Crkvena glazba nesumnjivo je sveobuhvatan i uvjerljivo najuzvišeniji oblik molitve. Stoljećima su se oblikovali brojni napjevi, koji su – u prožimanju s tradicijama nekog naroda – prerastali u djelo njihovog kolektivnog identiteta. Možemo reći da je takav slučaj u hrvatskoj crkvenoj pučkoj glazbi posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji.

Blažena Djevica Marija je, uz Krista, jedna od ključnih osoba u kršćanstvu općenito. U životu katolika, napose u zemljama poput Hrvatske, značaj Gospe je neosporan. Dapače, u hrvatskoj katoličkoj tradiciji gotovo je bespredmetno isticati golemi Marijin utjecaj na pojedince, obitelji i širu zajednicu.

Najbolji dokaz za to su brojne crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji. No, povrh toga, naša se kršćanska tradicija, uz kapelice i crkve, može pohvaliti i brojnim hodočasničkim mjestima u čast Gospi, ali i nacionalnim svetištima. Hrvatska, naime, broji preko stotinu marijanskih svetišta. 

>Glazba – dar od Boga za ljude (1) : Korizma – vrijeme promišljanja i tišine

Glazba posvećena Mariji

Blaženoj Djevici Mariji posvećen je golem glazbeni opus kroz čitavu povijest glazbe. I najnezainteresiraniji pratitelji klasične glazbe nesumnjivo su čuli barem neke od verzija skladbe pod nazivom Ave Maria.

Hrvatska crkvena glazba ne libi se do neke mjere čak i “svojatati” Mariju kao posebnu zaštitnicu našeg naroda. Stoga se ona često naziva Kraljicom Hrvata, o čemu govori i mnogima omiljena pjesma “Zdravo, Djevo”. Tekstualna, a posljedično i glazbena specifičnost ove pjesme je kombinacija stihova deseterca i deveterca koja je utjecala na njezinu ritmičnost.

“… Rajska Djevo, Kraljice Hrvata,
     Naša majko, naša zoro zlata,
     Odanih ti srca primi dar,
     Primi čiste ljubavi nam žar!”

U nastavku teksta možete poslušati dvije izvedbe – klapsku i zborsku. Osim razlike u stilu pjevanja, moguće je čuti i osjetiti i razlike u harmonijskoj složenosti.

Zanimljive su glazbene značajke hrvatskih crkvenih marijanskih napjeva. Gotovo u potpunosti ih odlikuje durski tonski rod . Tu su i jednostavne melodijske linije, rađene gotovo po recitativnom principu “jedan slog – jedan ton”.

Melizmatika u marijanskim napjevima nije česta. Objašnjenje za to moglo bi se možda potražiti u jednostavnosti i poniznosti Marijine biblijske uloge. Iako se njezino dostojanstvo u glazbenom smislu očituje u lišenosti melizama (ukrasa), ipak zadržava određeni himnični karakter.

>Glazba – dar od Boga za ljude (5): Štovanje svetaca u hrvatskoj crkvenoj tradiciji

Gospa Brze Pomoći – Slavonski Brod

Neka hodočasnička mjesta u Hrvatskoj posvećena Blaženoj Djevici Mariji nisu poznata u onoliko mjeri kao što su to veća svetišta. Jedno od mjesta kojima se hodočasti Gospi je župa i svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. Njezin blagdan slavi se 8. siječnja, a vjernici se okupljaju svakog osmog dana u mjesecu tijekom cijele godine. Stoga se u toj župi osmi dan u mjesecu naziva hodočasničkim danom.

Gospi Brze Pomoći također je posvećena istoimena pjesma koja je obavezan repertoar hodočasničkih dana. Pjeva se uglavnom uz pratnju orgulja, najčešće dvoglasno, u tercama. Rjeđe su poznati i višeglasni aranžmani.

