Prema evidenciji Državnog izbornog povjerenstva (DIP) u Hrvatskoj će se glasati na 6 544 biračka mjesta, od kojih je dio u najmanju ruku neprimjeren. Pregledom detaljnog popisa birališta od I. do X. izborne jedinice, ustanovili smo da će dio građana na skorim parlamentarnim izborima glasati i u prostorima Katoličke crkve, privatnim kućama i ugostiteljskim objektima.

Riječ je o najmanje sedam župnih ureda, župnih stanova ili župnih dvorova, 345 privatnih kuća i desetak kafića, restorana ili vinskih podruma.

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje da se „pri određivanju biračkih mjesta mora voditi računa o broju birača koji će na njima glasati te dostupnosti i prostornoj udaljenosti biračkog mjesta“. O uređenju birališta piše samo da se treba osigurati tajnost glasanja.

Ni u obvezatnim uputama, koje je za ove izbore izdao DIP, nema preporuke o tome da birališta trebaju biti prije svega u javnim prostorima, poput škola, vrtića, društvenih domova i slično.

U uputama stoji da biralište mora biti dostupno svim biračima, uključujući osobe s invaliditetom, da mora biti dovoljno sigurno i veliko da u njemu mogu biti mjesta na kojima je osigurana tajnost glasanja, u kojima ima prostora i za glasačke kutije i stolove za članove biračkog odbora i za promatrače. Propisano je i da se na biralištima mogu isticati samo državni simboli i obilježja županija, gradova i općina.

Prostore u kojima će se glasati predlažu općinska i gradska izborna povjerenstva. Prijedlog šalju izbornim povjerenstvima izbornih jedinica koji, na temelju predloženih popisa, određuju biračka mjesta. Državno izborno povjerenstvo, koje je na vrhu piramide, brine se o zakonitoj pripremi i provedbi izbora, pa prema tome i o primjerenosti prostora za glasanje.

I na prijašnjim izborima bilo je primjera glasanja u neadekvatnim prostorima što se samo dijelom problematiziralo u javnosti pa je sporadično dio tih prostora za iduće izbore zamijenjen primjerenijima.

Svojevrsni izuzetak je slučaj od prije 20 godina, kada je – nakon pisanja Jutarnjeg lista i službenog prigovora Liberalne stranke – tadašnji DIP neposredno pred parlamentarne izbore 2003. godine naložio izbornim povjerenstvima u sedam izbornih jedinica da izmjeste biračka mjesta iz crkvenih prostora i odrede druge objekte za glasanje.

Ove godine takve reakcije DIP-a još nema. Iako smo im uputili upit, do zaključenja teksta odgovor nismo dobili.

Izbori u župnoj kući, a škola je prekoputa

Birališta u prostorima Katoličke crkve ponavljaju se iz izbora u izbore, a što je suprotno članku 41. Ustava u kojem, među ostalim, stoji da su „sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države“.

Glasanje u prostorima katoličkih župa na ovim parlamentarnim izborima dodatno je problematično zbog nedavnog obraćanja Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije. Tom izjavom Crkva se nedvojbeno uključila u ovogodišnje izbore, a po mišljenju dijela analitičara (1, 2, 3) uputila je i preporuku za koga treba, a za koga ne treba glasati.

U objavljenom popisu biračkih mjesta na stranicama DIP-a pronašli smo sedam birališta za koje se navodi da su u crkvenim prostorima.

Uputili smo upit nadležnim izbornim povjerenstvima u IV., VII., VIII. i IX. izbornoj jedinici zašto su biračka mjesta smještena u crkvenim prostorima, posebno ako se zna da je po Ustavu Hrvatska laička država, odnosno da je Crkva odvojena od države.

Do zaključenja teksta stigao je samo odgovor iz VIII. izborne jedinice, u kojoj su čak tri biračka mjesta na području Istre u prostorijama lokalnih župa.

„Zbog nedostatka adekvatnog prostora u naselju Rakotule u općini Karojba, naselju Loborika u općini Marčana, te naselju Brig u općini Vižinada, biračka mjesta određena su u župnim stanovima odnosno župnoj kući. Uređenje biračkih mjesta je sukladno zakonu o izborima kojim je propisano što se može nalaziti na biračkom mjestu, te se strogo pazi da na istima nema nikakvih vjerskih niti stranačkih obilježja“, stoji u odgovoru izbornog povjerenstva VIII. izborne jedinice sa sjedištem u Pazinu.

