Za izlazak na parlamentarne izbore priprema se kompletna domaća politička scena pa se tu pronašlo prostora i za koaliciju od čak deset stranaka ljevice i centra koje predvodi SDP na čijem je čelu Peđa Grbin. Nije nepoznanica da će se izbori održati krajem travnja ili početkom svibnja ovisno o tome kada će predsjednik Zoran Milanović donijeti odluku o njihovom raspisivanju, no za sada ostaje nepoznanica kako će velike koalicija kojoj HDZ-ovci već lijepe etiketu ‘kobasice’ surađivati ne samo do parlamentarnih izbora, već i nakon izbora kada i ako uspiju skupiti dovoljan broj ruku za formiranje vladajuće većine.

Upravo to kao jedan od problema unutar koalicije spominje i dio SDP-ovaca nezadovoljan načinom na koji je Grbin formirao ovaj veliki savez u kojem su se izmiješale stranke koje ideološki nemaju dodirnih točaka, što nije nevažno za pisanje i predstavljanje izbornog programa.

Grbin međutim ističe kako su se uspjeli okupiti oko jednog cilja- rušenja HDZ-a, no pitanje je da li je to dovoljno za zadovoljavanje birača posebice onih neodlučnih koje bi na birališta trebalo privući inovativnim idejama, novom i drugačijom politikom te konkretnim planom i programom što za sada SDP sa svojim koalicijskim partnerima naciji ipak nije ponudio.

Birači očekuju konkretan program

Kako će i ponuditi kada se u istom bloku nalaze Radnička fronta koja ne krije da je radikalna lijeva opcija i Fokus kojega predvodi liberal Davor Nađi, pitanje je na koje je odgovor teško pronaći baš kao što je teško objasniti kako se HSS Kreše Beljaka našao u koaliciji s Fokusom koji vlada i u njegovom Samoboru gdje u najmanju ruku nisu u dobrim odnosima.  Nije ova koalicija prva suradnja ljevice i liberala, ali je ovo zasigurno prvi put da su se stranke na ljevici i u centru uspjele ujediniti u ovom omjeru i u ovoj količini. Na trećesjećanskim izborima održanima 2000.godine kada je HDZ poražen većinu u sabornici formirala je koalicija koju je uz SDP činio HSS, IDS, HNS, HSLS i LS koji kao što je poznato i nisu najbolje surađivali.

Iduća veća koalicija bila je ona poznata pod imenom Kukuriku koalicija. I ta je opcija predvođena SDP-om kojeg je te 2011. godine vodio Zoran Milanović porazila HDZ. Koalicija je opstala do kraja mandata, ali činile su je svega četiri stranke SDP, HNS, IDS i Hrvatska stranka umirovljenika. Nije zgoreg podsjetiti i na okolnosti u kojima su se u to vrijeme stranke lijevog i liberalnog spektra borile protiv HDZ-a. U prvom slučaju izbori su se održavali nedugo nakon Tuđmanove smrti i usred općeg nezadovoljstva građana njegovom vladavinom, dok su drugi put SDP-ovci s pratećim orkestrom pobijedili HDZ nedugo nakon odlaska Ive Sanadera kojega su s političke scene ispratila mnogobrojne afere zbog kojih je HDZ bio ozbiljno uzdrman.

Ni Bernardić se nije proslavio sa svojom koalicijom

Na posljednjim je parlamentarnim izborima ozbiljno uzdrman SDP koji se Plenkovićevom HDZ- suprotstavio sa Restart koalicijom u koju je Davor Bernardić okupio HSS, Glas, IDS, HSU, Snagu, Narodnu stranku-Reformiste, PGS te Nezavisnu listu Damira Bajsa i Međimurski demokratski savez.

Ta je opcija osvojila svega 44 mandata dok je Plenković svojem HDZ-u izborio značajnih 66 mandata. Oni skloni Grbinu povlačeći paralelu između njegove i Bernardićeve koalicije kažu kako je aktualni šef SDP-a koaliciju složio strateški privlačeći u svoje redove profilirane političare poput primjerice splitskog gradonačelnika Ivice Puljka ili pak popularnih zastupnica Dalije Orešković i Katarine Peović.

