Godinama se govori o održivom gospodarenju otpadom i “zero waste” konceptu. Je li uopće moguće održivo gospodariti otpadom a po cijenama koje su građani (ali i poduzetništvo) do sada plaćali? Je li moguć “zero waste”? O svemu tome govori se na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, a na kojoj sudjeluje Ivan Lukenda, direktor Zelenih tehnologija.

Panel rasprava Čisti gradovi, sretni građani – Nova pravila igre u prikupljanju otpada u Hrvatskoj uzburkala je mnoge vode. Neki gradovi već godinama imaju uspješan sustav prikupljanja i odvoza otpada, čiste ulice i efikasnu ‘čistoću’, a neki se bore s brojnim izazovima. Na raspravi su sudjelovali gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić te zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.

“Vox populi koji je napravljen u Zagrebu, kaže da su za sve krivi političari. Mi se šalimo da će uskoro Tomašević biti kriv i za lišće koje nije propupalo na adekvatan datum”, rekao je uvodno Korlaet.

Tijek panel rasprave pratite uživo na portalu Dnevno.hr

Puljak: Mi u Hrvatskoj moramo napraviti nekoliko energana

Moderatorica Andrea Čović Vidović dala je neke okvirne podatke. “Podsjećam na okvirnu direktivu o otpadu i odlagalištu otpada, to je okvir rasprave, Komisija stalno modernizira direktive”, rekla je na početku.

“Godišnje u EU od gospodarske aktivnosti nastaje 2,5 milijardi tona otpada, 5 tona po stanovniku, svaki građanin proizvede pola tone komunalnog otpada. Komisija je ustvrdila kako smanjiti stvaranje otpada. Cilj je da se udio komunalnog otpada na odlagalištima do 2035. ograniči na 10 posto”, rekla je.

Koliko su veliki gradovi blizu cilju od 10 posto do 2035. godine?  “Je li to dostižno? Mislim da u teoriji je, ali da ćemo u praksi imati velikih problema. Mi se ubismo od posla, a da vam pravo kažem, ne vidimo neke rezultate. Mi se svi lažemo da nešto radimo, razvrstavamo i slično, a u biti to ne radimo. Čak su i zeleni pokrenuli priču. Mi u Hrvatskoj moramo napraviti nekoliko energana”, rekao je Puljak.

Korlaet: Sustav je nedostatan, takvog smo naslijedili

“Kao što je rekao gradonačelnik Puljak, odvajanje je tek prvi korak. Sustav je nedostatan, ali takvog smo ga naslijedili. Zato idemo u sljedeći korak, a to je CGO (centar za gospodarenje otpadom). Taj CGO će imati mehaničku obradu otpada”, rekao je Korlaet.

“Sve to povećava troškove komunalnih poduzeća. za otkup plastike morate plaćati po toni ovlaštenim tvrtkama za preuzimanje materijala. Sada je već 6 godina takva situacija s reciklabilnim sirovinama. Koliko god da ulažete u taj sustav, imate povećane troškove i inflatorni pritisak na plaće radnika. To je sustav koji se uvodi, problema ima i oni se rješavaju u hodu”, rekao je Filipović. Moderatorica je Puljka upitala za komentar na podatke ministarstva o tome kako se u Splitu i ne odvaja onoliko koliko bi gradska administracija željela.

‘Zagreb se muči s divljim odlagalištima’

“Brojevi koje vi imate su pogrešni. Ministarstvo je pogrešno izračunalo koliko Split odvaja otpada. Cijele godine barata krivim brojevima, pa su nas razni političari prozivali da krivo radimo. Ja sam štreber i sve što radim, radim sistematski. Prije nego što smo počeli graditi infrastrukturu proveli smo istraživanje da li to građani stvarno žele. Pitali smo građane koliko njih odvaja otpad. Dobili smo odgovor da njih 70 posto odvaja. Oni lažu. To je dobro jer pokazuje da građani žele odvajati otpad. Napravili smo kampanju gdje nam je Vojko V napravio pjesmu o tome. Ta pjesma je toliko popularna da se vrti po klubovima”, rekao je Puljak.

“Važno je reći da smo se pobrinuli za još dvije vrste otpada koje zauzimaju velike kubikaže. To su glomazni i građevinski otpad. Glomazni otpad je prije naše administracije zbrinjavalo privatno poduzeće po cijeni od 40 milijuna kuna godišnje. mi smo otvorili svoj centar na Jakuševcu gdje se sortira glomazni otpad. Tu smo postigli značajne uštede”, rekao je Korlaet.

“Mi smo muku mučili i s obnovom. Resnik funkcionira na način da to nije deponij već skladište. Kružno gospodarstvo za te velike tonaže i kubikaže je veoma važno. Zagreb se puno muči s tim divljim odlagalištima uglavnom uz rijeku Savu, što predstavlja dodatni problem”, dodao je Korlaet.

Puljak: Teško je trčati za svakim tko je neuredan

“Ja nisam za ideju da se sve spali. Ono što prikupimo moramo nekako uporabiti. Rekli smo da idemo ispitati tehnologiju. Kod nas je veliki problem otpada od hrane, naročito od hotela i restorana. oni bi teoretski trebali sami zbrinuti, ali naravno da to ne rade već bacaju u kantu. Mi možemo zvati inspekcije da ih kažnjavaju, ali trčati za svakim tko je neuredan je jako teško. Dogovorili smo se sa 13 restorana da ćemo mi skupljati otpad od hrane, pa smo im dali kante za taj otpad i rekli da ćemo mi zbrinjavati taj otpad. Mi bi to stavili u uređaj koji kompostira. Tada u njhovim ostalim kantama ne bi bilo uopće otpada. Mi smo bili ohrabreni time, ali da bi se u Hrvatskoj tako nešto provelo potrebno je puno vremena”, rekao je Puljak.

Objava Gradonačelnici velikih gradova o gorućem problemu: ‘Treba nam nekoliko energana u Hrvatskoj’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.