Društvene mreže: Kako su se promijenile od 2010. godine?

netokracija - prije 3 dana - link

Kraj lipnja, točnije 30.6. Mashable, svjetski poznati medij koji se bavi temama digitalnog marketinga, odlučio je obilježiti značaj koji platforme društvenih mreža imaju na naše živote. U tom trenutku one su bile u usponu, mijenjale su naše navike komunikacije s dragim nam ljudima, ali i otvarale posve nove mogućnosti komunikacije s brendovima i tvrtkama koje volimo.

I tada je to bio njihov glavni cilj – povezivanje.

Danas su one sastavni dio života i punoljetne su generacije koje ne poznaju svijet u kojem platforme društvenih mreža nisu postojale. Iako ih većina i danas želi koristiti za komunikaciju s prijateljima i poznanicima, platforme su odlučile drugačije.

Algoritam naš svagdašnji

Prvi ga je uveo Facebook 2009. godine s pričom da nam žele olakšati da dođemo do informacija koje su nam važne. Kako je ova platforma rasla ogromnom brzinom i broj korisnika se povećavao iz dana u dan, tako je postalo nemoguće pratiti sve objave kronološkim slijedom.

Danas zbog algoritama većinom na svojim news feedovima gledamo oglase – i tu i tamo vidimo pokoju objavu najaktivnijih nam prijatelja ili ljudi koje pratimo zbog sadržaja koji dijele.

Dobro je poznato da je organski doseg za brendove i tvrtke na ovoj društvenoj mreži postao samo mit i da se do korisnika može doći jedino plaćanjem oglasa.

Facebookov novi izvještaj otkriva: Objave s linkovima uhvate samo 13% pogleda korisnika

Jedina platforma na kojoj se još, recimo, poštuje stvaranje i dijeljenje kvalitetnog sadržaja je LinkedIn. Iako i tamo postoji algoritam, ali se čini da je njegov cilj da do vas stigne sadržaj kakav želite vidjeti tj. na koji ćete reagirati bilo jednom od reakcija, komentarom ili dijeljenjem.

Spam, scam i phishing

U ovih 14 godina tehnologija je drastično napredovala. Danas nam omogućava da radimo na ekranima naših mobilnih telefona gdje god se nalazili. I da radimo za klijente na drugom kraju svijeta bez da se maknemo iz udobnosti svojih ureda ili domova.

No, isti taj napredak omogućio je brojne online prijevare. Koliko ste puta samo ove godine dobili od svojih banaka da je u tijeku online prijevara i da nikako ne dijelite podatke svojih kartica?

Na platformama društvenih mreža, naročito na Facebooku, ove prijevare su toliko eskalirale da su postale apsurdne. Vlasnici Facebook stranica dobivaju desetke poruka dnevno od lažnih profila i stranica koje ih upozoravaju na kršenje Metinih pravila.

Kako zaštititi Facebook stranice, račune i Instagram profile da ih se ne dočepaju prevaranti?

Pa tako social media menadžeri umjesto da razgovaraju s korisnicima, svoje vrijeme troše na prijavljivanje lažnih profila, spam poruka i brisanje i blokiranje istih.

Na LinkedInu u inbox stižu poruke lažnih poslodavaca koji nude izvrsne prilike za zapošljavanje. Nisu toliko učestale pa će povremeno netko na njih i nasjesti jer dnevna zarada od 100 do 300 dolara zvuči kao izvrsna prilika, a za to vas ne traže ni neke posebne vještine ili znanja.

Video sadržaj za bolji doseg

Sjećate li se trenutka kad nam je Facebook omogućio da se uživo javimo videom? Bilo je to u lipnju 2007. godine i svi koji su tada posjedovali iole bolji mobilni uređaj su se javljali live s raznih događanja. To je početak ere videa na društvenim mrežama jer je Facebook omogućio i upload unaprijed snimljenog sadržaja.

Facebook Live video: Periscope, Meerkat i televizija uživo, čuvajte se!

Danas je video sadržaj nešto što morate raditi ako želite da vas vaši korisnici (i prijatelji) vide na platformama društvenih mreža. I to u isključivo u vertikalnom formatu jer su mobiteli postali naš prozor u svijet. Vodoravni format ostao je rezerviran za filmove, serije i televizijske reklame koje gledamo na velikim ekranima.

Instagram Reels i TikTok

Iako je na Facebooku prvo uveden video format, Meta je s njime profitirala tek pojavom Instagram Reelsa. Instagram je 2013. godine omogućio svojim korisnicima dijeljenje videa kao odgovor na brzorastuću popularnost video platforme Vine. No, taj sadržaj je dobio na značenju tek uvođenjem Reelsa 2020. godine.

Reelsi su bili Metin pokušaj da zadrže mlađe korisnike koji su prelazili na sve popularniji TikTok. I to u trenutku kada se ta platform našla pred prvom preprekom – potencijalnom zabranom korištenja u Americi koju je tada zazivao predsjednik Donald Trump.

Pišem ovaj tekst da bih vam dokazala da i za vas ima sadržaja na TikToku

Ako premotamo četiri godine unaprijed, TikToku opet prijeti zabrana korištenja u Americi iako mu popularnost raste i to ne samo među pripadnicima generacije Z, a Reelsi su i dalje najjači alat koji Meta ima na tržištu. Toliko jak da su ga u međuvremeu prekopirali i na Facebook.

A onda su se korisnici prebacili u privatne inboxe

Opcije koje su nam platforme društvenih mreža pružile u ovih 14 godina sad su već tolike da je svatko trebao pronaći za sebe najdraži način za komunikaciju s prijateljima ma gdje god se oni nalazili.

No, dogodilo se nešto što, pretpostavljam, nisu imali u planu – korisnici su se prebacili u privatne inboxe jer je u šumi javno dostupnog sadržaja postalo nemoguće razgovarati.

I nije nas samo to “otjeralo” u inboxe. Kako online komunikaciji nedostaju elementi poput govora tijela i mimike lica, tako je teško jasno prenijeti poruku pa se često neki nađu prozvanima i pozvanima vrijeđati i omalovažavati druge svojim komentarima. Zbog toga se sve češće razgovori odvijaju u sigurnosti privatnih poruka.

Kad svijet stane, komunikacija ne prestaje

Globalna pandemija 2020. godine pokazala nam je možda i pravu snagu društvenih mreža. Zbog njihovog postojanja nismo imali osjećaj da smo sami. Iako je svijet stao i zatvorio se, komunikacija se nastavila neometano. Rekla bih da je to možda bio i najkreativniji period na društvenim mrežama. Kako smo odjednom imali višak slobodnog vremena, ispunjavali smo ga kreiranjem i dijeljenjem sadržaja u želji da zabavimo sebe i druge.

Pandemija je prijetila našem obiteljskom biznisu prodaje božura. Društvene mreže su ga preporodile

Danas ih i dalje intenzivno koristimo, svatko zbog svojih razloga – iz navike, dosade, zbog druženja, informiranja, zabave ili posla. Opcija za kreiranje sadržaja sve je više kao i mogućnosti da se isti dijeli.

No, sve više nailazim na istraživanja kako nas upravo te platforme za povezivanje otuđuju, odvajaju nas od stvarnog svijeta i bliskog kontakta s dragim nam ljudima, izazivaju anksioznost i potpomažu depresiju. Ne pomaže tu ni činjenica da su postale sredstvo za brzo širenje lažnih vijesti, manipulaciju izborima i promociju raznih ideologija.

No, činjenica je da su prisutne u našim životima više od desetljeća i da neće nestati već će se konstantno mijenjati i prilagođavati potrebama i navikama korisnika baš kao i do sada.

Community manageri nisu nestali, samo su se preselili!

I zato pamet u glavu (kako bi rekla moja majka). Koristite ih umjereno i s oprezom. Ne vjerujte svemu što na njima vidite i uključite kritičko ramišljanje i empatiju kada odlučite reagirati na neku objavu. Društvene mreže bi nas trebale povezivati, a ne razdvajati.

pročitaj cijeli članak

Društvene mreže (107)Facebook (30)Instagram (34)kolumna (5)Meta (12)tiktok (44)