No, ostaje pitanje koliko takva zvučna imena imaju težine za dobivanje parlamentarnih izbora, a ostaje i za zapitati se je li za SDP problem ili prednost to što u njihovom bloku nema stranke Možemo. Kritičari iz SDP-a drže da s ovakvom koalicijom HDZ može biti spokojan. ”Značajan efekt postigao bi se da je ljevica zajednički izašla na parlamentarne izbore, dakle da su se oko suradnje uspjeli dogovoriti SDP, Možemo, Socijaldemokrati i Radnička fronta, a da su stranke centra zajednički nastupile na izborima. U ovakvom konfuznom bloku kojega je formirao Grbin za Plenkovića nema opasnosti, a točkasta koalicija teško da može postići značajniji učinak. Doduše, za to ne možemo kriviti Grbina već Možemo koji je odlučio da na ovaj način izlazi na izbore”, smatra naš sugovornik iz zagrebačkog SDP-a koji posebice strahuje za sudbinu svoje stranke u glavnom gradu.

BAŠ MU JE OPALIO PLJUSKU! Bernardić: ‘Grbin će biti premijer kad na vrbi rodi grožđe’

Plenkovićev HDZ se ne može uspoređivati sa Sanaderovim

Uz to napominje kako se današnji HDZ ne može uspoređivati s onim kojega je vodio Sanader, pa ni sa onim kojega je vodila bivša premijerka Kosor. ”Plenković je konkretan političar, vidljivo je po anketama da mu nisu naštetile sve HDZ-ove afere, a vidljivo je i da mi na tome nismo uspjeli poentirati. Očiti primjer je slučaj imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Unatoč tome što je ljevica nakon toga organizirala svoj veliki prosvjed na Markovom trgu HDZ-ov rejting ostao je neokrznut”, nabraja naš sugovornik koji vjeruje da je oporba svojim velikim prosvjedom i onim što je nakon njega uslijedilo dodatno zbunila građane.

Ujedinili su se naime kako bi pokazali revolt prema Plenkoviću, a onda su među sobom nastavili polemizirati oko zajedničkog izlaska na izbore, čime su se prema tezama našeg sugovornika zamjerili potencijalnom biračkom tijelu. ”Grbinu na koncu nije preostalo previše izbora nego da formira ovakvu veliku, široku i nerazumnu koaliciju koja će više koristiti manjim strankama s kojima izlazimo na izbore nego SDP-u.

Te se manje opcije na ovaj način bore za opstanak na sceni” smatra naš sugovornik koji dodaje da će SDP morati pokazati ogroman kompromis kod sastavljanja listi, a u Partiji strahuju od uobičajenog efekta i toga da će ulazna mjesta na listi njihova stranka opet biti primorana pokloniti manjim partnerima što će dugoročno utjecati na budućnost SDP-a sve i da opet ostane u oporbi. ”Ako mi pričamo o jakim pojedincima s kojima smo se ujedinili onda bi oni trebali dokazati svoju snagu tako da pristanu biti na bilo kojem mjestu na listi jer ako ih se dobro posloži oni i sa niskih mjesta preferencijalnim glasovima mogu ući u Sabor”, smatra naš sugovornik koji dodaje da u djelu SDP-a strahuju i od još jednog nemilog scenarija.

SDP-ovci strahuju od neugodnog scenarija

”Ako HDZ bude pojedinačno najveća stranka nakon izbora što je najizgledniji scenarij, postoji vrlo velika vjerojatnost da se i netko od naših dosadašnjih partnera priključi vladajućoj većini i pribjegne HDZ-u. Ne bi nam bilo prvi put da zahvaljujući našim pogrešnim procjenama HDZ ostaje na vlasti”, podsjeća ovaj SDP-ovac. Iz svih tih podsjećanja nameće se pitanje je li Možemo pogriješio kada je odlučio da samostalno izlazi na birališta? Kada se sve zbroji i oduzme čini se da u stranci koju predvodi Sandra Benčić ipak nisu donijeli pogrešnu prosudbu.

