U samo nekoliko proteklih tjedana objavljeni su rezultati čak dviju velikih studija stanja i perspektiva ekonomija zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, kojima pripada i Hrvatska, ne samo po zemljopisnom položaju nego i po zajedničkoj komunističkoj bliskoj prošlosti. Prvo i svakako relevantnije izvješće jest ono Bečkoga instituta za međunarodnu ekonomiju (WIIW) pod naslovom “Oporavak usred krupnih rizika” (izvorno eng. “Recovering amid major risks”), objavljeno kao ažuriranje zimskih prognoza u redovnom mjesečnom biltenu Instituta za siječanj ove godine. Drugo je istraživanje londonskog analitičkog i konzultantskog think tanka Emerging Europe pod naslovom “Hvatanje prilika za vodstvo” (eng. “Grasping the chance to lead”).

Oba istraživanja otkrivaju da se u širokom i raznolikom geopolitičkom prostoru istočne Europe ekonomski položaj i značaj Hrvatske posljednjih godina jako promijenio, ali da i dalje vrijedi stara europska uzrečica “što južnije, to tužnije” – nejednakost među zemljama bivšeg komunističkog bloka, koji se prostirao od Baltika do Jadrana, Crnog i Kaspijskog mora, i danas se, naime, dramatično produbljuje.

“Prošla, 2023. godina, za većinu zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe bila je godina koju treba zaboraviti jer se inflacijski šok pronio kroz cijelu regiju. Ali, nakon četiri burne godine, očekujemo da će 2024. biti godina u kojoj će se stvari početi vraćati u normalu, barem za članice Europske unije u regiji i zemlje zapadnog Balkana”, pišu analitičari Bečkoga instituta.
Kamate, inflacija i stope rasta ponovno će početi nalikovati na one iz vremena koja su prethodila 2020. godini. Ako se ne dogodi neki veći politički potres – bilo unutar regije ili zbog zbivanja u nekoj od svjetskih velesila – ova bi godina za većinu zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe trebala biti povoljna, a 2025. još bolja.

Monetarno popuštanje

Blagi optimizam za 2024.-2025. izazivaju dvije pojave: inflacija će biti znatno niža nego u prethodne dvije godine i kamatne stope bit će oštro spuštene. Već prošle godine inflacija je u većini zemalja regije bila sporija od očekivane, a za 2024. Bečki institut također je smanjio prognoziranu inflaciju za većinu istočnoeuropskih članica Europske unije i zapadni Balkan. “Stoga smo danas više nego prije uvjereni da će se središnje banke ove godine upustiti u znatno monetarno popuštanje”, zaključuju u bečkom think tanku.

Gospodarske performanse pojedinih zemalja također će postati “donekle normalne”. Nakon velikih kolebanja od 2020. do 2023., zemlje regije ponovno će se postrojiti u tipičan poredak, pri čemu će najuspješnije biti one koje su to već tradicionalno, Kazahstan, Albanija, Kosovo, Rumunjska, Poljska i Turska. Iznadprosječno uspješne bit će i Moldavija i Ukrajina, dok će najslabije rezultate postizati baltičke države, osobito Estonija, jedina na europskom istoku kojoj Bečki institut za 2024. prognozira kontrakciju. I Rusija će posrtati pod teretom sankcija i snažnog monetarnog stezanja.

Brojni su Hrvati unazad godinu dana doživjeli neugodan i rijedak psihološki efekt

