ZAGREB – U povodu 13. Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu tradicionalno su predstavljeni najnoviji rezultati istraživanja o čitanju i kupovanju knjiga u Hrvatskoj. Istraživanje je provela Karika koja nedostaje d.o.o., a provedeno je na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske od 1.000 ispitanika u razdoblju od 1. do 20. ožujka 2024. godine.

Usporedbom rezultata od prošle godine, uočava se da se čitanost nije značajno promijenila (2024: 38 posto; 2023: 40 posto). Međutim, u odnosu na posljednjih nekoliko godina, zapaža se trend pada čitanosti (2020: 49 posto; 2021: 45 posto; 2022: 42 posto; 2023: 40 posto; 2024: 38 posto). Među osobama koje čitaju, najviše je onih koje pročitaju 2 knjige godišnje. Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (45 posto), visokoobrazovanom osobom (61 posto), osobom s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osobom koja živi u Istri (52 posto).

Najviše se čita beletristika

Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40 posto) ili posuđuje u knjižnici (37 posto). Tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupovina (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto). Međutim, postoje razlike među čitateljima s obzirom na način nabavljanja knjiga: knjige češće posuđuju u knjižnici najmlađi (16 – 25 godina: 55 posto), a oni ujedno i češće knjige kopiraju ili preuzimaju s interneta (18 posto). Knjigu od prijatelja češće posuđuju osobe iz Slavonije (46 posto) ili Dalmacije (44 posto) ili one koje žive na selu (42 posto). S druge strane, češće je kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina, visokoobrazovane osobe (51 posto) i osobe s visokim primanjima (59 posto). Knjigu na poklon najčešće dobivaju oni najstariji (65+) – njih 39 posto. I dalje se knjige najčešće kupuju i posuđuju, bilo u knjižnici, bilo od prijatelja. Međutim, ove godine uočava se manji broj čitatelja, u odnosu na lani, koji knjige nabavljaju u knjižnici. Broj onih koji pročitanu knjigu kupuju, ostao je nepromijenjen: 40 posto.

Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58 posto). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27 posto; 2024: 34 posto), slijede stručne knjige (28 posto) i priručnici (22 posto), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8 posto populacije. Beletristiku u većoj mjeri čitaju žene (68 posto), a muškarci publicistiku (50 posto). Publicistika je zanimljivija i onima starijima od 56 godina. Moglo bi se reći da svaka dobna skupina češće od ostalih čita neku vrstu knjiga: pa tako oni najmlađi češće čitaju strip (17 posto), oni u dobi od 36 do 45 godina stručne knjige (36 posto), a nešto starije (46 – 55 godina) više od ostalih zanimaju priručnici (29 posto) i knjige o umjetnosti (17 posto).

Stagnacija u kupovini knjiga

Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca (20 posto). Broj osoba koje kupuju knjige nepromijenjen je posljednje tri godine, dok se stagnacija u kupovini knjiga primjećuje posljednjih pet godina.

Od onih koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu. Osoba koja češće od prosjeka kupuje knjige je: visokoobrazovana osoba u dobi od 26 do 45 godina koja živi u Istri i Primorju te u kućanstvu s višim primanjima. U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga, najviše se kupuju dječje knjige (27 posto), zatim publicistika (23 posto), priručnici (22 posto) te stručne knjige (20 posto). Ako kupovinu knjiga promatramo kroz posljednje četiri godine, možemo vidjeti da se sve vrijeme publicistika podjednako kupuje; stručne knjige i priručnici pokazuju ove godine pad u prodaji, dok je kupovina dječjih knjiga stabilna zadnje dvije godine i kreće se oko 27 posto.

Knjižara je i dalje prvo mjesto za kupovinu knjiga (46 posto). U odnosu na prošlu godinu, primijećen je trend pada. Kupovina na internetu ista je posljednje tri godine (20 posto), a najviše je preferiraju najmlađi (28 posto). Na kiosku kupuje 17 posto populacije Republike Hrvatske, češće stariji od 56 godina. Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa (61 posto). Posljednjih nekoliko godina sve više raste broj onih koji knjige ne kupuju jer ih ne zanimaju (2020: 43 posto; 2024: 61 posto). Ovaj razlog se češće javlja među muškarcima (71 posto) i najmlađima (16 – 35 godina: 66 posto). Visokoobrazovani češće od ostalih ne kupuju knjige jer ih posuđuju u knjižnicama (20 posto), a oni s najnižim primanjima ne kupuju ih iz financijskih razloga (27 posto).

Sadržaji na internetu

Sadržaje na internetu čita 72 posto populacije. Najviše čitaju visokoobrazovane osobe (89 posto) u dobi od 16 do 45 godina (85 – 92 posto) koje žive u Zagrebu i okolici (86 posto) u kućanstvima s primanjima višim od 2.200 eura mjesečno (92 posto). Od svih sadržaja na internetu, prednost i dalje imaju dnevne novine (53 posto), koje u najvećoj mjeri čitaju osobe u dobi od 26 do 55 godina (65 – 67 posto). Portali/blogovi s autorskim i kritičkim sadržajem zanimljivi su 27 posto populacije, a u većoj ih mjeri čitaju visokoobrazovani (38 posto). Osim njih, visokoobrazovani više čitaju i specijalizirane časopise (25 posto). Blogove i grupe na društvenim mrežama koji su posvećeni knjizi prati 15 posto populacije (konzumacija ovih sadržaja pada s porastom dobi: najmlađi – 29 posto; stariji od 65 godina – 2 posto).

Elektronička izdanja knjiga češće čitaju osobe u dobi od 16 do 25 godina (17 posto) te visokoobrazovani (10 posto). I dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga.

Svaki peti građanin RH (21 posto) smatra da je internet najbolji i najučinkovitiji način kupovine knjiga. Navedeni stav izraženiji je kod visokoobrazovanih (34 posto) te kod onih s višim primanjima (38 posto). Isto tako, s porastom dobi pada udio onih koji internet smatraju najboljim načinom kupovanja knjiga (16 – 25 godina: 36 posto; 65+: 7 posto). Online akcije predstavljaju poticaj za kupovinu knjiga za 13 posto populacije. Veći poticaj online akcija na kupovinu knjige uočavaju visokoobrazovani (21 posto), boljeg financijskog stanja (20 posto) te oni najmlađi (16 – 25 godina: 21 posto).

Posjećenost promocija knjiga

Interes za kupovinom dobre knjige bez obzira na njezinu cijenu i mjesto kupovine je nepromijenjen – postoji kod 12 posto populacije. Takav stav češće od ostalih dijele osobe u dobi od 26 do 45 godina (17 posto) te visokoobrazovani (25 posto) i oni s boljom financijskom situacijom (23 posto). Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu: barem jednom godišnje promociju knjige posjeti 17 posto populacije, dok 13 posto koristi svaku priliku za posjećivanje festivala i sajmova knjiga. Različite knjiške manifestacije motiviraju isti broj ljudi na čitanje knjiga kao i lani: 21 posto. Posjećivanje promocija ili festivala i sajmova knjiga učestalije je kod visokoobrazovanih osoba s višim primanjima koje žive u Zagrebu i Istri.

U odnosu na lani, nešto manji postotak članova knjižnica (66/67 posto) smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju.

Objava Istraživanje o čitalačkim navikama i kupovanju knjiga. Većina Hrvata pročita samo – dvije knjige godišnje pojavila se prvi puta na Novi list.