„Pitao bih Tomislava Tomaševića gdje je Plan gospodarenja otpadom? Najavio je izmjene i dopune 2022., nije ih donio. Po Zakonu ih je trebao donijeti s 1. siječnjem ove godine, a nije ih donio“, među ostalim je rekao Mislav Herman, predsjednik zagrebačkog HDZ-a govoreći o politikama zagrebačke gradske uprave.

Predsjednik zagrebačkog HDZ-a je u pravu kada govori da Grad Zagreb nije donio novi Plan gospodarenja otpadom.

Iako je Grad Zagreb prije dvije godine uveo novi model skupljanja otpada, činjenica je da još uvijek nije donesen plan njegova gospodarenja te je zadnji planski dokument koji se problematikom otpada bavi Plan gospodarenja otpadom za period od 2018. do 2023. godine.

Prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, koji je u primjeni od srpnja 2021. godine, a lani je dijelom mijenjan zbog odluke Ustavnog suda, planske dokumente gospodarenja otpadom predstavljaju Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Prema odredbama tog Zakona, Vlada je u roku od godine dana imala obavezu uskladiti sa zakonskim odredbama Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017.  do 2022. godine što je i učinila, a u međuvremenu je donijela i novi plan za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Istodobno,  jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb bili su dužni donijeti plan gospodarenja otpadom do 1. siječnja 2024.

U kojoj je fazi dokument?

Grad Zagreb do danas nije donio novi Plan gospodarenja otpadom. Na tom se dokumentu radi. Tako je Gradska Skupština Zagreba u prosincu prošle godine donijela Odluku i izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba (29. sjednica Gradske Skupštine, točka 17).

„Ovim izmjenama i dopunama Plana preispitat će se i redefinirati odredbe te obuhvat zona i lokacija unutar Plana vezano za gospodarenje otpadom sukladno odredbama posebnih zakona i pravilnika koji se odnose na održivo gospodarenje otpadom“, stoji u objašnjenju razloga izmjene i dopune prostornog plana. U toj se Odluci poziva na Zakon o gospodarenju otpadom, kao i na nacionalni Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028. godine.

„Sukladno odredbama istog zakona Grad Zagreb je u obvezi izrade Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje 2024. -2029.“, navodi se u Odluci, uz objašnjenje kako je za izradu izmjena i dopuna urbanističkog plana „potrebno izraditi stručnu podlogu za određivanje lokacija/površina namijenjenih gospodarenju otpadom od područnog (regionalnog) i lokalnog značaja“.

Nadalje, Gradska skupština je u siječnju ove godine prihvatila sažetak “Studije izvedivosti za potrebe izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije” i podržala projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Zagreb na lokaciji u Resniku (Gradska skupština, 30. sjednica, točka 1).

U obrazloženju tog dokumenta se, među ostalim, navodi kako na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije nije u potpunosti postavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

„Nedostaci postojećeg sustava gospodarenja otpadom ogledaju se prvenstveno u nedostatku postrojenja za obradu ostatnog miješanog komunalnog otpada i odvojeno prikupljenog biootpada, a nedostaju i kapaciteti za dodatno sortiranje odvojeno prikupljenog ambalažnog otpada“, navodi se u obrazloženju te dodaje kako Studija izvedivosti za potrebe uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije „sagledava postojeće tehnologije kojima se mogu postići ciljevi kružnog gospodarstva u gospodarenju otpadom, odnosno primjeni načela cirkularne ekonomije te očuvanju okoliša i prirodnih resursa“.

Aktualna zagrebačka vlast veliki dio svoje izborne kampanje temeljila je na okolišnim pitanjima, prije svega zbrinjavanju otpada u Zagrebu. No, to joj se obilo o glavu. Pokazalo se da je riječ o sustavu čija je reorganizacija vrlo teška.

