Državni zavod za statistiku koncem veljače je objavio procjenu rasta BDP-a Hrvatske u zadnja tri mjeseca 2023., prema kojoj je BDP realno veći za 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. U ovom kontekstu ‘realno’ znači da je u izračun uzet u obzir rast cijena pa je efekt inflacije na napuhivanje nominalnog BDP-a eliminiran.

Najveći doprinos rastu, tvrde, dali su potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital. Izvoz i uvoz također su imali pozitivan utjecaj, ali ne zbog rasta izvoza, nego zbog toga što je izvoz padao sporije od pada uvoza, što je imalo blagi pozitivan utjecaj na izračun BDP-a. Na taj se podatak vrlo brzo osvrnuo premijer i šef vladajućeg HDZ-a Andrej Plenković te pohvalio rad svoje Vlad. “Rast BDP-a u 2023. godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a”, naglasio je.

Istaknuo je da je rast BDP-a u 2022. od 6,3 posto te realna stopa rasta u 2023. od 2,8 posto u potpunosti identičan Vladinim prognozama. “Riječ je o drugoj najvećoj stopi rasta u 2023. u cijeloj Europskoj uniji, nakon Malte”, dodao je istaknuvši da je on pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

HDZ se smatra zaslužnim

Europska komisija očekuje rast u prosjeku Europske unije i europodručja od 0,5 posto. Uz to, čak će 11 država Unije zabilježiti negativan rast, odnosno gospodarski pad. Plenković tvrdi kako “na hrvatski rezultat, osim predanosti hrvatskih gospodarstvenika i truda i rada hrvatskih radnika, itekako su utjecale i Vladine mjere za ublažavanje inflatornih pritisaka ukupno vrijedne 7,2 milijarde eura, što je djelovalo na zadržavanje kupovne moći i rast osobne potrošnje”, hvali se. Vrlo brzo nakon objave raspušten je Sabor i objavljen je datum izbora. I nakon političkog presedana koji je napravio predsjednik Zoran Milanović najavivši da ima namjer biti mandatar nove Vlade, HDZ na skupovima još više pokušava istaknuti ono što smatra svojim uspjehom.

Osim Pelješkog mosta, Schengena, eura, borbe s korona i Agrokor krizom te posljedicama rata u Ukrajini, Plenković i kolege mu posebno ističu rast BDP-a, zaposlenost i druge skonomske pokazatelje koje smatraju svojim uspjehom. Koliko oni utječu na to, gdje je kraj rastu hrvatskog BDP-a i je li to realan prikaz, upitali smo ekonomisticu Vedranu Pribičević.

“Očekuje se da će Hrvatska sa ovim stopama rasta doseći oko 80% prosjeka EU prema BDP-u po glavi stanovnika, sa čime ne bismo trebali biti pretjerano zadovoljni. Naime, Hrvatskoj prijeti ostvarenje tzv. ‘portugalskog’ scenarija jer Portugal već neko vrijeme stagnira na razinama ispod 100% prosjeka EU-a prema BDP-u po glavi stanovnika. Poznato je da između 80-90% prosjeka se nalazi tzv.zamka razvijenosti u kojoj su manje više upale i Italija, Španjolska, Portugal te Grčka”, rekla nam je.

Opet smo među najboljima u Europi: Samo jedna država nam stoji iz bok

Ima razloga za zabrinutost

Kako je došlo do rasta i kada će doći do kraja pozitivnih brojki? “Iako su dugo članice i EU-a i Eurozone, te zemlje su usporile ili čak zaustavile svoju konvergenciju prosjeku EU. Druge zemlje, poput Češke i Poljske konvergenciju su nastavile ili čak ubrzale. Bitno je naglasiti i da ne napreduju sve regije unutar tih zemalja jednako brzo. Neke od njih su upale u tzv. Zamku regionalnog razvoja koju definiramo kao stanje u kojem regija nije u stanju zadržati svoju gospodarsku dinamiku u smislu outputa, produktivnosti i zaposlenosti, dok zaostaje za nacionalnim i europskim regijama iste veličine. Tu se posebice ističe Jadranska regija koja je, turizmu unatoč, u riziku da upadne u zamku regionalnog razvoja pri niskom BDP-u po glavi stanovnika naspram EU prosjeka. Da bi se ta zamka razvijenosti izbjegla kako su ju izbjegle primjerice baltičke zemlje, potreban je snažan, jednakomjerno u prostoru raspoređen ekonomski rast. Estonija je imala prosječan godišnji rast od 4% zadnjih 25 godina i danas je prestigla Španjolsku. Hrvatska je u tom period imala prosječni godišnji ekonomski rast od samo 2.5%, što nije dovoljno za dostizanje i prestizanje prosjeka EU. Stope rasta otopit će se nakon što novac iz EU fondova počne kopniti jer se financiranje sve više smanjuje kako se zemlja približava prosjeku EU. To se ogleda i u projekcijama rasta – za ovu godinu su oko 3.2%, dok sljedeće godine padaju na 2.7% što je daleko od potrebnog”, kaže nam stručnjakinja.

Dodala je kako je važno, ali i zabrinjavajuće, otkuda dolazi rast hrvatskog BDP-a. “U kratkoročnoj perspektivi treba nas i brinuti odkuda taj rast dolazi. On je trenutno upogonjen rastom osobne potrošnje i investicijama financiranim velikim dijelom iz NPOO, što je naravno neodrživo. Da bi rast bio održiv, on mora dolaziti od rasta izvoza koji nam trenutno pada zbog ekonomske stagnacije u našim glavnim trgovinskim partnerima. Također bi se trebale povećati i privatne investicije. Sa obzirom na količine sredstava dodjeljenih Hrvatskoj u okviru NPOO ne čudi da imamo ovakav rast, imala ga je i Poljska koja je korištenjem EU fondova mirno preplovila Veliku Recesiju 2008.godine kada je većina EU imala ekonomski pad. No, svemu dođe kraj, pa tako i sredstvima iz NPOO”, smatra Pribičević.

Hrvatska raste, a mali čovjek?

Kako se rast BDP-a manifestira, gdje i kako to može osjetiti prosječni hrvatski građanin? “Većini građana koji nisu ekonomisti rast BDP-a je apstraktna kategorija, no njegove efekte možete primijetiti u svakodnevnom životu. Kada ekonomija raste, povećava se zaposlenost i smanjuje nezaposlenost pa je veća vjerojatnost da ćete naći posao ukoliko ga tražite ili da će vaš poslodavac pristati na traženo povećanje plaće”, objašnjava ekonomistica.

Dodala je i kako ovim rastom mogu biti poboljšane javne usluge. “Tvrtke će također biti više spremne investirati, pogotovo u svoje zaposlenike pa su periodi rasta pravo vrijeme za traženje povišice ili pak plaćene edukacije. Osim što će rast plaća povećati vašu kupovnu moć, može utjecati i na to da sada možete više štediti i investirati – u nekretnine, investicijske fondove, kriptovalute itd.
Rastom BDP-a dolazi i do rasta poreznih prihoda, što znači da vlast ima više sredstava na raspolaganju za poboljšanje javnih usluga, pa možete očekivati da će se graditi novi bolnički odjeli, vrtići ili škole. Posebice je dobra vijest ako je rast ‘pristran prema siromašnima’, odnosno da povećava dohotke siromašnih više nego bogatih, što vodi do smanjenja nejednakosti”, zaključila je Vedrana Pribičević.

Objava Hrvate uskoro čeka ogroman financijski problem, stručnjakinja upozorava: ‘Svemu dođe kraj’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.