Hrvatska Udruga poslodavaca (HUP) izrazila je nevjericu zbog navoda da su neki poslodavci smanjili bruto iznose plaća radnicima, zadržavajući uštedu za sebe, umjesto da ju preusmjere prema zaposlenicima. Ova izjava uslijedila je nakon objave Državnog zavoda za statistiku o neočekivanom padu bruto plaće u prosincu od 3,5 posto, unatoč Vladinim mjerama rasterećenja poreza na dohodak i ukidanju prireza.

HUP objašnjava da je zabilježeni pad bruto plaće djelomično rezultat isplate bonusa i nagrada, koje ulaze u bruto isplate i podliježu porezima i doprinosima. Osim toga, prosječna neto plaća u prosincu također je zabilježila pad od 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Također, valja podsjetiti da je prosječna neto plaća u prosincu u odnosu na onu za studeni također zabilježila pad i to za 0,9 posto ili za 17 eura, piše Novi list.

Ministar financija Marko Primorac iznio je pretpostavku da bi mogući razlog za pad plaća mogao biti nedostatak radnih sati zbog blagdana. Međutim, ministar rada Marin Piletić prigovara ovoj teoriji, ukazujući na to da je u prosincu bilo isti broj radnih dana kao i u listopadu, a plaće su bile niže.

Piletić: ‘U prosincu je bilo 19 radnih dana’

No, ministar rada Marin Piletić izvijestio je da je u prosincu bilo 19 radnih dana, kao i u, primjerice, listopadu, s tim da je plaća za 10. mjesec bila 10 posto veća nego za prosinac, a isplaćena je prije porezne reforme!

Primorac stoga očekuje očitovanje HUP-a u kojemu također navode da “ne mogu vjerovati” da su neki poslodavci zaista radnicima smanjili bruto iznos plaće, a uštedu, koja je trebala ići radniku, spremili sebi u džep.

Poručio je i da će inzistirati, bez prejudiciranja, što je uzrok padu i bruto i neto plaće, da se raščisti što se doista dogodilo s plaćama za prosinac. HUP-ovo objašnjenje da je pad bruto plaće u prosincu posljedica isplate bonusa i nagrada bivši ministar financija Boris Lalovac smatra apsurdnim.

Početnička plaća od 1200 do 1500 eura, a šef zapošljava strane radnike jer hrvatskih nema

‘Vlada značajno podigla neoporezive dodatke’

Ako je iznos neoporezivih izdataka iz lanjskog prosinca veći nego iznos iz prosinca 2022., kaže, moguće je da su se radnicima smanjivali bruto iznosi, i taj se manjak nadoknađivao kroz neoporezive dodatke, a radnici to nisu primijetili jer su im isplaćivane pune neto plaće.

“Kad je Vlada krajem prošle godine značajno podigla neoporezive dodatke na plaću, tada smo upozoravali da će se time otvoriti Pandorina kutija i da bi se moglo dogoditi upravo ovo o čemu pričamo”, podsjetio je Lalovac.

Predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a Mirko Habijanec kategorički odbija mogućnost da su poslodavci smanjivali bruto plaće radnicima i kroz neoporezive dodatke isplaćivali neto iznose i ističe da podaci Državnog zavoda za statistiku ne odražavaju realno stanje plaća u graditeljstvu. Kao primjer navodi činjenicu da terenske dnevnice, primjerice, čine i do 40 posto neto plaće radnika u građevinarstvu, a DZS to knjiži pod “ostale troškove” pa se to ne vidi u statistici isplaćenih plaća radnicima.

Objava Hrvatske poslodavce optužuju za podmuklu praksu: ‘Dogodilo se ono na što smo upozoravali’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.