Hrvatska je odavno poznata po svojoj spektakularnoj jadranskoj obali prošaranoj s više od tisuću otoka i otočića.
Ali samo sat vremena vožnje jugozapadno od Zagreba, mjesto Fužine nudi turistima planinsku oazu u kojoj su temperature i do 10 stupnjeva Celzijevih niže nego na obali.
“Prizor je prekrasan i klima je izvrsna”, rekao je američki turist Gerald Bostwick, diveći se pogledu.
Bostwick je do uspavanog planinskog utočišta stigao nakon što je nekoliko dana proveo u Splitu.
“Radije bih ostao ovdje. Puše hladan povjetarac. Možete mirno spavati, temperature su bolje”, rekao je umirovljenik iz Denvera za AFP.
Šume prekrivaju više od 60 posto planinskog područja Gorskog kotara, često nazivanog “hrvatskom Švicarskom”.
Njegovu klimu obilježavaju oštre, snježne zime, ali ljeti dnevne temperature rijetko prelaze 30 stupnjeva, a noći su svježe.
Kao i veći dio jugoistočne Europe, Hrvatsku je tijekom ljeta pogodio niz toplinskih valova, a živa je redovito prelazila 37 Celzijevih stupnjeva.
Plavi Jadran nije nudio neko olakšanje pošto su temperature mora dosezale i do 29 stupnjeva.
Turistima u Fužinama nudi se najbolje od obaju svjetova.
Budući da je more udaljeno samo 20 minuta vožnje, putnici mogu upijati sunce uz obalu, a zatim se povući u planine na odmor.
Odemo na obalu, okupamo se i onda se vratimo ovdje, rekao je Željko Marić, umirovljeni ekonomist iz Zagreba.
“Ovdje noću treba deka”.
Pametan razvoj
“Imamo prekrasan miks mora i planina gdje se može uživati u svježem zraku i opustiti”, rekla je za AFP Silvija Sobol, voditeljica turističkog ureda Fužina.
“Vrlo malo odredišta u Europi to ima.”
Gorski kotar lani je posjetilo više od 50.000 turista, najviše Nijemaca, Talijana, Nizozemaca i Francuza.
Taj broj samo je djelić od 20 milijuna hrvatskih posjetitelja godišnje, od kojih većina hrli na jadransku obalu.
Ali s visokim ljetnim temperaturama planinska odredišta poput Fužina mogla bi početi grabiti veći dio turističkog kolača.
S tek malim brojem turista, regija se i dalje oslanja na drvnu industriju kao svoj gospodarski motor.
Silvija Sobol kaže da je turistički potencijal tog područja velik, ali upozorava da ga treba razvijati “pametno i ne narušavati okoliš, ugrožavati šume i njegov vizualni identitet”.
Načelnik općine Fužine David Bregovac slaže se s tim, ističući obližnja jezera koja bi bila idealna za kampiranje i nove restorane, a zadržala bi svoj rustikalan ugođaj.
“To je naš cilj… što manje betona”, rekao je za AFP.
Čini se da formula djeluje.
“Ovo je prekrasno”, rekao je Aleš Zidek koji je u Fužine doputovao iz Češke s djevojkom, a nakon toga kane na Krk.
Ali na mještane poput Alenke Kauzlarić, koja iznajmljuje stan u mjestu, sve je veći pritisak da svojim posjedima dodaju modernije sadržaje poput bazena kako bi privukli više turista.
“Turizam ne smije postati masovan”, rekla je. “U Gorskom kotaru ima puno više za vidjeti i raditi od plivanja u bazenu.”
Mnogima je Gorski kotar drag upravo takav kakav jest.
Potencijal postoji, ali pitanje je žele li oni stvarno sve te ljude ovdje, rekao je Bostwick.
“Ključ je u očuvanju onoga što imate.”