Oni na izbore izlaze kao lijevo-liberalna politička opcija koja će vrlo vjerojatno uspjeti privući mlađe biračko tijelo kojemu SDP odavno nije atraktivna politička opcija. Možemo nastoji privući birače lijevo od centra, ali su strateški dali do znanja da ipak ne odbacuju SDP kojemu su nametnuli tempo i stil suradnje pa će ih SDP pogurati tamo gdje bi Možemo teško prešao prag. S druge strane upravo to krpanje sa SDP-om otkriva veliku slabost stranke Možemo- jasno je naime da oni nemaju dovoljno kvalitetnih kandidata s kojima bi sastavili izborne liste, što još jednom po tko zna koji put pokazuje njihovu staru boljku radi koje su nailazili na kritike i tijekom zagrebačkih lokalnih izbora kada im se spočitavalo da su kadrovski podkapacitirana opcija koja se premrežila aktivistima bez iskustva.

Možemo je doduše relativno kratko na političkoj sceni pa niti nije bilo realno za očekivati da izgrade ozbiljnu infrastrukturu i ogranke zbog čega se sada krpaju tamo gdje su slabi. Takvo krpanje možda i jest doprinijelo tome da SDP posljednjih par mjeseci raste u anketama, dok Možemo za to vrijeme slabi i ne preostaje im ništa drugo doli da pokušaju masovno mobilizirati birače jer sve ostalo ide u prilog HDZ-u koji oduvijek ima svoju stabilnu bazu birača. Ono što brine dio naših sugovornika iz SDP-a jest i to što kod formiranja velike koalicije nisu jasno postavljeni kriteriji, a to bi moglo rezultirati novim sukobima u SDP-u čiji se splitski ogranak već počeo buniti protiv suradnje s Puljkovim Centrom.

Ili fotelja u europskom parlamentu, ili ministarska pozicija! Pozadina pregovora između Puljka i HDZ-a

Što može postići Peović?

Kada govore o kriterijima SDP-ovci misle i na istraživanja pa i na ona njihova interna prema kojima Katarina Peović i njena Radnička fronta nigdje ne prelaze izborni prag, a najbliže su mu u osmoj izbornoj jedinici gdje bi sama Peović trebala biti kandidatkinja na SDP-ovoj listi, no pitanje je na kojem mjestu budući da će u ovoj jedinici listu predvoditi sami Grbin. Pitanje je i što napraviti s Glasom odnosno njegovom šeficom Ankom Mrak Taritaš čija stranka također ne prelazi izborni prag, iako bi sama Mrak Taritaš nešto glasova mogla donijeti u Zagrebu.

No, u zagrebačkom SDP-u već se počinju buniti i zbog nositelja liste Arsena Bauka koji nije dio njihova ogranka, a ako im još jedno mjesto zauzme nestranačka Mrak Taritaš za očekivati je da će nezadovoljnika u redovima zagrebačkog SDP-a biti još. Konačne liste SDP doduše još nije obznanio već bi se to trebalo potvrditi na Glavnom odboru te stranke 16.ožujka, ali se unatoč tome s nekim imenima već kalkulira pa bi tako dakle u prvoj jedinici Bauk trebao odmjeravati snage s premijerom Andrejom Plenkovićem, koji navodno u Zagrebu odlično kotira pa stoga Bauka očekuje veliki izazov.

U drugoj jedinici listu lijeve koalicije trebala bi predvoditi Dalija Orešković koja će se suočiti sa predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Kako je ovo izborna jedinica čiji su birači inače naklonjeni konzervativnim kandidatima, ali i jedinica u kojoj će se najvjerojatnije natjecati i Mostov Nino Raspudić u SDP-u ne očekuju da će se Orešković proslaviti u tim okršajima mada su svjesni kako je riječ o popularnoj i britkoj zastupnici.

Teška bitka zato HDZ očekuje u trećoj izbornoj jedinici u kojoj će ih predvoditi varaždinski župan Anđelko Stričak koji bi se trebao konfrontirati sa jednim od najutjecajnijih SDP-ovaca Sinišom Hajdašem Dončićem bivšim  zagorskim županom koji u svojem kraju slovi za jednoga od popularnijih političara.

Anušić ide na Jakšića

U četvrtoj izbornoj jedinici SDP-ovci i sami očekuju potop kako i ne bi kada će se tamo njihov Mišel Jakšić obračunati sa HDZ-ovim kapitalcem Ivanom Anušićem koji je i na posljednjim parlamentarnim izborima bio pri vrhu ljestvice političara s najvećim brojem preferencijalnih glasova. Ulaskom u Plenkovićevu vladu Anušić je osnažio svoj utjecaj na nacionalnoj razini, dok je Jakšić poprilično neprepoznatljiv političar od kojeg ni u SDP-u nemaju pretjerana očekivanja. Velika očekivanja SDP-ovci imaju od svojeg europarlamentarca Predraga Freda Matića kojega očekuje duel sa HDZ-ovim ministrom Marinom Piletićem s čijom vodećom pozicijom u petoj jedinici nisu oduševljeni ni HDZ-ovci.

Pošto je ovo jedinica koja obuhvaća tri slavonske jedinice,  Požeško-slavonsku, Vukovarsko srijemsku i Brodsko posavsku. u HDZ-u su očekivali da će Plenković ondje poslati nekog političkog kapitalca poput primjerice ministra Tome Medveda. Kako to nije učinjeno skeptični su prema tome što Piletić ondje može postići kada se on u stranci profilirao tek kao gradonačelnik Novske. Kao što je poznato na prošlim izborima ovdje je HDZ-ove boje branio ponajbolji Plenkovićev ministar Zdravko Marić koji je slovio za ozbiljnog, profiliranog političara što se za Piletića uza sav trud još ne može reći.

Može se zato reći da će HDZ u ovoj jedinici imati velikih problema s konkurencijom iz Domovinskog pokreta, a u problemima bi se mogao naći i Davor Božinović u svojoj šestoj jedinici gdje SDP-ovci na njega najvjerojatnija šalju popularnog bivšeg ministra financija Borisa Lalovca, profiliranog SDP-ovca bez afera koji je ujedno spominjan i kao stranački kandidat za premijera. Mada Tomo Medved spada u skupinu HDZ-ovih neprikosnovenih političkih kapitalaca mogao bi se naći u nezavidnoj poziciji u duelu sa SDP-ovom sisačkom gradonačelnicom Kristinom Ikić Baniček.

Od ovih žena strahuju moćni HDZ-ovci: One su bez dlake na jeziku i ne daju se zaustaviti

Izazovi i za ministra Butkovića

Medved dio glasova lovi u potresom porušenoj Banovini čija obnova još uvijek nije do kraja provedena, a pored toga sisačka gradonačelnica slovi za ženu bez dlake na jeziku s kojom se sigurno neće biti lako obračunavati u predizbornim debatama. Neće ni Olegu Butkoviću biti lako u osmoj izbornoj jedinici u kojoj ga dočekuje Grbin koji je na posljednjim parlamentarnim izborima iz ove jedinice izašao kao pobjednik s najvećim brojem preferencijalnih glasova. U međuvremenu se doduše Butković ozbiljno i dodatno profilirao u svojem kraju, u Vladi slovi za jednoga od najuspješnijih ministara pa bi ovo ujedno mogla biti i jedna od najzanimljivijih, ali i najneizvijesnijih jedinica.

Podjednako neizvjesno moglo bi biti i u devetoj jedinici gdje je kao nositelj HDZ-ove liste postavljen ministar pravosuđa Ivan Malenica. U HDZ-u smatraju da Malenica u ovoj jedinici teško može privući šire biračko tijelo te se nadaju da će poziciji obraniti barem u svojem rodnom Šibeniku, no isto tako podsjećaju da je njihova stranka na lokalnim izborima u šibenskoj županiji doživjela povijesni debakl te naglašavaju kako su nagriženi i u Zadru.

Neće HDZ-ovcima biti lako ni zbog toga što SDP Malenici suprotstavlja svoju britku zastupnicu Sabinu Glasovac, no zato u HDZ-u očekuju da ne bi trebali imati problema u desetoj izbornoj jedinici koju predvodi njihov operativac Branko Bačić koji će se sučeliti sa SDP-ovim veteranom Rankom Ostojićem, koji se pak nije proslavio na posljednjim lokalnim izborima u Splitsko-dalmatinskoj jedinici, a čije je vrijeme prema tezama iz vladajuće stranke prošlo.

Objava HDZ-ovci predviđaju muke za jednog od svojih: Na izborima mu prijeti opasnost koja se ne spominje pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak