Posvemašnja obnova zgrada krenula je u Hrvatskoj tek nakon razornih potresa. Osim konstrukcijske obnove, obnavljaju se brojne zgrade koje nisu pretrpjele značajnu štetu. One dobivaju nove, najčešće energetski učinkovite fasade, ali i nove sustave opskrbe toplinskom i električnom energijom. Cilj toga je smanjiti potrošnju energije, a posljedično s time i račune.

S druge strane, sve je veći broj Hrvata siromašan. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je lani u riziku od siromaštva živjelo 20,7 posto Hrvata. Njih 6,2 posto ne može si priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima,  a čak 41,4 posto građana ne može izdržati neki neočekivani financijski izdatak koji bi bio veći od 400 eura.

Stoga ne čudi da brojni objekti zjape neobnovljeni. U Hrvatskoj je većina stambenog fonda izgrađena do 1987. godine, što se u analizama uzima kao referentna točka od koje objekti postaju energetski učinkoviti. Iako je država definirala pojam zaštićenog kupca energentima te nastojala pomoći kroz posebne dodatke, vaučere i druge oblike financijske pomoći u okviru paketa mjera borbe protiv inflacije, ima ljudi kojima to ne pomaže.

Energetsko siromaštvo

Europska se unija također hvata u koštac s time, pogotovo nakon izbijanja sukoba u Ukrajini i inflacije cijena energenata. Gotovo sve zemlje bilježe rast broja ljudi koji si ne mogu priuštiti plaćanje režija. Stoga je Europska unija kroz dvije direktive, o energetskoj učinkovitosti i o minimalnim energetskim svojstvima zgrada definira pojam energetskog siromaštva, ali i načine kako ga suzbiti.

“U energetskom siromaštvu su građani koji imaju problema s plaćanjem računa. Definicija EU kaže da, ako primjerice imate mirovinu i ako vam više od 10 posto mirovine ide na plaćanje računa, vi tu upadate u energetski siromašne građane. Hrvatska s ulaskom u EU nije prvi put čula za probleme s plaćanjem računa, samo smo mi to definirali kao ugrožene kupce”, rekla je Anamari Majdandžić iz Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Ona je na konferenciji “Co2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku: Kreće li se dekarbonizacija nekretnina” istaknula kako Europska unija razvija mjere koje bi usmjerila financijska sredstva prema građanima koji su energetski siromašni. U Hrvatskoj se to već provodi kroz zabranu iskapčanja ugroženih kupaca iz električne mreže, a u Europi je fokus na direktnu financijsku pomoć, čak i kad je riječ o energetskoj obnovi zgrada.

“Za građane to znači da bi se kroz ove direktive trebalo početi razmišljati o financiranju mjera usmjerenih prema njima. Hrvatska je dosad otvarala natječaje sa 100-postotnim sredstvima za obnovu fasada, prozora, postavljanje fotonaponskih sustava. Mi ove mjere već imamo uključene i one nisu nešto novo za nas. Hrvatska ima program koji je mapirao 387 zgrada u područjima od posebne državne skrbi. U takvim zgradama ljudi žive u socijalnim stanovima, neki su vlasnici, neki su podstanari. Oni su rekli: ‘OK, ta zgrada dobiva 100 posto financiranja. Nećemo gledati radi li netko i je li netko u socijalnom stanu’. To je nešto što se kroz ove direktive rješava”, istaknula je Majdandžić.

Plenković tvrdi, sve je manje siromašnih Hrvata: Evo koliko ljudi jedva spaja kraj s krajem

Nitko ne smije biti isključen

Na konferenciji je istaknula da u energetskoj obnovi nitko ne smije biti zapostavljen. Riječ je o dugotrajnom, često kompliciranom i skupom procesu za kojeg se ljudi ne odlučuju, između ostalog, i zbog velikih ulaganja, iako bi ona trebala biti dugoročno isplativa. Stoga se događa jedna paradoksalna situacija.

“Programe koji su postojeći ćemo revidirati u planove sukladno Direktivi o energetskoj ućinkovitosti. Energetsko siromaštvo – još nemamo definiciju u Hrvatskoj. Netko tko nije siromašan u socijalnom smislu može biti energetski siromašan. Energetsko siromaštvo je širi pojam”, rekla je Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Pritom je naglašeno da se rješavanje pitanja energetskog siromaštva ne može svesti samo na dijeljenje besplatnih štednih žarulja i slične akcije. Potrebno je obratiti pozornost i na pojedine pojmove koji vrlo precizno definiraju stambene odnose, naročito u Hrvatskoj.

“Jedna od novih fraza vezanih uz energetsko siromaštvo 2023. je uveden – suprotstavljeni interesi. Riječ je o tome da stanodavcima nije isplativo provesti energetsku obnovu, jer oni dobivaju novac, ali stanoprimcima jest, jer oni tamo žive. Iako u Hrvatskoj stoji da smo 90 posto u vlasništvu nekretnina, a 10 posto u najmu, ispada da ipak nije tako. Kod nas je zanimljiv pojam skrivenog podstanarstva. Recimo, otac je vlasnik kuće, a sin nije, otac ne bi išao u obnovu kuće, a sin bi… U posljednje je vrijeme česta i renovikcija, koja se javlja kad se pokreće obnova. Onda raste cijena rente, ljudi se iseljavaju iz stanova, jer ne mogu plaćati rentu”, rekla je Majdandžić.

Hrvat ovim potezom spasio sebe i susjede od rastućih troškova: ‘Bilo je teško, ali nije nemoguće’

Energetske zajednice kao rješenje

Hrvatska je osim mapiranja energetski siromašnih stambenih zgrada, još 2020. godine pokrenula projekt obnove takvih obiteljskih kuća. No, iskorištena je samo trećina predviđenog novca. Najčešći su razlozi tome bili needucirani građani, ali i neriješeni vlasnički odnosi te bespravna gradnja. Rješenje bi možda mogle biti energetske zajednice. No, u Hrvatskoj trenutno ne postoji nijedna, iako postoji nekoliko pilot projekata.

“Kako može biti više udruženja, naša je ideja da se udruže elektrane iz jednog grada postavljene na vrtiće, domove i bazene i da ti objekti, ako stvore višak električne energije, usmjere tu energiju čak i prema energetski siromašnim građanima”, istaknula je Majdandžić.

Time bi se ispunili ekološki ciljevi po kojima države članice EU da se prosječna potrošnja zgrada smanji za 1,6 posto svake godine, ali i da se do 2030. godine obnovi 16 posto energetski najlošijih zgrada. To bi, pak, dovelo do ušteda čak i u energetski siromašnim kućanstvima koja bi energiju tako trebala plaćati manje.

Problem obnove zaštićenih zgrada: ‘Pazili su na sve zavijutke, ali ne i na krov. A tek prozori’

Objava Hrvate zahvaća novi oblik siromaštva: Iako imaju novca, ovo si sve teže mogu priuštiti pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.