Hrvatska influencerica kažnjena zbog oglasa – i to je dobra vijest!
Influencerica i voditeljica Ecija Ivušić Belošević nepravomoćno je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom od 665 eura i 100 eura sudskih troškova za promociju elektroničkih cigareta na svom Instagram profilu, prenio je jučer portal Danica.hr.
Postupak se vodio na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, a na optužni prijedlog Državnog inspektorata i prvi je slučaj kažnjavanja influencera za kršenje zakona sadržajem koji objavljuju koji je dospio u javnost.
Za pretpostaviti je da je Eciju netko prijavio Državnom inspektoratu jer je ona bila samo jedna od mnogobrojnih influencerica koje su promovirale WIIP elektroničke cigarete. Zabranu oglašavanja duhanskih proizvoda u tom slučaju pokušalo se izbjeći činjenicom da je proizvođač elektroničkih cigareta grupu influencera odveo na putovanje, a oni su – uključujući Eciju Ivušić – s tog putovanja objavljivali sadržaj uz oznaku #wiiptrip.
(@ecija_ivusic)Privatni profil ili medij
Odvjetnik influencerice to je koristio za njezinu obranu, navodeći kako ni na jednoj fotografiji ne prikazuje elektroničku cigaretu niti bilo što što bi upućivalo da se radi o duhanskom proizvodu. Međutim, Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda zabranjuje i neizravno oglašavanje duhanskih proizvoda, što uključuje i isticanje logotipa, pa je influencerica, na temelju fotografija s njezinog Instagram profila te činjenice da je imala potpisan ugovor s proizvođačem e-cigareta, proglašena krivom.
Sitna je to pobjeda za dio javnosti – od običnih građana ili neformalnih inicijativa do nekih udruga, pa i dijela redakcije Netokracije – koji već godinama upozorava na divlji Zapad koji vlada na području oglašavanja putem influencera. Bez obzira na to što neki imaju stotine tisuća pratitelja, redovito objavljuju sponzorirani sadržaj, pa i imaju zaposlenike, influencere se još ne smatra medijima. Štoviše, neki od njih ističu da su to samo privatni profili na kojima oni, eto, dijele svoj svakodnevni život.
Konkretnijih inicijativa da se u Hrvatskoj zakonski regulira influencer marketing – kao što je već reguliran u SAD i nekim europskim zemljama – dosad nije bilo. Jedinu odgovornost influenceri imaju prema pravilima platformi na kojima objavljuju, od kojih, primjerice YouTube ili Instagram, propisuju da objave za koje su plaćeni moraju vidljivo biti označene kao oglasi.
(Ne)označene sponzorirane objave
Pitanje je, doduše, koliko ljudskih i tehničkih resursa globalne platforme posvećuju praćenju sadržaja na malom tržištu i na malom jeziku kao što je hrvatski. Bez tima koji poznaje jezik i lokalno tržište, teško da će neki algoritam moći procijeniti što je sponzorirana objava, a što ne. A pitanje je, zapravo, i koliko je neke platforme briga, s obzirom na to da Facebook žmiri na puno gore prijestupe u oglašavanju.
Neki influenceri, doduše, zbog transparentnosti i zadržavanja povjerenja publike uvijek označavaju plaćene objave, neki se kod sponzoriranih objava duhanskih proizvoda pokušavaju izvući dodavanjem oznake #samozapunoljetne. A neki bome vrlo spretno izbjegavaju komunicirati da iza pozitivnog iskustva s nekim proizvodom ili uslugom stoji honorar, posebno na društvenim mrežama poput LinkedIna, na kojima su sponzorirane objave zapravo novost.
Prevaranti zlorabe lik premijera i sahrane Baby Lasagnu, Meta kaže – sve je OK!
Influenceri/ce, s jedne strane, često ističu svoj neposredniji odnos s publikom, činjenicu da im pratitelji vjeruju više nego klasičnim oglasima te utjecaj koji imaju na njih (zato se i zovu influenceri!) kao prednost influencera marketinga.
S druge strane, kad god ih se prozove za neodgovornost prema publici ili neselektivno oglašavanje bilo čega – kao što je promoviranje elektroničkih cigareta ili kladionica kod onih koji znaju da su im dobar dio publike maloljetnici, promocija lihvarskih kredita banke sumnjivog ugleda ili kojekakvih pripravaka za brzo mršavljenje pozivaju se na argument privatnog profila. Oni nisu medij, tvrde, pa se na njih ne odnose zakoni koji reguliraju oglašavanje u medijima.
Zakon o nedopuštenom oglašavanju ih, doduše, nedvojbeno pobija jer oglašavanje definira kao “očitovanje u bilo kojem obliku koje netko daje u okviru obavljanja svoje poslovne djelatnosti”. Međutim, regulacijom influencer marketinga, ne samo kažnjavanjem, nego i kroz neki etički kodeks ili strukovnu udrugu, u Hrvatskoj se nitko dosad nije sustavno bavio.
Vrijeme za čišćenje mulja
Ova me presuda zato, iako nepravomoćna i simbolična, priznajem – veseli!
Možda postigne da neki influencer ipak odbije promovirati sve što mu se ponudi, možda čak i ne iz straha od novčane kazne, nego da ga netko ne bi prijavio Državnom inspektoratu pa mu se ime ne povlači po naslovima portala u kontekstu kršenja zakona.
A možda potakne i neke od influencer/ica da sami pokrenu inicijativu za čišćenje mulja kojega u svijetu influencera i influencer marketinga svakako ima.
Na kraju, kao što sam pisala već nekoliko puta – influenceri se vječno žale da se ono što rade ne doživljava ozbiljno i kao pravi posao. Ako ne žele da ih se tretira kao razmažene lijenčine koji bi dušu vragu prodali za honorar, trebaju biti glasniji oko toga da se pravila ponašanja definiraju i poštuju.
