Oko 45.000 hrvatskih građana uložilo je svoj novac u prvu seriju narodnih obveznica, vrijednosnih papira koje je Ministarstvo financija pustilo na tržište. Broj onih koji su investirali je velik, jer je pritom obećan prinos od 3,65 posto. Država je prošloga petka isplatila 48,7 milijuna eura kamata građanima, a institucionalnim ulagačima je isplaćeno 18,8 milijuna eura.

“Navedeno izdanje obveznica predstavlja najveću investiciju fizičkih osoba u jedan vrijednosni papir izdan putem javne ponude u povijesti hrvatskog tržišta kapitala. Interes je bio velik, 45 tisuća građana upisalo je i uplatilo obveznice, a veliki odaziv poruka je visokog povjerenja građana u vrijednosne papire koje izdaje država. S takvim izdanjima nastavit će se i u budućnosti”, poručio je ministar financija Marko Primorac, koji je očito zadovoljan rezultatima.

Njegovo se zadovoljstvo temelji na tome što je uspio probuditi barem dio novca koji je stajao na računima građana i gubio vrijednost. Hrvati u bankama drže više od 30 milijardi eura, a s obzirom na to da su kamatne stope na štednju gotovo na nuli i uopće ne prate, primjerice, stopu inflacije, građanima se to učinilo kao dobra prilika da zarade još novca.

Nerazvojna situacija

“Čim sam čula da država namjerava izdati narodne obveznice požurila sam u banku dignuti svoju ušteđevinu koja je godinama gubila na vrijednosti. Kako sama nisam tip koji je sklon rizicima, narodne obveznice su mi se činile kao dobar način da barem dobijem nešto od kamata jer su mojoj banci one već godinama oko 0,1 posto. Na uloženo sam dobila kamate od 3,65 posto što je više nego što mi ijedna banka nudi u ovom trenutku. Nastavi li država s ovom praksom, a banke i nadalje budu imale ovako sramotno niske kamate, uložit ću opet kada istekne ova tranša”, rekla nam je Zagrepčanka Antonija, koja je uspjela donekle vratiti vrijednost svoje ušteđevine.

Ekonomist Ljubo Jurčić tvrdi da je davanje državnih obveznica građana možda velika stvar za financije. Istaknuo je kako je to djelo ministra Primorca koji je “specijalist za javni dug i za financiranje javnog duga, zna procedure i tehnike kako se to radi”. Jurčić kaže kako je ministar odlučio svoje znanje iskoristiti kako bi stvorio osjećaj pripadnosti državi i njenom financiranju.

“S jedne strane, imate štednje 30 i još nešto milijardi eura koja su’ de facto’ bez kamate. Znači, to su ljudi koji ne znaju gdje bi uložili. Ali, nije u problem u ljudima, nego je problem u ekonomskom sustavu koji pokazuje da Hrvatska nema politiku i ekonomsku strukturu gdje bi ljudi ulagali pa drže novac na računu. I sad između nemogućnosti ulaganja u proizvodnju i dizanje bruto domaćeg proizvoda, oni su odlučili za ovu konzervativnu i zapravo nerazvojnu situaciju da ulože na banku pa barem da dobiju tih 3,65 posto koje su dobili”, rekao je Jurčić.

‘Ovo nije ulaganje u budućnost’

On je još ranije predlagao da se na ovakav način potiču domaće financije. Naime, tad je smatrao da je potrebno ulagati kunu u održanje ekonomije. Ipak, prevladalo je uvjerenje kako je bilo bolje zaduživati se na inozemnom tržištu, kod stranih banaka, ponekad i po vrlo nepovoljnim kamatnim stopama. Stoga smatra da se ovim puštanjem državnih obveznica ništa značajno nije dogodilo, jer je dio novca s računa građana, otišao na račun države. Takvo prebacivanje novca ne smatra produktivnim jer ono ne daje nikakvu dodanu vrijednost, niti jača ekonomiju, niti omogućuje pozitivna kretanja kamatnih stopa.

“Prava ekonomija bi bila kad bi novac od građana išao u proizvodne sektore pa se vraćao kao zarada u financijski sektor. To je onda prava ekonomija. Ovo je samo mešetarenje, igranje novcem. Znači, pravo financijsko ulaganje je onda kad akumuliranu štednju, ono što smo zaradili u prethodnom razdoblju, vratimo u proizvodnju. U proizvodnji će ta milijarda eura vratiti za godinu dana s milijardom i 100 milijuna eura. Ali, ovaj novac ne ide u proizvodnju, on ide u troškove države iz prethodnih razdoblja. Znači, s ovim novcem se financiraju ili reprogramiraju dugovi i trošak koji je napravljen u prethodnom razdoblju. Ovo nije ulaganje u budućnost, nego je ovo zapravo pokrivanje ili refinanciranje troškova prošlih radova”, rekao je Jurčić.

Bivši ministar gospodarstva je pritom otkrio i kome se isplati ulagati u državne obveznice. Kaže kako su to uglavnom bogati Hrvati, koji će na, primjerice, milijun eura dobiti dodatnih 36.500 eura. Kako državi ovakva ulaganja služe za refinanciranje postojećih zaduženja, Jurčić tvrdi da je novac za isplatu kamata, odnosno prinosa, osiguran prikupljanjem poreza.

“Poreze su platili uglavnom u najvećoj mjeri siromašni građani, a prinos od ovih obveznica je pripao malo bogatijima. Država je darežljiva prema ovih 10-20 tisuća građana, za koje možemo reći da su malo bogatiji. Njima to nije trebalo. To su već ljudi koji su bogati, koji imaju barem 100.000 eura na računu. A što je s 220.000 blokiranih ili milijun i pol koji imaju minus na tekućem računu? Država prema njima treba bi darežljiva”, upitao se Jurčić.

Hrvate iznenadila poruka na mobitelima: Na račune im sjeli milijuni eura, ovo je tek početak

Neravnomjerna raspodjela bogatstva

Upozorio je da Hrvatska ima neravnomjernu raspodjelu bogatstva, što se, po njemu, najbolje ogleda u činjenici da Hrvati imaju gotovo 40 milijuna eura na računima, a i dalje se iseljavaju. Ipak, činjenica je i da se državni proračun već neko vrijeme dobro puni. Obavljena su razna porezna rasterećenja, a premijer Andrej Plenković se redovito hvali rastom bruto domaćeg proizvoda.

Istina, zasad nema razloga za zabrinutost, jer nema nikakvih naznaka recesije, što, naravno, ne znači da se ona neće dogoditi. U takvoj situaciji, smatra Jurčić, država građanima ne bi trebala nuditi ništa, a pogotovo ne financiranje njenog javnog duga.

“U slučaju recesije se država ne smije financirati građanima, već deficitom državnog proračuna. Znači, država se zadužuje. Kod bankarskih i financijskih institucija postoji rizik kako će recesija proći, ne smijete građane uvlačiti u rizik. Cilj i svrha države je da čuva građane od rizika – i socijalnih, i ekonomskih, i financijskih, i političkih, i sigurnosnih, svih rizika. Zbog toga država postoji. Zato se u doba recesije ne smije povlačiti novac od građana. Dapače, moraju se smanjivati porezi, moraju se građanima davati subvencije, da prežive recesiju. U recesiji država proizvodi novac i može se financirati iz različitih fondova, banaka, a rizik se ne smije prenositi na građane”, zaključio je ekonomist Ljubo Jurčić.

Hrvatima se pruža nova prilika za zaradu: Ljubo Jurčić otkriva u čemu je kvaka

Objava Hrvatica na ovom poslu zaradila ozbiljan novac: ‘Pojavi li se opet prilika odmah ću uložiti’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.