Hrvatska će u regiji biti u sredini, s realnim rastom domaćeg bruto proizvoda (nominalnog korigiranog za inflaciju) od 2,6 posto ove godine i 2,7 posto iduće, što je nešto niže od bečkih prognoza iz jeseni prošle godine. To će biti vrlo skroman rast, vrlo blizu onom dugogodišnjem “prirodnom”, koji bi nacije trebale postizati i bez nekog posebnog, dodatnog napora.
Najvažniji zaključak koji hrvatski poduzetnici i građani mogu derivirati iz citiranih procjena stručnjaka Bečkoga instituta za proučavanje međunarodne ekonomije jest da trebaju očekivati znatan pad kamatnih stopa, kako onih Europske središnje banke, tako i onih komercijalnih u poslovnim bankama. Ako se događaji zaista tako odviju, to bi moglo značiti da bi poduzetnici i građani trebali odgoditi zaduživanje ako su ga planirali. Snižavanje kamata trebalo bi pojeftiniti, a time i oživjeti kreditiranje, primjerice stambeno, što će opet biti potpora aktualnim cijenama hrvatskih stambenih, a možda i poslovnih nekretnina, koje se, uz aktualnu eksploziju dohodaka državnih službenika i činovnika, unatoč svojim velikim nominalnim vrijednostima, opet vraćaju na razinu općenito priuštivih.

Solidna potrošnja

Naposljetku, što Bečki institut za istraživanja međunarodne ekonomije u svojoj studiji “Recovering amid major risks” konkretno prognozira Hrvatskoj u ovoj i idućoj godini? “Unatoč visokoj razini inflacije (u prosjeku 8,4 posto), hrvatski je BDP u 2023. rastao po realnoj stopi od 2,5 posto. Ekonomski rast potaknuli su solidna potrošnja kućanstava uz rast realnih dohodaka, robusna ljetna turistička sezona i dotok novca iz europskog Programa oporavka i otpornosti (neg. Recovery and resilience facility, RRF)”, piše WIIW-ov analitičar Bernd Christoph Ströhm.

Prihvaćanje eura kao vlastite valute u siječnju 2023. i ulazak u područje Schengena dali su snažnu potporu hrvatskom turizmu: u odnosu na prethodnu 2022., broj turističkih dolazaka povećao se za devet, a noćenja za tri posto. U 2024. Bečki institut očekuje umjereni rast hrvatskog BDP-a (2,6 posto) i postupno snižavanje stope inflacije, no snažan rast plaća zadržat će inflaciju iznad ciljane europske, na godišnjem prosjeku od četiri posto. Manjak u državnom proračunu blago će se povećati na oko dva posto BDP-a zbog podmirivanja većih troškova plaća u javnom sektoru i mirovina, snižavanja poreza na dohodak te produljenja državnih poticaja do travnja ove godine. To produljenje paketa pomoći kućanstvima i poduzetnicima u podmirivanju računa za hranu i energiju te subvencije za povećanje energetske učinkovitosti odnijet će državi dodatnih 1,7 milijardi eura ili 2,5 posto BDP-a.

Naposljetku, makar ne najmanje važno, jest da Hrvatskoj predstoji superizborna godina, s izborima za europski i domaći parlament te predsjednika države. Kao predizborni šećer, Vlada premijera Plenkovića povećat će socijalna davanja, skupa s plaćama javnom sektoru i mirovinama. Unatoč tomu, obvezala se na održive javne financije, a to je i razlog što će proračunski manjak u 2025. smanjiti na 1,7 posto BDP-a.

“Zelena” zapreka

Opsežna studija londonskog think tanka Emerging Europe “Grasping the chance to lead” drukčije je vrste od one Bečkoga instituta, ali ništa manje važna i zanimljiva: ona analizira i rangira 23 baltičke, zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe te Kavkaza prema njihovoj inovativnosti, poduzetnosti i održivosti njihovih ekonomija. Pritom zaključke derivira na temelju pet kategorija i čak 78 detaljnih indikatora.

Glavne kategorije za konstrukciju indeksa održivosti su ljudi, okoliš, prosperitet te mir i partnerstva, unutar kojih su ispitani obrazovanje za budućnost, zdravlje i društveni život, održivi stil života, zelena energetika, gospodarstvo za ljude, inkluzivno poduzetništvo, demokratičnost i vladavina prava, medijske slobode i budućnost informiranja, suradnja u regiji i suvremeni leadership. Unutar svake od tih ladica nalazi se i sedam do 11 analitičkih pretinaca. Dakle, vrlo detaljna provjera zdravlja svake od 23 nacije, uključujući i detaljan profil svake, plus izjave istaknutih pojedinaca, a za Hrvatsku je to Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ).

Hrvatski ekonomisti pravili se mutavi na odluku Europske središnje banke: Sada to skupo plaćamo

Emerging Europe u svakoj zemlji i u cijeloj regiji vrlo detaljno analizira događaje na političkoj sceni, stanje sigurnosti, ekonomiju i biznis, kulturu i sport… Protestira zbog “fiksacije Europske komisije na stvaranje ovisnosti regije o prirodnom plinu”, uključujući i ovisnost o njegovu uvozu, upozorava na slabosti “modela rasta temeljenog na osobnoj potrošnji”. Londonski think tank posvećen europskim istočnim zemljama u razvoju smatra, na primjer, da je europski Green Deal “zapreka njihovoj trgovini i razvoju globalnih partnerstava”. “U ime plemenitih ciljeva, njezini vođe trude se učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom i pozicionirati EU kao globalnog lidera u postizanju te ekološke misije. Nažalost, Green Deal danas ne uspijeva u toj nakani jer se EU koristi pogrešnom strategijom…”

Najzanimljivije je, međutim, kako su 23 zemlje istočne Europe razvrstane na Indeksu održivosti što ga je izradio Emerging Europe, a za nas je najvažnije gdje se na njemu našla Hrvatska.
Najbolje performanse u smislu održivosti prema istraživanju pokazala je Estonija, osvojivši 78,16 od maksimalnih sto bodova. Slijede je Slovenija (s dosta velikim zaostatkom od čak osam bodova), pa Češka, Latvija i Litva. Po toj rang-listi baltičke su zemlje među najuspješnijima na europskom istoku, pa Slovenija, Češka i Slovačka.

Ogromna razlika

Na dnu je ljestvice, sa samo 30,98 od sto mogućih bodova, Azerbajdžan, začelje drže još i Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Bjelorusija. Njihovo zaostajanje za vodećima prilično je šokantno.
Hrvatska je zauzela iznenađujuće visoko, čak sedmo mjesto, odmah ispod Slovačke. Da Hrvatska ekonomski, socijalno i kulturno znatno zaostaje za Slovenijom, a da je bolja od, primjerice, Bugarske i Rumunjske, također članica Europske unije, nije neočekivano, ali londonski think tank Emerging Europe u svojem je impresivnom i sveobuhvatnom istraživanju ustanovio da je Hrvatska za nijansu bolja i od Poljske, a osjetno bolja i od Mađarske, što doista jest iznenađenje. Strani analitičari, sudeći po spomenutoj rang-listi, vide Hrvatsku u puno boljem svjetlu nego sami Hrvati.

U profiliranju Hrvatske Emerging Europe se također poziva na analize i prognoze Bečkoga instituta i citira riječi Bernda Christopha Ströhma, no iznosi i vlastite kritičke napomene. Hrvatska po “produktivnosti zaostaje za regionalnim i europskim usporedivim zemljama”. Razlog su “mala ulaganja u istraživanja i razvoj te slabo prihvaćanje inovacija i tehnologija, a sve povezano s lošom menadžerskom i organizacijskom praksom te sputavanjem konkurencije”.

Ogromna je to razlika u odnosu na prvoplasiranu Estoniju, “digitalni dinamo Baltika”, “malenu, ali moćnu naciju” s bruto domaćim proizvodom po stanovniku lani od 31.000 dolara, deset tisuća dolara većim od hrvatskoga, stvorenog zahvaljujući “proaktivnoj vladinoj politici, uključujući javna ulaganja i potpore inovacijama” i “društvu koje je potpuno prigrlilo digitalno doba” pa “nastavlja svoj put kao vodeći svjetionik europske ekonomije”. Vidi li itko u Hrvatskoj svjetlo tog svjetionika?

Objava Ispod radara se provukla zanimljiva informacija: Značaj Hrvatske se drastično i naglo promijenio pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak