Nastao je u sklopu programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (2021. – 2026. ), a čine ga digitalno-inovacijski centri (EDIH-ovi; EDIH – European Digital Innovation Hub) koji su kontaktne točke za potporu malim tvrtkama i javnoj upravi u digitalizaciji poslovanja.

S Damirom Medvedom, direktorom EDIH-a Adria, razgovarali smo o odzivu malih tvrtki i jedinica lokalne uprave (JLS) na ovaj besplatni program, najvećim preprekama u njihovu usvajanju novih tehnologija i na koji im način konzorcij EDIH Adria pomaže.

EDIH Adria jedan je od četiriju EDIH-a koji djeluju u Hrvatskoj i koji se međusobno dopunjuju:

Imamo jasno podijeljena područja rada i usluga koje pružamo. Tako usluge EDIH ADRIA pokrivaju dosta široko područje (zdravlje i kvaliteta života, prijevoz i mobilnost te energija i održivi razvoj), a može se reći da je ishodište bilo u konceptima pametnih gradova te primjeni umjetne inteligencije u navedenim područjima.

CROBOHUB++, koji vodi FER, djeluje više u području cybersecurityja, robotike, dronova i računarstva visokih performansi. AI & GAMING EDIH se, kako mu i naziv govori, bavi područjem primjene umjetne inteligencije, AR i VR tehnologija, gamifikacije i Blockchain tehnologijama. I konačno, tu je AI4HEALTH.CRO, koji vodi ekipa s Instituta Ruđer Bošković,  gdje je tema primjena naprednih tehnologija u medicini i zdravstvenom sustavu, s posebnim naglaskom na obradu velikih skupova podataka i njihovu analitiku uz pomoć umjetne inteligencije.

Medved naglašava da je suradnja hrvatskih EDIH-a izvrsna i da zajednički mogu odgovoriti na većinu izazova svojih korisnika:

Koncept EDIH zamišljen je slojevito, odnosno da, ako naš EDIH nema kompetencija za neko područje, korisnika preusmjeri dalje unutar Hrvatske, a u posebnim slučajevima i dalje u EU mrežu EDIH-a. Imamo zajedničke koordinacije i usuglašavanje stavova prema EU i nadležnim ministarstvima, zajednički pripremamo prijedloge za unaprjeđenje procesa i sl.

Kasni, ali snažan start

Sam EDIH Adria malo je zakasnio s radom, ali su to itekako nadoknadili:

Nažalost, na početku je izgubljeno previše vremena na razna administrativna pitanja oko izvještavanja pa onda kome i kako možemo pružati naše usluge, tako da smo punim kapacitetom proradili tek krajem prošle godine.

No, usprkos kasnijem startu, EDIH Adria probio se među najuspješnije EDIH-e u EU: među 225 EDIH-a pri vrhu smo po pruženim uslugama (17. po broju odrađenih DMA, 6. po realiziranim edukacijama), a pri vrhu ćemo biti i s testovima digitalne spremnosti (TBI) i akcijskim planovima za digitalizaciju (DAP/FCO) kada se sve evidentiraju na centralnoj EU EDIH platformi.

Medved otkriva da je to zasluga sjajnih partnera, koji su stavili na raspolaganje svoje top-eksperte za pojedina područja, a oni su Infobip, Ericsson Nikola Tesla, StepRi i SmartRi te sveučilišta u Puli i Rijeci (koje je ujedno koordinator). Posao im nije bio jednostavan:

Zapravo je najveći izazov bio prilagoditi našu ponudu malim i srednjim poduzećima ili JLS jer nije uvijek jednostavno ekspertima iz Infobipa ili ENT koji svakodnevno rade na projektima „teškima“ desetke milijuna eura složiti rješenje za malo poduzeće ili JLS s nekoliko zaposlenih a da pritom ima što više naprednih funkcionalnosti uz najmanju cijenu. No to smo uspjeli i sad doista imamo fleksibilnu ponudu edukacija i testova prije investiranja, ali ostaje izazov zadovoljenja svih iskaza interesa u okviru vremena i budžeta koji su nam na raspolaganju.

Kad je riječ o partnerima, otegotna okolnost bila im je činjenica što ih nisu mogli naći na samom području rada.

Ključni problem Jadranske Hrvatske je izostanak većih tehnoloških tvrtki koje bi „potegnule razvoj“ na širem području, prevladavaju turizam i usluge, iako i u toj domeni postoji velik prostor za inovacije. Ulaganja (vlastita ili iz EU fondova) većinom su u komunalne projekte, a naša iskustva potvrđuju i recentne rezultate analiza koje je napravila PRIGODA, gdje je jasno vidljivo zaostajanje ovog dijela Hrvatske u investicijama u poduzetništvo i u inovacijama u odnosu na razvijenije dijelove Hrvatske.

Upravo zbog izostanka velikih kreirali su platformu za povezivanje malih tvrtki:

U okviru EDIH-a dodatno smo razvili  i unaprijedili prilično moćan alat – RIMAP regionalnu matchmaking platformu koja je dio naše ponude i omogućava pronalaženje konkretnih partnera za realizaciju raznih projekata putem aktiviranja tzv. lanaca vrijednosti. Ona je nastala kao rezultat suradnje između Razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Sveučilišta u Rijeci.

Standardizirani roadmap

Medved kaže da im problem nije predstavljala činjenica što se male tvrtke i jedinice lokalne samouprave međusobno jako razlikuju jer u EDIH-u Adria imaju jasnu proceduru:

Za početak se s tvrtkom obavi test digitalne spremnosti na osnovi kojeg zaključimo što je zapravo problem i kako realizirati naše potpore. U većini slučajeva upućujemo ih na bootcamp, koji može biti transformacijski ili inovacijski, te se na njemu u okviru dva radna dana preciznije identificira kako bismo im konkretno pomogli.

To pak nama omogućava da dobro odredimo projektni tim za potporu koji je uvijek neka kombinacije partnera iz industrije s velikim praktičnim znanjima (Infobip i Ericsson) i ekipa sa sveučilišta UNIPU i UNIRI koja dodaju jako potrebnu znanstvenu i inovacijsku komponentu. I na kraju SmartRi i Step Ri donose praktično iskustvo povezivanja s izvorima financiranja i EU mrežama.

Medved objašnjava kako većina tvrtki jako dobro poznaje svoju domenu rada, ali nemaju vremena baviti se novim tehnologijama, a kamoli pripremati prijave na HR i EU projekte:

I tu sada mi dolazimo kako bismo u relativno kratkom roku od mjesec-dva razjasnili tehnološke dvojbe (TBI) i u velikoj mjeri im pomogli oko primjene natječajne dokumentacije (DAP i FCO). Takav „paket“ usluga nije dostupan na našem tržištu i zapravo ne postoji konzultantska kompanija koja bi vam (za vas besplatno) pružila tako kompleksne usluge.

Upravo ovaj zadnji korak, pripremu za prijavu na izvore financiranja, njihovi korisnici smatraju najkorisnijom uslugom i na temelju toga odlučuju o daljnjim potezima:

Nema pravila i dobar dio poduzetnika ne „čeka“ EU fondove, već procjenjuje da im je bitnija brzina realizacije. Recentan primjer je jedna ugledna projektantska kuća iz Rijeke kojoj smo pomogli da identificira potrebne nadogradnje svoje računalne mreže kako bi zadovoljila cybersecurity zahtjeve stranih partnera. Sami su investirali u nadogradnje bazirane na našim preporukama i  već nekoliko mjeseci posluju na sasvim drugoj sigurnosnoj i operativnoj razini.

Kaže da je kod javne uprave najpopularnija primjena umjetne inteligencije u svakodnevnim aktivnostima:

Najčešće se radi o raznim varijantama AI asistenata ili chatbotova koji bi trebali omogućiti bolju komunikaciji i informiranje građana o svim pitanjima koja ih zanimaju (posebno izvan radnog vremena JLS), a pogotovo ako je asistent integriran s informatičkom infrastrukturom grada ili općine, pa može pretraživati statuse predmeta u realnom vremenu.

Pokazalo se da neki naoko (danas) banalni servisi poput automatske transkripcije sjednica ili klasifikacije elektroničke pošte zapravo štede jako puno vremena i oslobađaju zaposlenike za složenije zadaće.

Objašnjava da su s jedinicama lokalne samouprave zapravo imali lakši posao:

Tijekom projekta identificirali smo putem testa digitalne spremnosti najčešće izazove s kojima se JLS susreću, pa smo u skladu s time pripremili edukacijske pakete i pripremili nekoliko AI gradivnih blokova kojima možemo onda „slagati“ pojedina rješenja za naše korisnike. Svi imaju slične probleme, svi imaju istu zakonsku osnovu,  većina ima i slične informatičke sustave (u Hrvatskoj postoje dva-tri dobavljača za te specifične potrebe JLS), pa je moguća i standardizacija AI rješenja za njih.

Bez ažurnih podataka nema automatizacije

Govoreći o preprekama za uključivanje u ovaj projekt, Medved ističe da je problem svugdje isti – premalo vremena i kadrova koji bi se mogli posvetiti unapređenju poslovanja. Male organizacije nemaju dedicirane ljude za svoju digitalizaciju, no postoji veliko razumijevanje kako je ona potrebna. Medved kaže da niti u jednom slučaju nisu dobili negativan odgovor vlasnika u pogledu slanja svojih zaposlenika na edukacije:

Dobar dio ih smatra da bez novih tehnologija poput AI neće biti kompetitivni na duže staze, ali i dobro prepoznaju da postoji velika razlika između povremenog „igranja“ s, primjerice, ChatGPT-om i konkretne transformacije poslovnih procesa i integracije AI rješenja.

Dakle, dobre volje ima, ali postoji još jedna velika prepreka:

U velikom broju slučajeva poslovni procesi nisu opisani i dokumentirani, a to je ishodište za analizu njihove efikasnosti i određivanje točaka na kojima bi se mogli unaprijediti sustav primjenom AI-ja. Kao i kod JLS, primjetan je problem izostanka vlastitih sređenih podataka ili integracija s vanjskim sustavima.

Navodi da su u JLS najveći problemi nedostatak kadrova za provedbu objektivno dobrih ideja i nedostatak edukacije. S edukacijom EDIH može pomoći, a s pronalaženjem mlađih obrazovanih ljudi ne, njegova je uloga isključivo savjetodavna. Ističe da, suprotno općem mišljenju, male sredine (JLS) nisu zatvorene za promjene:

Zanimljivo je da uopće nema otpora uvođenju novih tehnologija. Dapače, svi prepoznaju da bi im s njima rad trebao biti jednostavniji. No, naravno, nove AI tehnologije nisu svemoguće – ako nema dostupnih platformi s ažurnim i vjerodostojnim podacima, ne može se mnogo napraviti ni s automatizacijama. To je zapravo identificirano kao ključan problem skoro svugdje, tako da i naše preporuke naglašavaju potrebu investiranja ne samo u informatičku infrastrukturu, već i u podatke.

Nažalost, još uvijek  građani u JLS „ne vide“ podatke, već ih više zanimaju asfaltiranje ulice ili betoniranje rive, ali upravo je važna funkcija EDIH-a i ovih testiranja ukazivanje na limite do kojih smo došli u upravljanju te da bez radikalne promjene ciljeva nećemo moći odgovoriti svim izazovima koji su pred nama.

Primjeri uspješne suradnje

Dosadašnje suradnje pokazuju veliku vrijednost za korisnike:

Jedna od ideja koje su se testirale bilo je i uvođenje prometa na zahtjev u gradu Cresu, gdje se pokazalo da bi građani rado prihvatili tu varijantu unaprjeđenja javnog prijevoza, što je pomalo bilo i iznenađenje. Napravljena je kompletna analitika i budžetska procjena te dan prijedlog implementacije. Slična analiza upravo je u tijeku za područje grada Opatije.

Meni osobno sjajan je primjer općine Šolta gdje se istraživala primjena umjetne inteligencije za detekciju anomalija u prostoru (ilegalna gradnja, odlagališta otpada i slično). Naime, pokazalo se da su danas kvalitetne satelitske snimka doista svakome dostupne (nekoliko tisuća eura za područje otoka,) što otvara mogućnost da se neki problemi uz pomoć AI analitike brže identificiraju te da se u njihovo rješavanje krene.

Od suradnji u privatnom sektoru Medved izdvaja kompletiranje i  testiranje AI baziranog asistenta za Adria PA. Njihov izazov bio je unaprjeđenje poslovnih procesa i komunikacije s klijentima, posebno izvan radnog vremena ili u razdobljima velikih gužvi. U kreiranju AI asistenta korištene su neke inovativne ideje i napredne tehnologije (poput LLM i RAG).

Još jedan primjer je razjašnjavanje funkcionalnosti i tehnološkog rješenja za IoT baziranu platformu koja bi poduzeću 3tCable omogućila upravljanje i nadzor stotinjak solarnih elektrana koje su izgradili posljednjih godina. U ovom slučaju bilo je zanimljivo da je TBI pokazao slabosti pojedinih dobavljača opreme za solarne elektrane koji imaju neadekvatno realizirana sučelja za daljinski nadzor, pa je 3tCable donio i odgovarajuće odluke u promjeni prodajnog portfelja.

Posla još ima

Medved kaže da imaju još mnogo prostora za suradnju s malim poduzetnicima. U prvom dijelu projekta više su se fokusirali na JLS, a sad intenzivnije kreću u suradnju s poduzetnicima, koji, kako kaže Medved, obično bitno bolje razumiju probleme  i traže znatno veću fokusiranost.

EDIH Adria 2. listopada ima godišnju konferenciju u Rijeci. U Splitu se tjedan kasnije, 7. i 8. 10.,održava Bootcamp za digitalne inovacije i transformaciju, stoga iskoristite priliku!

pročitaj cijeli članak