Na Zagrebačkoj burzi uskoro će se moći trgovati i nedavno izdanom trogodišnjom državnom obveznicom koju su mogli kupiti i građani, uz dvogodišnju obveznicu kojom se na zagrebačkom tržištu kapitala trguje još od ožujka prošle godine, kada je izdana prva povijesna narodna obveznica koju je kupilo 45 tisuća građana. Iako je Ministarstvo financija savjetovalo građane da obveznicu drže do dospijeća jer će im samo na taj način biti zajamčen prinos, odnosno zarada na obveznici koju nudi država, ostavljena je i mogućnost prodaje obveznice, ali u tom slučaju država više ne garantira ponuđeni prinos jer će ga odrediti tržište, odnosno ponuda i potražnja. Što znači da prilikom prodaje obveznice možete biti na gubitku ako je prinos manji od »državnog«, a možete i dodatno profitirati ako je trgovanje na burzi povećalo prinos iznad onoga koji nudi država.

Tržišna kretanja

Svakako treba napomenuti da prodaja obveznice prije dospijeća zahtjeva određene troškove jer vlasnik obveznice ne može sam prodati vrijednosni papir, nego putem brokera, odnosno društva za pružanje investicijskih usluga s kojim sklapa ugovor i koje naplaćuje proviziju. Pritom, podsjetimo, da ako obveznicu držite do dospijeća, svakih pola godine na račun vam sjeda kamata jer se, za razliku od depozita, ulagačima kamate na obveznice isplaćuju u pravilnim vremenskim intervalima te ne podliježu porezu na kapitalnu dobit.

Nakon izdavanja obveznice, ponuda i potražnja na sekundarnom tržištu, odnosno burzi, se formira svakodnevno pa se transakcije odvijaju po cijenama koje mogu biti više ili niže od cijena prilikom inicijalne kupnje. A s promjenom cijene, mijenja se i prinos do dospijeća. Primjerice, dvogodišnja obveznica iz ožujka prošle godine nakon mjesec dana trgovanja postigla je cijenu malo višu od one po kojoj ju je Ministarstvo financija izdalo.

Cijena obveznice ovisi o kamatnim stopama Središnje banke, odnosno obrnuto je proporcionalna u odnosu na kamatne stope, pa ako kamate rastu, tržišna cijena obveznice pada, odnosno bit će niža od iznosa koji ste uložili; i obrnuto, ako kamate padaju, cijena obveznice zbog potražnje raste. Naime, kada kamatne stope rastu tada će rasti i prinosi na nove obveznice koje će država izdati jer je državi poskupjelo zaduživanje, a obveznica s višim prinosom je zanimljivija ulagačima. No, smanjit će se investicijska privlačnost prethodno izdanim obveznicama jer su im prinosi fiksni i niži od novih obveznica.

Slaba likvidnost

Posljednje izdanje trogodišnje narodne obveznice ima nižu kamatu od dosadašnjih izdanja državnih dužničkih papira, odnosno 3,1 posto u odnosu na 3,65-3,75 posto, i to zbog odluke Europske središnje banke da snizi kamatne stope jer je inflacija u europodručju obuzdana pa je samim time državama-članicama ESB-a pojeftinilo zaduživanje koje se reflektira na prinos obveznice. Inače, prinosi su nakon godina stagnacije počeli rasti početkom 2022. godine zbog restriktivne monetarne politike usmjerene k obuzdavanju inflacije. I to je trajalo sve do ovog proljeća, kada je ESB počeo s dugoočekivanim spuštanjem kamatnih stopa.

Iako na Zagrebačkoj burzi trenutno kotira 17 izdanja državnih obveznica Ministarstva financija, njihova likvidnost je slaba i njima se trguje povremeno, a kupuju ih i prodaju institucionalni ulagači, ponajviše banke. No, većina transakcija obveznicama odvija se izvan burze izravnim trgovanjem. Jedan od razloga slabe likvidnosti državnih obvezica je i u tome što država nije angažirala tzv. primarne dilere – »igrače« na tržištu kapitala koji olakšavaju plasman državnih obveznica, faktički posreduju između države i krupnih institucionalnih investitora i time pospješuju prodaju.

Financijski stručnjaci savjetuju da se obveznica, ako to nije potrebno, ipak zadrži do dospijeća jer tako ne podliježe riziku promjene cijene, a izdana je kao alternativa štednim depozitima u bankama uz prinos koji je višestruko veći od kamate na štednju u bankama.

Uskoro izdanje desetogodišnje obveznice

Ministar financija Marko Primorac izvijestio je da je trogodišnje državne obveznice upisalo 6.700 građana, s ukupnim iznosom od 165 milijuna eura. Danas će u drugom krugu obveznice moći upisati i institucionalni investitori, nakon čega će biti definirani konačni uvjeti izdanja, pa tako i konačan prinos.

Podsjetimo, građani su državne obveznice mogli upisivati od 1. srpnja do jučer, minimalni ulog je bio 500 eura, minimalna kamatna stopa 3,1 posto, a država izdanjem trogodišnje obveznice planira prikupiti 750 milijuna eura. Ministar je najavio i skoro izdanje desetogodišnje obveznice, u kojoj će isključivo sudjelovati institucionalni investitori.

Objava Građani će moći trgovati državnim vrijednosnicama na burzi. Obveznicu najisplativije držati do kraja dospijeća pojavila se prvi puta na Novi list.