Napominju da su se na istim biralištima izbori provodili i ranijih godina i da nikada zbog toga nije bilo primjedbi ni birača niti političkih stranaka koje su sudjelovale na izborima.

“Strogo se pazi da na istima nema nikakvih vjerskih niti stranačkih obilježja”

Uvidom u arhivu parlamentarnih izbora od 2003. godine do danas na stranicama DIP-a, doista stoji da su se izbori u Brigu (općina Vižinada) čitavo vrijeme održavali u tamošnjem župnom stanu, dok je u mjestu Rakotule (Karojba) biračko mjesto u župnom stanu od 2015. godine, prije se glasalo u montažnom objektu pored društvenog doma, odnosno u društvenom domu u obližnjem zaseoku Radoslavi.

Posebno je zanimljivo biralište u Loboriki (općina Marčana), jer tamo postoji područna škola gotovo prekoputa župne kuće u kojoj se prvi puta na parlamentarnim izborima glasalo 2011. godine. Prije toga je biralište bilo u školi.

Slična je situacija i u mjestu Virje u Koprivničko-križevačkoj županiji u IV. izbornoj jedinci. U mjestu je čak pet birališta, među kojima i vjeronaučna dvorana na adresi ulica Ljudevita Gaja 11, što je zapravo adresa župnog ureda. Ostala biračka mjesta su: Novi Društveni dom Virje (velika dvorana), Vatrogasni dom, Galerija Tišljar i bivša zgrada Općine Virje.

U Virju postoji još javnih prostora, poput  škole, javnog dječjeg vrtića, knjižnice i turističkog ureda, ali u njima nije smješteno ni jedno biralište, nego je – iz nejasnih razloga – od 2011. godine odabran baš župni ured.

Očitovanje izbornog povjerenstva IV. izborne jedinice nismo dobili. Na čelu povjerenstva je Zvonko Vrban, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, poznat javnosti kao rekorder u podnošenju tužbi protiv novinara.

Bez odgovora ostali smo i za župni ured i župni dvor u VII. izbornoj jedinici u Cesarici na području Karlobaga i u Lipniku (Ribnik), kao i za župnu kuću u Voštanima na području Trilja u IX. izbornoj jedinici.

“Privatna” birališta

Glasanje po kućama još je jedno upitno rješenje kojim se nastoji premostiti navodni nedostatak javnog prostora.

Od ukupno 6 544 biračka mjesta, čak njih 345 nalazi se u nečijoj privatnoj kući, što je 5,3 posto svih birališta u Hrvatskoj.

Ako uzmemo minimalnu procjenu da je jedno biralište za 100 upisanih birača, ispada da u Hrvatskoj gotovo 35 000 građana glasa na ‘privatnim’ biralištima. Prava brojka je vjerojatno veća.

Najveći broj birališta po kućama je u III. izbornoj jedinici koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te dio Zagrebačke županije. Od 345 kuća u kojima se glasa u Hrvatskoj, čak njih 109 je na tom području, što je gotovo trećina ukupnog broja privatnih stambenih prostora koji na dan izbora postaju birališta.

Pitali smo tamošnje izborno povjerenstvo zašto se u tolikom broju privatnih kuća provode izbori. Odgovorili su nam samo za dio tamošnjih birališta.

„Od biračkih mjesta smještenih u privatnim kućama i poslovnim objektima u III. Izbornoj jedinici najveći broj odnosi se na područje Krapinsko-zagorske županije i pripadajućeg dijela Zagrebačke županije – ukupno 76 privatnih kuća i 8 poslovnih prostora. Razlog zbog kojeg su biračka mjesta u privatnim kućama ili poslovnim prostorima je taj što u tim mjestima nema društvenih, vatrogasnih ili sličnih domova, odnosno osnovnih škola i drugih ustanova gdje bi se mogli provoditi izbori, a to su mjesta s pretežitim staračkim stanovništvom, smještena pretežito u brdovitom području“, stoji u odgovoru izbornog povjerenstva III. Izborne jedinice.

I oni napominju da su se u tim prostorima izbori i ranije održavali i da nikada nije bilo primjedbi.

Nisu nam odgovorili jesu li nadležna izborna povjerenstva općina i gradova provjerila svaku od tih 109 kuća, postoje li adekvatni uvjeti za glasanje (zaštita privatnosti, dovoljno mjesta za članove biračkih odbora, promatrače i slično), odnosno postoji li normativ o veličini prostorija na biralištima.

Dodali su samo da vlasnici kuća i poslovnih prostora imaju pravo na novčanu naknadu, koju propisuje DIP, a koja za ove izbore iznosi 90 eura neto i isplaćuje se iz sredstava za podmirenje troškova izbora koja se osiguravaju u državnom proračunu.

Nije u prostorijama gdje se toči alkohol

Osim privatnih kuća, po Hrvatskoj se u pojedinim mjestima glasa i u ugostiteljskim objektima.

Izbrojili smo ih desetak, od kojih su tri “ugostiteljska” birališta također u III. izbornoj jedinici (ugostiteljski objekt u Žutnici na području Krapine, restoran u Klokovcu na području Krapinskih Toplica i caffe bar u Lepoglavi).

Pitali smo nije li neprimjereno obavljati glasanje u prostorijama u kojima se toči alkohol, nije li se mogao naći zamjenski prostor na tim područjima.

„Napominjemo da se ne radi o ‘prostorijama za glasanje u kojima se toči alkohol’, već je riječ o tome da se prostorije za glasanje nalaze u istom objektu u kojem se nalaze i ugostiteljske prostorije, ali se nalaze u različitim prostorijama koje su fizički odvojene i sa zasebnim ulazom. Kod jednog biračkog mjesta u objektu se već neko vrijeme ne odvija nikakva ugostiteljska djelatnost. Biračka mjesta su i na ranijim izborima određivana na tim adresama i iz razloga što ne postoje prikladniji prostori za biračko mjesto“, objašnjenje je izbornog povjerenstva III. izborne jedinice koje potpisuje predsjednik Zdravko Pintarić, ujedno i predsjednik Županijskog suda u Varaždinu.

Kako je bilo 2003. godine?

Prije dvadeset godina, Jutarnji list je upozorio na problem glasanja u prostorijama Katoličke crkve, a ukazao je i na problematično glasanje po privatnim kućama, kafićima i sličnim mjestima.

Samo četiri dana prije tadašnjih parlamentarnih izbora, u Jutarnjem listu od 19. studenog 2003. godine, objavljen je tekst „20-ak glasačkih mjesta smješteno u crkvene prostore“. Novine su pobrojale 24 lokacije za glasanje u crkvama, župnim uredima, pastoralnim centrima i prostorijama Caritasa, najviše u tadašnjoj IX. izbornoj jedinici (Ličko-senjska, Zadarska i Šibenska županija i dio Splitsko-dalmatinske županije).

U DIP-u su odgovorili da ne mogu reagirati dok netko ne uputi prigovor. Na to je, po objavi teksta, reagirala tadašnja Liberalna stranka (LS). Središnjem izbornom povjerenstvu poslali su ono što su tražili – službeni prigovor.

LS je u prigovoru naveo da je „politički neprihvatljivo“ da se birališta nalaze u crkvenim prostorima. Stranka se pozvala na ustavno načelo odvojenosti Crkve od države, a podsjetila je i na tadašnje predizborne poruke Hrvatske biskupske konferencije „kada je HBK jasno dala do znanja biračima za koju političku opciju treba glasati“.

„Zbog svega navedenog, cijenimo da bi na izborima moglo doći do politički neprihvatljivog pritiska na birače od strane institucija koje se po prirodi nikako ne bi smjele miješati u politiku“, pisalo je, među ostalim, u prigovoru kojeg je potpisao Karl Gorinšek, voditelj Središnjeg stožera LS-a.

DIP je potom naložio izbornim povjerenstvima u I., III., IV., VI., VIII., IX. i X. izbornoj jedinici da se biračka mjesta da se biračka mjesta premjeste s lokacija u kojima se obavlja vjerska djelatnost te odrede drugi objekti za glasanje.

Sve se to odvilo u samo četiri dana pred izbore.

Za razliku od tada, aktualni DIP do zaključenja ovog teksta nije ni odgovorio na naš upit o primjerenosti glasanja u prostorima Katoličke crkve, a ni u privatnim kućama i ugostiteljskim objektima. Naša pitanja samo je transferirao izbornim povjerenstvima na terenu.

 

The post Glasat će se i u župnim dvorovima, privatnim kućama, kafićima i vinskim podrumima appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak