Usred najnovijeg porasta tenzija na Bliskom istoku, očekivano, društvenim mrežama počeo se širiti novi set dezinformacija. Ovaj put okidač je izraelski napad na iranski konzulat u Siriji početkom ovog mjeseca, a čije su se direktne posljedice osjetile prošlog vikenda.

“Evo objava sve se moze desiti !!! Mozda su namjerno fotoshopom uradili ovo da izazovu pogresnu reakciju mozda je istina a vidjet cemo kroz koji Dan !!!
Najnovije vijesti: Iranski kamioni prelaze granicu od Iraka do Sirije noseći razne vrste oružja”, stoji u Facebook statusu objavljenom 4. travnja 2024. godine (vidljiv ovdje i ovdje).

U postu se nalazi i fotografija koja navodno prikazuje iranska vojna vozila koja prenose oružje u Siriju, što bi trebalo predstavljati iranski odgovor na napad na konzulat u Damasku koji se dogodio 1. travnja, a u kojemu je poginulo najmanje 16 ljudi (među njima sedam pripadnika iranske elitne Revolucionarne garde).

Fotografija pokazuje proslavu Dana nacionalne vojske u Teheranu 2019. godine

Iako je domaći korisnik društvenih mreža u opisu posta ostavio malu mogućnost da je fotografija digitalno obrađena, nije uzeo u obzir drugu opciju: da je fotografija stvarna, ali da nije snimljena u trenutnom kontekstu i vremenu.

Digitalni alat TinEye, koji omogućuje pretragu učitane fotografije, dao je nekoliko rezultata za spomenutu fotografiju, a najraniji potječu iz 2019. godine. Nekoliko portala specijaliziranih za provjeru činjenica na sličan je način došla do takvih rezultata (1, 2, 3, 4) jer su se objave takvog sadržaja širile i na engleskom jeziku. Ta je fotografija u vlasništvu foto-reporterske agencije EPA, a na njenoj se internetskoj stranici pojavila 18. travnja 2019. godine.

“Kamioni iranske vojske koji prevoze projektile sudjeluju u proslavama obilježavanja Dana nacionalne vojske u glavnom gradu Teheranu, pozivajući zemlje diljem Bliskog istoka da se ujedine protiv Sjedinjenih Američkih Država — usred rastućih napetosti između dviju zemalja nakon što je SAD klasificirala Iransku revolucionarnu gardu kao terorističku organizaciju”, opis je koji je EPA dodala uz fotografiju.

Tog su dana i lokalni i svjetski mediji izvijestili o paradi. “Postrojbe kopnenih snaga, mornarice, zračnih snaga i baze zračne obrane Khatam al-Anbiya vojske Islamske Republike Iran sudjelovale su u četvrtak u paradama diljem zemlje (…) Tijekom parade, iranske oružane snage prikazale su svoja nova obrambena dostignuća, naprednu vojnu opremu i opremu”, izvijestio je Teheran Times 18. travnja 2019. godine.

Iran izveo relativno ograničen napad

Izrael nije preuzeo odgovornost za napad na konzulat u sirijskoj prijestolnici, ali većina promatrača i aktera smatra da stoji iza njega. Iran je izveo uzvratni udar 13. travnja 2024. godine napadom bespilotnim letjelicama. Presretanja su obasjala noćno nebo na nekoliko mjesta diljem zemlje, dok su mnoge bespilotne letjelice i projektile oborili Izraelci ili njihovi saveznici prije nego što su stigli na izraelsko tlo. Najmanje devet zemalja bilo je uključeno u vojnu eskalaciju, pojašnjava BBC. Projektili su bili ispaljeni iz Irana, Iraka, Sirije i Jemena, a oborili su ih Izrael, te snage SAD-a, Velike Britanije i Francuske, kao i Jordana.

Ovo je prvi put da je Iran izravno napao Izrael. Prethodno su Izrael i Iran bili uključeni u višegodišnji “rat u sjeni”, napadajući međusobnu imovinu bez priznavanja odgovornosti. Ti su napadi znatno porasli tijekom trenutnog rata u Gazi izazvanog napadom militantne islamističke skupine Hamas na obližnje izraelske teritorije prošlog listopada.

Dvije su zemlje bile saveznice sve do islamske revolucije u Iranu 1979. godine, koja je dovela režim koji je koristio suprotstavljanje Izraelu kao ključni dio svoje ideologije, pojašnjava BBC. Iran ne priznaje postojanje države Izrael i traži njeno iskorjenjivanje.

Prema analizi Al Jazeere, nedavnim napadom Iran namjerno nije otkrio sve svoje ofenzivne kapacitete. “Svjesno izbjegavanje faktora iznenađenja, neupotreba najnaprednijih projektila i aviona, te neaktiviranje borbenih snaga u regiji lojalnih Iranu, doprinijelo je tome da napad bude kvantitativno veliki, kvalitativno ograničen što i jeste bila namjera Irana”, piše Al Jazeera. Izveo je to tako jer Izraelcima ne želi pružiti “alibi za žestok odgovor”, a “Amerikancima mogućnost da uvjere Izraelce da ne reagiraju brzo i otvoreno na dubinu iranskog teritorija”.

Izrael pažljivo odmjerava korake nakon napada Irana, rekao je ministar vanjskih poslova Israel Katz u intervjuu za radio stanicu izraelske vojske, a prenijeli su brojni mediji, uključujući i domaće. “Rekli smo: ako Iran napadne Izrael, mi ćemo napasti Iran. I ta obveza još uvijek vrijedi”, izjavio je Katz. Bijela kuća, na čiju podršku Izrael često računa, upozorila je Izrael da SAD neće sudjelovati u nikakvim udarima odmazde na Iran.

Neki analitičari, s druge strane, smatraju da izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu odgovara eskalacija i kriza koje produžavaju rat u Pojasu Gaze. Netanyahu bi mogao iskoristiti nedavni incident kako bi uvjerio Izraelce da je njihova sigurnost ugrožena zbog prijetnje Teherana te se tako duže zadržao na vlasti. Prema riječima akademika i stručnjaka za izraelska pitanja Mahmouda Yazbaka koji je govorio o tome za Al Jazeeru, Netanyahu želi proširiti sukob s Iranom kako bi plašio izraelsko društvo te kako bi ono ostalo pod njegovom kontrolom.

U svakom slučaju, točno je da je Teheran reagirao na izraelske provokacije, kako je i najavljivao, ali to se dogodilo dva tjedna nakon izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku. No, da se vratimo na početak priče, fotografija iranskih vojnih vozila s ovim događajima nema veze.

The post Fotografija ne prikazuje iranske kamione koji prelaze granicu Iraka i Sirije appeared first on Faktograf.hr.