Prošle su četiri godine nakon zagrebačkog potresa. Obnova još uvijek traje, no pravi je problem što je puno zgrada i prije ove katastrofe bilo puno zgrada u lošem stanju. U Hrvatskoj je većina kuća i zgrada izgrađena prije 1987. godine, što znači da su energetski neučinkovite.

To znači da građani troše više energije, ne mogu pravilno pratiti potrošnju, pa samim time plaćaju i više. Kad je vidio da mu novac curi iz džepa i da su mu troškovi sve veći, Osječanin Krešimir Ižaković, odlučio se na radikalni potez. Odlučio je krenuti u energetsku obnovu svoje zgrade sa 133 stana, jedne od najvećih u Osijeku. Taj je proces započeo još 2011. godine, a i dalje ima planove za uštedu.

“Mi smo 2011. krenuli s onim stvarima koje je bilo neophodno napraviti. Krenuli smo u obnovu zajedničke stolarije koja je bila u izuzetno lošem stanju, da bi se to nastavilo 2013., kad smo napravili sanaciju krovišta. Volim odraditi sveobuhvatno pa kad smo radili sanaciju krovišta, odmah smo stavili i termoizolaciju. To je bilo još prije fondova pa smo to napravili po principu obrnutog krova. To je stanarima smanjilo troškove i potrošnju energije i nakon toga smo počeli s ozbiljnijim projektima energetske učinkovitosti. To je u našem slučaju bila ugradnja razdjelnika, balans ventila, frekventnih pumpi i toplinske podstanice. S direktnog smo prešli na indirektno grijanje. To smo prijavili na fond i tu smo dobili nekih 36 posto sredstava. Tu se radilo o nekih 600.000 kuna tadašnjih. Ono što je bitno, taj prvi korak je bio izuzetno poticajan, zato što je samom ugradnjom razdjelnika ostvarena ušteda od 36 posto”, rekao je Ižaković na konferenciji “CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku”.

Nastavak projekata

Prije ulaska u takve pothvate morao se boriti s papirologijom i administracijom. Zgrada nije bila upisana u zemljišne knjige pa je najprije morao ishoditi građevinsku česticu da bi se mogao prijaviti na projekte, jer građevinska i uporabna dozvola nisu dovoljne. Nisu imali dovoljno sredstava za obnovu zgrade, ali su računali na to da nema dovoljno građevinske operative i da će zbog toga da će radovi poskupjeti. Zbog toga su sve projekte obavili doslovno prije svih. Među prvima želi postaviti i fotonaponske ćelije.

“S obzirom na raspored krovova, tu ne očekujemo neku veliku uštedu, već više to da ispratimo ono što je aktualno. Sad, ako tu bude se fasada iskorištavala, ali to je već u nekoj dugoročnoj perspektivi. Sad se može postaviti nekih 30 kilovata fotonapona”, rekao je Ižaković.

Usput je odgovorio i skepticima koji smatraju da je energetska obnova bacanje novca. Tvrdi kako su dosad poduzetim projektima stanari uštedjeli 45 posto novca i 55 posto energije. Sve je potkrijepio i grafikonom s kojim svoju zgradu uspoređuje sa susjednom, koja je jednaka i na njoj nije napravljena energetska obnova.

Konkretna ušteda

“Prije 2013. godine možete vidjeti da su te zgrade ‘plesale’ jedna oko druge u nekih plus minus pet posto, kako koje godine, da bi se nakon provedbe projekata, pogotovo uvođenja razdjelnika, napravio taj značajni skok. Provedbom projekta 2017. godine uspješno je riješen problem s plijesni, tako da mi sad nakon provedene energetske obnove trošimo 55 posto manje toplinske energije, odnosno oko 45 posto manje plaćamo za tu energiju”, rekao je predstavnik stanara iz Osijeka.

U obnovi im je pomogao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je raspisao natječaj za energetsku obnovu kuća, a uskoro će biti natječaj i za energetsku obnovu zgrada. Ižaković savjetuje predstavnike stanara da bi trebali pripremiti zgrade financijski, ali i administrativno.

“Svakome bih savjetovao da prvo pripremi zgradu, što se tiče potrebne zakonske regulative, da imaju sve potrebne dozvole, građevinsku, uporabnu i sve ostale. Recimo, nama je u jednom periodu bilo problematično da nismo imali geodetsku česticu na kojoj se zgrada nalazi. Tako da je u pripremi odrađeno puno. Isto tako i sa financijske strane, znajući da su u najavi projekti energetske učinkovitosti, mi smo financijski pripremali zgradu unaprijed, kako bismo kad krenu projektni procesi imali dovoljno sredstava da bismo proveli te projekte. Bilo je teško i kompleksno, ali nije nešto što se ne može napraviti”, zaključio je Ižaković.

Problem obnove zaštićenih zgrada: ‘Pazili su na sve zavijutke, ali ne i na krov. A tek prozori’

Objava Hrvat ovim potezom spasio sebe i susjede od rastućih troškova: ‘Bilo je teško, ali nije nemoguće’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.