Tako se u prvoj godini mandata zagrebačka gradska vlast suočila s problemom gomilanja glomaznog otpada na zagrebačkim ulicama, nakon što su taj posao iz ruku privatnika krenuli preusmjeravati u redovito poslovanje čistoćom. Ništa manje problema nema s biootpadom, za čije zbrinjavanje nema dovoljno kapaciteta. U 2022. godini uvode novi sustav odvoza otpada, no smeće se i dalje nastavilo gomilati na gradskim ulicama, a sustavnog rješenja problema do danas nema. U međuvremenu su se pobunili i radnici Čistoće tražeći veće plaće, a sve je kulminiralo teškom nesrećom na Jakuševcu u kojoj je jedan radnik Čistoće teško ozlijeđen (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8).

Dva odrona na Jakuševcu u kratkom vremenskom razmaku krajem prošle godine, pri čemu su u drugom ozlijeđena tri radnika, od kojih jedan teško, potakla su kritičare gradske vlasti da ih podsjete na obećanje kako će to odlagalište zatvoriti kada dođu na vlast. Ponovo se aktualiziralo političko prepucavanje oko lokacije novog Centra za gospodarenje otpadom u Resniku (CGO), a upravo je CGO razlog zbog kojeg je gradska vlast krenula u izmjene i dopune prostornog plana Grada Zagreba.

Tihi rat Grada Zagreba i Zagrebačke županije

Istodobno, vodi se tihi rat između Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Grad Zagreb, naime, spreman je samostalno financirati CGO Resnik (a on bi trebao biti dovršen 2028. godine), ako Zagrebačka županija u naredne četiri godine preuzme miješani komunalni otpad iz Zagreba (1, 2). Tom modelu, koji bi podrazumijevao i izmjene nacionalnog plana gospodarenja otpadom, Zagrebačka županija se protivi tvrdeći da nema kapacitete za zbrinjavanje komunalnog otpada iz Zagreba.

Premda Zagreb nije donio novi Plan gospodarenja otpadom, na njemu se radi, za sada parcijalnim potezima. Jedan od njih je i novi model prikupljanja otpada koji je nedavno obilježio drugu obljetnicu.

„Udio odvojeno sakupljenog otpada u Zagrebu je porastao za 14 postotnih poena, s 27,6 posto u 2022. na 41,6 posto u 2023. Drugim riječima u proteklih godinu dana Grad Zagreb je preko 50 posto povećao udio odvojeno sakupljenog otpada i ima najveći skok od svih gradova u Hrvatskoj s više od 15 000 stanovnika. Istodobno, raste i broj prodaje ZG vrećica pa tijekom 2024. bilježimo porast prodaje za 18,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, objavio je Grad Zagreb tom prigodom (1, 2, 3).

„Unatoč tome što se smanjila količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada, povećala se prodaja plavih ZG vrećica, što znači da sve više građana Zagreba poštuje novi model prikupljanja otpada”, rekao je gradonačelnik Tomašević, objašnjavajući kako su ti iskoraci „rezultat značajnih investicija u jačanje kapaciteta Čistoće, prije svega u povećanje broja operativnih radnika i kupnju novih kamiona“.

Namjera je gradskih vlasti da cijeli grad u sljedeće tri godine ima ugrađene podzemne spremnike te da na javnim površinama ne bude ni jedne kante.  Iznimke će biti u boksevima, ali njih će biti jako malo, naveli su iz gradske uprave.

„Cilj koji ćemo ostvariti je da s 39 lokacija idemo na 751 lokaciju u cijelom Zagrebu s 2 253 polupodzemna spremnika do kraja 2027. godine“, kazao je Tomašević, navodeći kako je to ogroman posao te da ugradnja počinje do kraja godine.

Zaključno, Mislav Herman je točno rekao da Grad Zagreb nije donio novi Plan gospodarenja otpadom, što je bio obavezan učiniti. Grad Zagreb zadnje dvije godine pokušava srediti sustav gospodarenja otpadom, ali objedinjeni planski dokument još nije donio.

The post Grad Zagreb još nije donio Plan gospodarenja otpadom koji je trebao biti gotov 1. siječnja 2024. appeared first on Faktograf.hr.