda od onoga što radnik primi na ruke (po sadašnjim propisima to bi bilo 890 eura).

Flate rate mnogima poželjan

Dakle, Hrvatska s dvije stope po kojima se oporezuje rad, pri čemu se dohodak većine zaposlenih oporezuje samo s nižom stopom, već je sada na pragu flat ratea. Naime, po stopi od 20 posto oporezuje se porezna osnovica do 47 780 eura godišnje ili 3 981 mjesečno, a iznad tog iznosa po stopi od 30 posto. Čisti flate rate, sa samo jednom stopom oporezivanja dohotka, uvela bi koalicija Fokusa i Republike, kao i Domovinski pokret.

Domovinski pokret (DP) u svom Političkom programu navodi kako će najprije provesti dubinsku reviziju proračuna (reviziju proračuna, inače, redovito radi Državni ured za reviziju). Kada je riječ o oporezivanju dohotka, navode kako će ukinuti progresivno oporezivanje rada, koje realno niti ne postoji te podići iznos neoporezivog dodatka na minimalno 700 eura (trenutno iznosi 560 eura).

U poglavlju programa „Gospodarstvo, poljoprivreda i promet“ DP razrađuje: „Rasteretiti oporezivanje rada kako bi poduzetnici zadržali visokokvalitetnu radnu snagu. Ukinuti progresivno oporezivanje rada“.

Međutim, kako proizlazi iz daljnje razrade programa DP-a, očito je riječ o podizanju praga za plaćanje poreza po višoj stopi kako bi se zadržala „visokokvalificirana radna snaga, gdje imamo trenutno visoka opterećenja na plaće i postajemo zemlja jeftine radne snage, dok visokoobrazovana radna snaga odlazi u druge zemlje zbog manjeg poreznog opterećenja na dohodak“.

Prema njihovom prijedlogu, po stopi od 30 posto oporezivala bi se osnovica iznad 50 400 eura ili 4 200 eura mjesečno.

Čisto „jednostopno“ oporezivanje dohotka u programu je koalicije Fokusa i Republike. Ta bi stopa iznosila 10 posto. Koalicija Fokusa i Republike ne razrađuje detaljno svoj program, tek daje osnovna polazišta njihove politike.

Most želi usklađivanje osobnog odbitka s inflacijom

Koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista u slučaju osvajanja vlasti, smanjila bi postojeće stope poreza na dohodak za pet posto te uvela automatsko usklađivanje osobnog odbitka s inflacijom. No, oni bi ukinuli i minimalnu osnovicu na koju direktori i članovi društva plaćaju doprinose.

Jedini koji otvoreno govore o povratku progresivnog oporezivanja dohotka (tko ima više, plaća više, a tko ima manje i plaća manje) su Možemo! i Socijaldemokrati.

Možemo! u programu pod nazivom „Zamisli drugačiji Hrvatsku“ najavljuje povratak četiri stope poreza na dohodak, pri čemu bi najniža stopa bila niža od sadašnje donje stope od 20 posto. Socijaldemokrati u svojim programskim polazištima nazvanim „Ozbiljno.“ navode, među ostalim, kako će svojom politikom plaća regulirati „način i granice poreznog rasterećivanja plaća i progresivno oporezivanje većih plaća u zemlji do granice koja neće uzrokovati odlazak najpotrebnijih ljudi iz zemlje“. Kako objašnjavaju, to se uglavnom odnosi na vrhunske stručnjake, ali ne i menadžeri banaka i krupnih korporacija.

Kada govore o politici plaća, Socijaldemokrati najavljuju i 35-satni radni tjedan, uz zadržavanje plaće za 40-satno radno vrijeme, destimuliranje neporeznih dodataka, vezanje minimalne plaće uz medijalnu – pa bi trebala biti na razini 60 posto medijalne plaće.

Porez na dobit

Koalicija stranaka predvođenih SDP-om pod nazivom „Rijeke pravde“, ako je suditi po programu samog SDP-a, ne bi išao u reformu sustava oporezivanja dohotka, već bi poduzetnike kroz porez na dobit poticao na isplatu viših plaća.

„Budući da je prostor za povećanje plaća izmjenama poreza na dohodak postao sužen te u pravilu honorira visoke plaće malog broja ljudi, izmjenama u sustavu poreza na dobit osigurat ćemo daleko niže stope za one poduzetnike koji isplaćuju veće plaće, povećavaju investicije i stvaraju dodanu vrijednost“. To bi se umanjenje, kako objašnjavaju, primjenjivalo u odnosu na sadašnju višu stopu poreza na dobit (stopu od 18 posto koju se plaća na prihod veći od milijun eura).

Reformu sustava poreza na dobit (10 i 18 posto sada) ne najavljuju samo iz SDP-a. Za model, sličan njihovom, opredijelio bi se Most koji također govori o smanjenju poreza na dobit, prvenstveno poduzetnicima koji su povećali plaće radnicima. No, Most bi, jednako kao i Domovinski pokret, uveo promjene u načinu plaćanja tog poreza, s tim da bi Most potpuno ukinuo njegovo plaćanje unaprijed, dok bi DP poduzetnicima dao da sami biraju između akontacije ili jednokratnog plaćanja. Pritom bi, prema DP-u, tvrtke koje se odluče na plaćanje unaprijed trebalo nagraditi određenim postotnim oslobođenjem.

S druge strane, Možemo! se zalaže za uvođenje dodatnog poreza na dobit za bankarski i trgovački sektor i to zbog zarade komercijalnih banaka od kamata koje im isplaćuje HNB, odnosno, kako bi se u trgovini omogućilo da snižavanje stope PDV-a uistinu rezultira snižavanjem cijena. Taj bi porez plaćali i oni koji imaju višak nekretnina (ne bi ga plaćali samo oni koji prodaju nekretninu koja im je osobno služila za stanovanje).

Takvu vrstu poreza na ekstraprofit uveli bi i Socijaldemokrati, kao i SDP. Pritom bi Socijaldemokrati uveli i porez na bankovne transakcije te ukinuli naknade banaka u slučaju internetskih i elektroničkih transakcija.

Ukidanje poreza na reinvestiranu dobit

Poduzetnici su 2017. godine zadnji put mogli koristiti poreznu olakšicu na temelju reinvestirane dobiti (za 2016. godinu). Ta je mjera nestala s prvom poreznom reformom HDZ-a. Porez na reinvestiranu dobit ukinula bi koalicija Fokus i Republika, ali i Socijaldemokrati koji bi dodatno stopu povlačenja dobiti izjednačili sa stopama poreza na dohodak te uveli stopu dopuštenog izvlačenja dobiti iz proizvodnje u neproizvodne svrhe. Most bi, pak, uveo porezne olakšice za reinvestiranu dobit.

U prvoj poreznoj reformi za HDZ-ove vladavine nestala je olakšica prema kojoj se na prvu nekretninu nije plaćao porez na promet nekretninama. Tu poreznu olakšicu vratili bi Možemo, Most i SDP, dok bi Socijaldemokrati pridodali i oslobađanje od plaćanja PDV-a pri kupnji prve nekretnine.

Fokus i Reformisti, pak, govore isključivo o ukidanju PDV-a na gradnju ili kupovinu prve nekretnine.

Ne govori se više o smanjenju stope PDV-a

Više nitko ne licitara smanjenjem opće stope najizdašnijeg poreznog proračunskog prihoda – poreza na dodanu vrijednost (PDV). Tko god vlast osvoji, opća stopa, barem prema predizbornim programima, ostat će na razini 25 posto.

Što se tiče opozicijskih stranaka, one govore o proširenjima kruga proizvoda i usluga na koje će se primjenjivati snižene stope od 13 i 5 posto, dok HDZ ne otkriva planove.

Mostova koalicija, kao i DP, planiraju povećati prag za ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 40 tisuća eura na 60 tisuća eura.

„Poduzetnicima koji imaju malo poslovanje omogućila bi se veća zarada bez ulaska u sustav PDV-a, uvažavajući povećanja cijena i inflaciju u zadnje dvije godine. Istovremeno, smanjio bi se broj onih koji, kada se približe trenutno postavljenoj granici, gase svoja poslovanja“, navode iz DP-a.

S druge strane, na tu bi razinu prag za ulazak u sustav PDV-a Most podigao za pružatelje usluga u obiteljskom smještaju, dok bi ugostitelje koji na godišnjoj razini nabave „najmanje 75 posto materijala izrade (namirnica i pića) domaćeg podrijetla“, oslobodili od obaveze plaćanja četvrtine godišnjeg PDV-a. Osim toga, predlažu uvođenje stope od 13 posto na pića u ugostiteljstvu, dok bi na pet posto snizili stopu pri gradnji socijalnih i javno-najamnih stanova (za materijal i usluge).

Možemo! u planu ima smanjivanje stope PDV-a na javni prijevoz. O minimalnoj stopi PDV-a, ali i trošarina, u javnom prijevozu, režijama i energentima govore Fokus i Republika, dok Socijaldemokrati najavljuju proširenje kruga proizvoda sa sniženim PDV-om. Riječ je o proizvodima koji čine veći udio potrošnje siromašnih.

Povećanje plaća i mirovina

Plaće i mirovine teme su koje zanimaju najveći dio biračkog tijela. HDZ, dakle, govori o rastu prosječne plaće kao i minimalne plaće u svom mandatu. Navode kako će mirovine povećati za minimalno 30 posto do kraja mandata, kada će sveukupna prosječna mirovina iznositi najmanje 750 eura.

Osim toga, namjeravaju redefinirati model usklađivanja visine mirovina u odnosu na porast plaća i rast potrošačkih cijena promjenom formule na omjer 85:15 prema povoljnijem indeksu te dodatno proširiti krug umirovljenika koji mogu raditi do pola radnog vremena.

Kada govori o rastu mirovina, SDP se prije svega koncentrira na mirovine iz rada, one koje su stečene na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju (bez mirovina po posebnim propisima). Cilj im je da prosječna mirovina iz rada dosegne minimalno 50 posto prosječne plaće u naredne četiri godine (umjesto sadašnjih 40 posto).

„To ćemo postići promjenom formule usklađenja, uvođenjem trajnog dodatka te postupnim povećanjem mirovina za najmanje 10 % u prvoj godini mandata, a potom dodatnih 5 % u svakoj sljedećoj godini“, navode iz SDP-a.

U prvom proračunu Socijaldemokrati planiraju osigurati jednokratno povećanje mirovina za 30 posto, kako navode, povećanjem udjela mirovinskih izdataka sa sadašnjih 9,2 na 12,5 posto. Nadalje, planiraju uvesti zajamčene mirovine od 75 posto osobne prosječne plaće za osiguranike s punim stažem osiguranja, kao i dodatno, treće, usklađivanje mirovina koje će se vezati uz dinamiku gospodarskog rasta prema rastu BDP-a.

I Možemo! planira radikalnije zadiranje u proračun kako bi se ostvario realan rast mirovina iz rada za 10 posto. Plan im je tijekom mandata, pored redovnih polugodišnjih usklađenja, sistemski povećati mirovine za „približno 2,5 posto u svakoj godini mandata“.  Rezultat bi trebao biti podizanje prosječne starosne mirovine za 40 godina staža na razinu 67 posto prosječne plaće.

Prema natuknicama koje su objavili Fokus i Reformisti trebalo bi uvesti 13. mirovinu kao i smanjiti izdvajanja za sustav generacijske solidarnosti s 15 na 13 posto, uz istodobno jačanje izdvajanja za obvezni stup kapitalizirane štednje s pet na sedam posto.

DP želi ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih nameta

Posebnu pozornost mirovinskom sustavu nisu pridali u DP-u. No, navode kako će njihove „razvojne mjere gospodarske i porezna politika osigurati gospodarski rast, koji znači otvaranje radnih mjesta, povećanje plaća i mirovina, odnosno ekonomsku stabilnost te povećanje životnog standarda“.

Međutim, upitno je kako će to postići. Naime, DP u programu jasno navodi kako se zalaže za ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih nameta.

„Država je preskupa. Gospodarstvu je potrebno porezno rasterećenje po svim stavkama i na svim razinama. DP je protiv uvođenja poreza na vlasništvo nad nekretninama, poreza na nasljedstvo, ili bilo kojeg dodatnog poreznog opterećenja za građane i tvrtke, a zalaže se i za ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih nameta“, stoji u programu DP-a. To je stranka, podsjetimo, koja će provesti dubinsku reviziju državnog proračuna.

Ako se DP zalaže za ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih nameta, pitanje je kako se onda istovremeno zalažu i za povećanje osobnog odbitka, povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, provođenje promjena u sustavu poreza na dobit, uvođenje poreza na neaktivne nekretnine, umjesto poreza na nekretnine…

Poduzetništvo je za tu stranku državni i društveni prioriteti jer, kako navodi, poduzetnici stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju i plaćaju poreze.

„Ne postoji javni novac. Postoji samo novac poreznih obveznika,“ zaključuje DP u svom programu.

The post IZBORNI PROGRAMI: Što stranke nude na području gospodarstva appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak