Iran planira deportirati dva milijuna afganistanskih migranata u šest mjeseci, rekao je šef iranske nacionalne policije Ahmad-Reza Radan.

Policija je već počela nasilno zatvarati migrante i vraćati u Afganistan kojim vladaju talibani. Trgovinama u jednoj pokrajini naređeno je da ne prodaju hranu Afganistancima.

Prema podacima UN-a, oko 4,5 milijuna Afganistanaca živi u Iranu. Mnogi su pobjegli iz zemlje od preuzimanja Talibana 2021. godine. Britanski The Telegraph Kako bi spriječio ulazak većeg broja migranata u zemlju, Iran također gradi zid visok oko 4 metra duž 900 km duge granice s Afganistanom.

>Afganistan nakon tri godine: Crna rupa na političkoj karti i tiha prijetnja talibana svijetu

Šef iranske policije Radan, govoreći o afganistanskim državljanima, rekao je: “Radimo na deportaciji značajnog broja ilegalnih stranih državljana čija je prisutnost u zemlji nezakonita.”

Iran se bori s gospodarskom krizom potaknutom zapadnim sankcijama i lošim upravljanjem islamskog režima. Iranski ministar unutarnjih poslova Eskandar Momeni rekao je da su Afganistanci kultivirani ljudi, ali da zemlja ne može primiti toliko migranata.

>Iran dobio novog predsjednika: Obećao je otvoriti državu svijetu

“Planiramo rješavati te stvari na uredan način i bez puno buke. Naš prioritet su neregularni migranti”, rekao je.

Razne zabrane za Afganistance

Oko 625.000 afganistanskih migranata napustilo je Iran 2023. godine, prema podacima Danskog vijeća za izbjeglice. Čini se da je drastično povećanje deportacija koje su obećale vlasti povezano s obećanjem Masud Pezeškiana (novog predsjednika) da će osigurati granicu s Afganistanom.

U jednom široko dijeljenom videu snimljenom prošlog mjeseca, može se vidjeti skupina policajaca kako uhićuju tinejdžera, a jedan policajac koljenom pritišće vrat Afganistanca. U drugom videu policajci naizmjence udaraju Afganistanca koji se naslanja na prtljažnik njihovog patrolnog vozila.

>Afganistanci u BiH organiziraju naoružane kriminalne skupine

U nekim područjima Afganistanci se suočavaju sa strogim ograničenjima: zabranjeno im je kupovati namirnice, iznajmljivati ​​kuće i posjećivati ​​određena područja. Tisućama su blokirane telefonske sim kartice, a Afganistancima se roba prodaje i po višim cijenama nego Irancima. Lokalni tužitelji u južnoj pokrajini Kerman čak su zabranili pekarama prodaju kruha afganistanskim državljanima.

‘Afganistancima i psima nije dopušten ulazak’

Afganistanci koji su radili u sigurnosnim snagama vlade koju podupiru SAD rekli su za Telegraph plaše se deportacija.

“Moj sin je otišao kupiti kruh i nismo se čuli s njim više od tjedan dana, a onda nas je nazvao iz Afganistana”, rekao je gospodin Rahmatullah, afganistanski migrant koji živi u južnom iranskom gradu Shirazu.

>Za 1,4 milijuna djevojčica u Afganistanu uskraćeno školovanje otkad su talibani na vlasti

Njegov 13-godišnji sin uhićen je u pekari i deportiran u Afganistan nakon četiri dana provedena u izbjegličkom kampu.

“Tih dana nismo mogli ići u policiju da ga tražimo jer smo se bojali da će i nas uhititi”, rekao je.

Tjedan dana kasnije nazvao ga je njegov rođak iz afganistanske zapadne pokrajine Herat i rekao da je sin gospodina Rahmatullaha s njim. Gospodin Rahmatullah, 46, bio je visokorangirani policijski časnik pod vladom koju su podupirale SAD prije povratka talibana i pridružio se tisućama koje su pobjegle.

“Ne mogu se vratiti u Afganistan, a život ovdje je pretežak – ne možemo ni izaći kupiti kruh, a da se ne suočimo s uznemiravanjem Iranaca”, rekao je. “Moj rođak će poslati mog sina nazad u Iran.”

>Njemački mediji: Afganistanski azilanti idu na odmor u domovinu, ali i dalje uživaju status azilanata

Drugi afganistanski državljanin, koji posljednja dva desetljeća živi u gradu blizu Teherana, rekao je da “antiafganistanski stav” nikada nije bio tako intenzivan.

“Imamo pravne dokumente, ali još uvijek ne možemo nikamo ići – neki obični Iranci ponekad čak pljuju na nas bez razloga, život je postao težak”, rekao je.

“Postoje znakovi izvan parkova koji kažu ‘Afganistancima i psima nije dopušten ulazak’ – oni tvrde da im uzimamo poslove, ali niti jedan Iranac ne bi radio težak posao koji bi radili Afganistanci”, dodao je.

Prava na vodu rijeke Helmand

Talibanski dužnosnici vjeruju da su deportacije povezane sa sporom oko prava na vodu rijeke Helmand između dviju zemalja. Iran se oslanja na ovu vodu za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u svojim jugoistočnim regijama i optužio je talibane za ograničavanje opskrbe izgradnjom brana.

“Svi znamo da je pravi problem voda, sve ostalo je samo izgovor”, rekao je dužnosnik talibanskog ministarstva unutarnjih poslova za The Telegraph iz Kabula.

“Oni žele više vode, a mi im je ne damo, to je to”, rekao je.

>Njemačka vlada dala 1000 eura pomoći silovatelju djeteta nakon što je deportiran

“Bilo je razgovora s Irancima da se zaustavi povratak Afganistanaca, budući da se mudžahedini već bore da nahrane milijune osiromašenih ljudi”, objasnio je.

Čak i usred programa deportacije, Afganistanci nastavljaju unajmljivati ​​krijumčare da ih prevezu u Iran kako bi mogli pobjeći od života pod talibanskom vlasti.

Dok mnogi Afganistanci ostaju u Iranu i šalju novac svojim obiteljima u Afganistan, neki pokušavaju doći do Europe preko Turske. Samad, koji radi s krijumčarima u pokrajini Herat, prikuplja Afganistance koji stižu u grad kako bi ih prevezao do granice. Zarađuje proviziju za svaku osobu koju pošalje.

“Broj ljudi koji bježe iz zemlje je ogroman, uključujući djecu i starije osobe, svi pokušavaju otići”, kazao je

Po dolasku u pokrajinu Nimroz, koja graniči s Iranom, afganistanski krijumčari izbjeglice predaju svojim iranskim kolegama. Druga ruta ide kroz Pakistan.

Objava Iran počeo s protjerivanjem Afganistanaca: Na snazi deportacije i razne zabrane pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak