Vlada u posljednje dvije godine subvencionira plaćanje električne energije, plina i drugih energenata za grijanje građanima i gospodarstvu. Samo u posljednjem, petom paketu mjera je uložila 288 milijuna energija na zadržavanje cijena struje te 179 milijuna eura na zadržavanje niskih cijena plina. Uz druge subvencije i potpore, država je od 1. listopada prošle do 31. ožujka oe godine namjeravala utrošiti 551 milijun eura. Ukupno je, od 2020. do danas, država za razne subvencije i mjere pomoći uložila 6,8 milijardi eura.

No, ovakvom obliku subvencioniranja uskoro bi mogao doći kraj. Naime, iz Europske je komisije svim zemljama članicama stigao jasan signal da bi trebale prestati subvencionirati plaćanje energenata svima te se usmjeriti na pomaganje potrebitima, odnosno energetski siromašnima kako se oni u posljednje vrijeme nazivaju. To bi značilo ponovni skok cijena struje i plina, kojeg bi osjetili svi; građani te mali, srednji i veliki poduzetnici; pogotovo u Hrvatskoj, u kojoj su cijene struje i plina među najnižima u Europi.

Kako je Vlada to detaljno objasnila u svojoj prezentaciji prilikom predstavljanja mjera, megavatsat struje je u srpnju prošle godine u Hrvatskoj koštao 66 eura. Europski je prosjek 141 euro po megavatsatu, a od nas su u tom trenutku bili jeftiniji samo Mađari. Što se tiče cijena plina, Vlada je navela kako su u razdoblju od lipnja 2021. do srpnja 2023. one rasle svega 13 posto. Europski prosjek poskupljenja plina u tom je razdoblju bio 57 posto, a nemali je broj zemalja zabilježio poskupljenja i veća od 100 posto.

Nije bilo puno koristi

Stoga je pitanje kakav će udar na građane i poduzetnike izazavati eventualno ukidanje subvencija 1. travnja. Iz Vlade zasad nema nikakvih signala o tome što će se događati sa subvencijama u narednom razdoblju. Mogući su svakavi scenariji, od postupnog ili naglog potpunog ukidanja, do toga da mjere, unatoč sugestijama iz Bruxellesa, ostanu. Jasno je da o ishodu toga ovisi standard građana, ali i to hoće li poduzetnici, naročito mali i obrtnici, dizati cijene svojih proizvoda i usluga.

Ekonomisti ionako tvrde da od subvencija nije bilo puno koristi. Pogotovo se to odnosi na razdoblje od jeseni naovamo, jer su cijene energenata na globalnom tržištu drastično pale. Uz to, upozoravaju da mjere nisu bile idealno pogođene.

“Cijene električne energije za građane su kod nas šest puta niže nego u Austriji ili Njemačkoj, dok poduzetnici plaćaju, što je zapravo apsurdno, daleko više cijene energije, nego što plaćaju poduzetnici u drugim zemljama EU. Tu postoje velike neravnoteže koje su nastale dugogodišnjim raznim intervencijama i politikama hrvatske Vlade i te neravnoteže treba ispraviti”, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Ako se ostvari crni scenarij, moguć je strahovit udarac na džepove Hrvata: ‘Tragedija za nas’

Navikli smo na subvencije

Istaknuo je da subvencije uvijek donose više štete. Kao primjer tomu naveo je cijene goriva, koje su i dalje vrlo visoke, unatoč Vladinim ograničenjima i usprkos prošlogodišnjem drastičnom padu cijena nafte. U ovom trenutku ne misli da ima ikakve potrebe subvencionirati cijene električne energije i plina, jer se Europa uglavnom oslobodila ovisnosti o ruskom plinu, zbog čega se ne očekuju daljnje turbulencije na tržištu. No, moguće su turbulencije u javnosti.

“Problem subvencija, kao kod svake pomoći, jest da se vi naviknete na njih. One su bile namijenjene za vrijeme covida, kad su građani i poduzetnici bili u velikim poteškoćama. Ali, sad se situacija smirila i poteškoća više nema. Slijedom toga, ukinuti subvencije je jako teško, jer smo se na njih naučili. Glavna je poruka da Hrvatska još uvijek ima veliki broj subvencija. I Europa ima veliki broj subvencija, ali ne kao Hrvatska i to dovodi do velikoj fiskalnog troška. Kao što sam rekao – često zaboravljamo da nema besplatnog ručka. Da bi meni dali, moraju vama uzeti. To je tako”, istaknuo je ekonomski analitičar Predrag Bejaković.

On drži da će ukidanje subvencija izazvati revolt kod građana i poduzetnika, a to vladajućima sasvim sigurno ne ide u prilog, naročito uoči izbora. Stoga drži kako je lako moguće da subvencije neće biti ukinute 1. travnja, već ujesen, što smatra lošim jer tad počinje sezona grijanja.

Nema dobrog rješenja

Kako god to probali izvesti, Bejaković drži da nema dobrog rješenja. Doduše, ima manje “bolnih”, rješenja koja ne bi trebala izazvati jake cjenovne udare na građane, a i gospodarstvo bi se stiglo prilagoditi nastalim promjenama.

“Nema dobrog rješenja, ima samo malo boljeg ili lošijeg rješenja. Vjerojatno bi to trebalo učiniti tako da se krene u postupno ukidanje. Najgora je opcija da se odmah ukine. Ako država to smanji za 30 posto u tromjesečnom razdoblju, a u roku od godinu dana ih smanji skroz, onda su se građani već navikli na te šokove. Ako se od 1. travnja ukinu subvencije odmah, onda je to veliki šok za građane i sigurno da to neće biti lako prihvatiti”, rekao je Bejaković.

Ipak, pohvalio je socijalne mjere, koje uključuju vaučere za ugrožene kupce energenata, za koje je u petom paketu mjera utrošeno 40 milijuna eura. Jedna od mogućnosti je dodatno opteretiti poslovanje Hrvatske elektroprivrede, kako bi se ublažilo potencijalno ukidanje ili nastavak subvencija. Novotny i Bejaković ističu kako to nema nikakvog smisla. Prvo, nijedna uprava neće pristati na rast zaduženja kompanije, a drugo – na kraju će opet sve platiti građani.

“Hoćete li plaćati iz lijevog ili desnog džepa je svejedno. Mislim da nije dobro ukidati subvencije da šok odmah ne pogodi, ali u dugom roku je to sasvim svejedno. Možda je najgori scenarij da ponovno dođe do porasta javnog duga i da se dogodi taj učinak kugle snijega. Jednog dana kad se javni dug počne povećavati, izgubi se nadzor nad njim i onda je to jako opasno”, zaključio je Predrag Bejaković.

Objava Europa ima opasan plan za Hrvatsku: ‘Mnogima će ovo biti veliki šok, a kreće od 1. travnja’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.