Desetak oporbenih političkih stranaka uoči predstojećih parlamentarnih izbora pokrenulo je samoinicijativno najjaču antihadezeovsku kampanju u povijesti hrvatskog demokratskog parlamentarizma. To je inicijativa za jednostavno brisanje HDZ-a iz registra hrvatskih političkih stranaka, što bi posljedično dovelo do njegova potpunog nestanka s hrvatske političke scene. Koliko god ova inicijativa zvučala nevjerojatno, ona je itekako utemeljena u pravomoćnoj sudskoj presudi iz 2021., kojom je HDZ okarakteriziran kao kriminalna zločinačka politička organizacija.

Inicijativu su zapravo pokrenule građanske udruge koje su, konsternirane pasivnošću oporbe, odlučile kazniti HDZ i osvetiti mu se za tridesetogodišnje pljačkanje Hrvatske. Iako se presuda odnosi na HDZ u eri u kojoj je ta stranka bila pod vodstvom Ive Sanadera, i ta presuda precizno je opisala način na koji je politička stranka funkcionirala na principu hijerarhijske kriminalne organizacije. U strahu od sankcija i odmazde HDZ-a zbog ove inicijative preko državnih institucija koje ta stranka kontrolira, političke stranke zasad ne žele istupati javno, ali su odlučno za konačni pravni i politički obračun s ovom kriminalnom političkom organizacijom.

Za podsjetnik zaboravnim političarima i javnosti, krajem 2021. godine Tuđmanova Hrvatska demokratska zajednica, kako su mediji prenijeli, pravomoćno je osuđena za izvlačenje novca iz državnih institucija i državnih tvrtki, ali mnogi smatraju da ta presuda nema puni efekt niti će utjecati na poziciju stranke. Ta presuda donesena je nakon više godina suđenja, vještačenja, iskaza svjedoka, a odnosila se na slučaj izvlačenja novca uz pomoć Fimi medije, koji su mediji tada prozvali slučajem svih slučajeva.

Financijske afere

Vrhovni sud donio je odluku prema kojoj djelomično potvrđuje presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media. Prema toj odluci, Hrvatska demokratska zajednica zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki u državni je proračun morala vratiti 14,6 milijuna kuna (oko dva milijuna eura) te platiti novčanu kaznu od 3,5 milijuna kuna. Bivši predsjednik HDZ-a i predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader morao je vratiti 14,9 milijuna kuna, a osuđen je i na sedam godina zatvora. Uz Sanadera i HDZ, osuđeni su i drugi suoptuženici: Mladen Barišić, Branka Pavošević, Nevenka Jurak, Ratko Maček i trgovačko društvo Fimi media.

U obrazloženju presude Vrhovni sud navodi kako su Ivo Sanader i njegova grupa od 2004. do 2009. postupali s ciljem pribavljanja nelegalnih sredstava i prikrivanja ostvarenih prihoda iz kojih su financirali rad političke stranke. Navode i kako je Sanader svojim postupanjem znatno urušio sustav povjerenja u institucije vlasti jer je svoj položaj koristio za osobno bogaćenje, a naročito za nezakonito financiranje stranke kojoj je bio na čelu.

Pali se crveni alarm u Dalmaciji: HDZ bi lako mogao krahirati ako dođe do ovog scenarija

Ivo Sanader organizirao je grupu ljudi kojoj je cilj bio počinjenje kaznenih djela za koje se po zakonu mogu izreći tri godine zatvora ili teža kazna… “Njegovo ponašanje bilo je usmjereno na opstanak stranke i ostanak na vlasti, stvarajući sliku politike kao zanimanja u kojem je politička korupcija pravilo, a ne izuzetak. Riječ je o najtežem obliku političke korupcije, na čijem je vrhu bio premijer”, navodi se u obrazloženju Vrhovnog suda. Vrhovni sud u presudi ističe kako je riječ o vodećoj parlamentarnoj stranci koja zbog većeg članstva, ali i broja zastupnika, ima znatne prihode pa im plaćanje izrečene novčane kazne neće dovesti u pitanje egzistenciju pravne osobe te će se postići svrha kažnjavanja.

Drugim riječima, HDZ je, zahvaljujući poziciji u državnoj hijerarhiji, organizirao alternativni, paralelni, “crni”, mehanizam izvora prihoda kojim se financirala stranka, kao i ljudi koji su u tome sudjelovali. Premijer Plenković, kako bi izbjegao otvaranje drugih financijskih afera u kojima je HDZ sudjelovao, odlučio je da se bez mnogo buke plate kazne. I na tome je ostalo.

Prestanak egzistencije

Zanimljivo je naglasiti kako je ovom presudom osuđen HDZ kao pravna osoba – politička stranka, ali i odgovorne osobe u pravnoj osobi koje su stranku koristile kao mehanizam, te organizacija preko koje su počinjena kaznena djela. Međutim, presudom su pošteđeni drugi visoki političari. Naime, članovi stranke, kao fizičke osobe, imaju i kolektivnu odgovornost, ali isto tako svako odgovara za sebe, što Državno odvjetništvo u optužnici nije navelo te je tako ekskulpiralo vrh HDZ-a koji je apsolutno znao za kriminalna događanja. U procesu pred sudovima dovoljno je iskaza prema kojima su članovi HDZ-a znali za prikupljanje sredstava – reketom nad javnim poduzećima, bankama, ministarstvima, županijama, gradovima… Sve su to mogli biti elementi za ove postupke i pravomoćne presude.

Na temelju ove presude, vrsni zagrebački pravnik Sulejman Tabaković, nakon pokrenute inicijative, izradio je koncept, utemeljen na postojećim zakonskim odredbama i ustavnim osnovama, prema kojem bi HDZ mogao imati ozbiljnih problema s ostankom na političkoj sceni. Prema opisu kriminalnih djela koja su počinili pojedinci pod okriljem i zaštitom HDZ-a, povrijedili su brojne zakone, ali za to nisu odgovarali jer nisu bili u fokusu djelovanja DORH-a i USKOK-a.

Ono kad te bahatost skupo košta: HDZ-ovci feštali, ali na kraju je sve pošlo po zlu

Tako je, od listopada 2021. zločinačka organizacija, HDZ odgovoran prema Kaznenom zakonu zbog zloporabe položaja i ovlasti (članak 291.); nezakonito pogodovanje (članak 292.), trgovanje utjecajem (članak 295.) i zločinačko udruženje (članak 328.) Na osnovi prethodnih, utvrđenih, nespornih kaznenih djela, posljedično se treba primijeniti Zakon o političkim strankama koji u svojim odredbama definira i predviđa prestanak egzistencije političkih stanaka, i to u svojem članku 23. U tom članku predviđa se prestanak i nestanak političke stranke ako je nadležno upravno tijelo donijelo odluku o prestanku političke stranke i ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda. Rješenje o prestanku političke stranke u ovim slučajevima donosi Ministarstvo uprave. U slučaju da su ispunjene pretpostavke iz ovog zakona o političkim strankama, politička stranka briše se iz registra na dan objave odluke o zabrani rada.

Jasan stav

Svojim dosadašnjim aktivnostima i pravomoćnom presudom, HDZ je očito ispunio sve uvjete za svoje ukidanje i brisanje iz registra političkih stranaka. HDZ kao kriminalnu stranku tereti i Ustav, u kojem se u članku 6. navodi kako su protuustavne političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost Hrvatske. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud.

Nadalje, Ustavni zakon o Ustavnom sudu u svojim odredbama decidirano kaže da je Ustavni sud nadležan za kontrolu i praćenje rada političkih stranaka. Jer prema članku 85. Ustavnog zakona (Nadzor nad ustavnošću programa i djelovanja političkih stranaka), navodi se da Ustavni sud nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka te zabranjuje njihov rad ako utvrdi da su se za to stekli Ustavom i zakonom utvrđeni uvjeti, dok u članku 86. piše da zahtjev za zabranu rada političke stranke, odnosno njezina dijela, mogu podnijeti predsjednik, Sabor, Vlada, Vrhovni sud, tijelo koje obavlja registraciju stranaka i državni odvjetnik.

Na temelju svih ustavnih i zakonskih članaka koji tretiraju osnivanje, život i prestanak političkih stranaka, iz navedenih činjenica, primjenom svih pravnih normi, nameće se samo jedan zaključak – HDZ kao politička stranka davno je trebao biti, na temelju presude o zločinačkom udruženju, ukinut odlukom Ustavnog suda i brisan iz registra političkih stranaka, zaključuje Tabaković.
Drugi zagrebački odvjetnik, Krunislav Olujić, podržava inicijativu za pokretanje postupka ukidanja i brisanja HDZ-a iz registra hrvatskih političkih stranaka i smatra da svojim dokazanim djelovanjem ne zaslužuje predstavljati volju birača u parlamentu jer je dokazano da stranka postoji kako bi financijski zbrinjavala samu sebe i svoje istaknutije članove. Prema njegovu mišljenju, postupak za brisanje HDZ-a trebao bi se pokrenuti pred Ustavnim sudom, koji je po svojim odredbama i prema Ustavnom zakonu nadležan za ovaj postupak. Žali što ova inicijativa nije pokrenuta prije.

Probuđena oporba

O mogućem ukidanju stranke govorio je na prosvjedu u Zagrebu Ivica Puljak, koji je naglasio kako stranke koje budu pravomoćno osuđene za zločinačko udruživanje i korupciju, aludirajući na HDZ, u budućnosti moraju biti zabranjene i ukinute. To bi bio ne samo politički potez nego i znanstveni odgovor na kroničnu bolest našeg društva – korupciju, zbog koje najobrazovaniji mladi ljudi ne žele ostati u Hrvatskoj.

Ova aktualna inicijativa za ukidanje i brisanje HDZ-a dolazi, zbog predstojećih izbora, u najnepovoljnije vrijeme za HDZ i uskoro će biti upućena svim institucijama i uredima koji mogu pokrenuti ovaj postupak: od predsjednika Zorana Milanovića, predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića do glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek ili Ministarstva uprave. U ovoj inicijativi sudjelovat će sve stranke koje dijele ove stavove i mišljenja da se politička stranka koje se bavi kriminalom i korupcijom ne može baviti politikom i pretvarati se da zastupa interese birača, građana i državne interese, jer pravomoćna presuda govori drugačije.

Radovan Dobronić nije učinio baš ništa

Iako su od pravomoćne presude protiv HDZ-a prošle gotovo tri godine, takva inicijativa za ukidanje HDZ-a nije pokrenuta iako je to trebalo biti učinjeno po službenoj dužnosti. Tako su donesena solomonska rješenja koja, osim javnog sramoćenja, nisu znatnije naškodila HDZ-u. Iako je HDZ pravomoćno osuđen, a simbolična kazna plaćena, sve se nastavilo po starom.

Međutim, u sekundarnoj fazi zakazale su institucije koje su trebale odraditi svoj posao i nadovezati se na presudu. Tako, je prema odredbama Ustavnog zakona, kao što je prethodno navedeno, postupak za brisanje HDZ-a mogao podnijeti predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Sabora, Vlada, Vrhovni sud, tijelo koje obavlja registraciju stranaka i državni odvjetnik.

Međutim, nitko od navedenih pojedinaca i institucija nije učinio ništa. Očito odgovorne osobe u navedenim institucijama nisu učinile potrebno zbog pritiska HDZ-a, odnosno njegova aktualnog predsjednika Andreja Plenkovića, čime je dokazano da je HDZ, nakon što je osuđen za zločinačko djelovanje, odmah nakon presude nastavio po starom. Moglo se očekivati da postupak za ukidanje HDZ-a neće pokrenuti predsjednik Sabora Gordan Jandroković ili premijer Plenković, kao predsjednik Vlade, ali to ne znači da to nisu mogli učiniti predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić ili glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, na primjer.

Objava HDZ ne bi trebao postojati: Ustavni sud bi ga zbog jednog detalja mogao izbrisati iz registra pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak