Kao i svake godine posljednje nedjelje travnja, na Rabu su danas održani Križi, zavjetni rapski blagdan, neprekinute, više od pet stoljeća duge povijesti. Križi su za Rabljane poseban i svet dan, blagdan duboko utkan u život i identitet ovog otoka. To se vidjelo i danas.

Ove godine su Križi upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – na Listu zaštićenih kulturnih dobara, kao nematerijalno kulturno dobro, pod nazivom »Tradicijska zavjetna procesija Krīžȉ/Kríži na otoku Rabu – Rapski krīžȉ/kríži”. O tome sami Rabljani slobodno mogu reći – konačno.

I ove je godine u procesijama na misno slavlje u grad Rab i Gospi Rapskoj hodočastilo više od tisuću Rabljana, ali i više od sto vjernika iz Piškorevaca u Slavoniji, kojima su župljani Barbata bili domaćini.

Križi su naravno održani po hodogramu kakav se na otoku stoljećima prenosi s generacije na generaciju. Riječ je o procesijama iz svih župa na otoku, o sedam procesija vjernika, koje u ranim jutarnjim satima hode za križem, da bi se u gradu Rabu ujedinile u jednu, prošle gradom do Vele crikve kako bi u njoj zajedno slavili misu.

Križi, njihovo stjecište i vrhunac – svečanu misu u Veloj crikvi, crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, nekadašnjoj katedrali – predvodio je biskup krčki mons. Ivica Petanjak, u zajedništvu sa svim rapskim svećenicima. U propovijedi se biskup Petanjak posebno obratio roditeljima, a mnogi su hodočastili obiteljski.

– Roditelji, koji ovdje živite, prenesite ovu duhovnu baštinu svojoj djeci, ali ne tako da čuju što žele čuti nego ono što moraju čuti i zapamtiti, kao što je ono što moraju čuti Isus rekao svojim učenicima na posljednjoj večeri.

Jer bez toga – kada dođu vaši križevi – nećete izdržati. U crkvu se ide da se nauči živjeti, u njoj se sluša riječ Božja, a u toj riječi je život vječni. Zato ste vi roditelji dužni prenijeti svojoj djeci pravo značenje i smisao ovog slavlja, pravo značenje i smisao križa Kristova, poručio je uz ostalo.

Kako su protekli Križi?

Iz svih mjesta na otoku – Barbata, Banjola, Kampora, Lopara, Supetarske Drage i Mundanija – vjernici su kretali iz svojih župnih crkava, predvođeni križem, noseći i župne zastave, te sa svojim župnikom.

S molitvama i pobožnim, većinom marijanskim pjesmama do grada su procesije hodale sat-dva, a iz Lopara i puno duže. Na ulazu u grad Rab sve su se procesije slile u jednu, veličanstvenu procesiju.

Kako je to običaj, čim su zvonari katedralnog zvonika iz njegovih visina ugledali procesije kako se stapaju u jednu započeli su s kanpananjem, svečanom zvonjavom. Slivene u jednu, obojene žarkim bojama narodnih nošnji, procesije su u zajedničkom prolasku gradom bile prepoznatljive po svojim župnim zastavama i svojim pobožnim pjesmama.

Na ulazu u stari grad prošle su pokraj skala Bobotina, gdje ih je dočekala procesija župe Rab s biskupom predvoditeljem, koji je u rukama nosio ikonu Gospe Rapske.

Dugoj zajedničkoj procesiji na začelju se pridružila rapska župa s Gospinom ikonom, a samo ulazak procesija u Velu crikvu trajao je gotovo petnaest minuta. Kao i uvijek, potvrdilo se da Križi, i kao blagdan ispunjavanja zavjeta predaka, ali i kao osobni iskaz kršćanske vjere, imaju posebno mjesto u srcima Rabljana.

Prema predaji, Križi se održavaju od polovice 15. stoljeća, od vremena kada je kuga poharala pola stanovništva otoka, no još više se početke Križi povezuje s čudotvornom ikonom Gospe Rapske, koju benediktinke u svome samostanu u gradu Rabu čuvaju od 1530. godine.

U obrazloženju Ministarstva kulture i medija o rapskim Križima napisano je da su Križi zavjetna i marijanska hodočasnička procesija koja homogenizira zajednicu otoka Raba, pronosi i utvrđuje lokalni, vjernički, religijski, duhovni i kulturni identitet.

Također: “U okviru mediteranskoga kulturnog kruga, potrebe potvrđivanja kohezije rapske zajednice i agrikulturnih običaja uklopljenih u izvanmisne obrede Rimokatoličke crkve, postanje procesije posrednim dokazima može se datirati u 11. stoljeće, a na temelju usmene predaje Križima se pridružuje pobožnost čudotvornoj zavjetnoj ikoni Gospe Rapske od sredine 16. stoljeća.”

Grgurić: Iznimna čast za naš grad i otok

– Zaštita naše bogate kulturne baštine, našeg identiteta jedna je od važnijih zadaća Grada, ali i svih Rabljanki i Rabljana koji kroz povijest prenose tradiciju i običaje koji nas danas obilježavaju, kojima se ponosimo i zbog kojih smo prepoznatljivi.

Tradicijska zavjetna procesija rapski Križi jedna je od tih vrijednosti koje kao zajednica izuzetno poštujemo i cijenimo, a to i dokazuje njihovo neprekinuto višestoljetno održavanje, kao izniman primjer složnosti i jedinstva, ujedinjavanjem vjernika svih otočnih župa u molitvi za zdravlje, mir i blagostanje.

Upisivanje Križi u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, iznimna je čast za naš grad i otok, za naše vjernike, i kruna napora koje su Grad Rab, Krčka biskupija, sedam rapskih župa i benediktinke samostana sv. ​Andrije zajednički uložili ne bi li dobili zaslužen status nematerijalnog kulturnog dobra i priznanje na nacionalnoj razini za svoju vrijednost, rekao je Nikola Grgurić, gradonačelnik Raba.

Objava Identitet i zajedništvo: Održani Križi, zavjetni rapski blagdan, odnedavno upisan u Registar kulturnih dobara RH pojavila se prvi puta na Novi list.