“Gospo od brze nam pomoći,
Gledaj jadnike koje obavija noć
Vjeruju u te, o Majko i Djevo,
U tvoga majčinstva čudesnu moć!”

U nedostatku kvalitetnih tonskih zapisa napjeva Gospe Brze Pomoći, možete poslušati napjev koji se vezuje uz hodočasničke dane u navedenoj župi, ali i šire.

Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke

Široj javnosti poznata su brojna marijanska svetišta diljem Hrvatske. Među njima se ističu ona u Aljmašu, na Trsatu i u Sinju. Hrvatska je, nasuprot svojoj prostornoj veličini, zemlja koja se može pohvaliti uistinu mnogobrojnim marijanskim svetištima. No, nesumnjivo svoju posebnost i značenje ima Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Ovo zavjetno svetište proslavilo je svoj dan 13. srpnja.

Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke povijesno je mjesto poznato, između ostaloga, i po proglašenju kardinala Alojzija Stepinca blaženim. Učinio je to na ovome mjestu Papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. godine. 

No, uz ovo nacionalno svetište vežu se i tradicionalna vojna hodočašća.

Majci Božjoj Bistričkoj posvećen je napjev koji je neizostavan dio tamošnjih svečanih misnih slavlja, osobito vojnih hodočašća.

Marijanske pjesme

Marijanskih pjesama u širem kontekstu dotaknut ćemo se idućega mjeseca, povodom središnjeg blagdana u kolovozu – svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije. U narodu poznatijeg kao blagdan Velike Gospe.

Neke od često pjevanih marijanskih pjesama nerijetko se vezuju isključivo uz mjesece u godini posvećene Blaženoj Djevici Mariji. Riječ je o svibnju, mjesecu posvećenom marijanskih svibanjskim pobožnostima te listopadu.

Međutim, u liturgiji se i tijekom vremena kroz godinu izvode pjesme posvećene Blaženoj Djevici Mariji, i to uglavnom na samom kraju liturgijskoga slavlja. Točnije, nakon otpusnog blagoslova. Jedna od omiljenih pjesama Mariji osobito je draga najmlađima. Stoga se rado izvodi na misama za djecu. Iako službenog naziva “Cvijeće za Mariju”, češće je poznata i pod nazivom “Evo nas pred Tobom, Marijo”.

Gospini prikazi kroz kipove i slike često nose konotacije kraljevskoga, odnosno prikazuju Mariju kao Kraljicu mira, kako se često naziva u puku. Simbol njezine okrunjenosti je vijenac sa zvijezdama umjesto klasične kraljevske krune. Jasan opis tog prikaza opjevan je u pjesmi “Marijo, o Marijo”.

Veza Gospe i hrvatskog naroda i u teškim vremenima

Vjera je jedan od čvrstih temelja koji su kroz stoljeća gradili identitet hrvatskog naroda. Osim što se oblikovala kroz cjelokupnu crkvenu tradiciju usko prožetu s narodnim običajima, očitovala se i kroz pokazatelje utjecanja, ufanja i ljubavi prema Gospi. 

Jedan od pokazatelja vjernosti Blaženoj Djevici Mariji očitovala se i u vremenu Domovinskog rata. To je posebna veza vjernosti jednoga naroda koji je kroz godine rata s punim povjerenjem u ruke predao temelje gradnje suverene države. Nerijetki se prisjećaju snage molitve krunice tog vremena. Ona se često nalazila oko vrata naših branitelja, ali i u rukama članova njihovih obitelji.

Mjesta na kojima se slavi i časti Marija, Isusova mati, prostorna su svjedočanstva ufanja i vjere ljudi koji svoje živote, ali i živote svojih najbližih, kroz stoljeća stavljaju pod Gospin zagovor. Stoga ovakva mjesta zaslužuju posebno poštovanje svih nas.

* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objava Glazba – dar od Boga za ljude (6): Gospina svetišta i hodočasnička mjesta u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na narod.hr.

pročitaj cijeli članak