Hrvatska se suočava s izazovima u proizvodnji povrća, pokazuju najnoviji podaci iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Prema njihovom istraživanju, domaća proizvodnja povrća pokriva manje od polovine ukupnih potreba zemlje, s samodostatnošću koja varira između 50 i 58 posto.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe da proizvodnja povrća u Hrvatskoj izrazito oscilira iz godine u godinu, što sugerira probleme u tehnologiji proizvodnje i značajan utjecaj na prinose. U 2022. godini zabilježen je snažan pad proizvodnje, s 160 tisuća tona u usporedbi s 250 tisuća tona proizvedenih u 2020. godini.

Osim smanjenja proizvodnje, zapaženo je i smanjenje poljoprivrednih površina za uzgoj povrća. U 2021. godini, povrće se uzgajalo na samo 8,6 tisuća hektara, što je značajan pad u odnosu na gotovo 11 tisuća hektara iz 2016. godine. Ovaj trend također prati i smanjenje veličine pojedinačnih parcela, što dodatno komplicira situaciju.

Potrošnja povrća u Hrvatskoj

Unatoč smanjenju proizvodnje, potrošnja povrća u Hrvatskoj bilježi kontinuirani rast. Istraživanje Landgeista pokazuje da Hrvati odnedavno konzumiraju najviše povrća u cijeloj Europi, s prosječnom dnevnom potrošnjom od 300 grama po osobi.

Pomalo začuđujući podatak o proizvodnji hrane u Hrvatskoj:

Glavnina domaće proizvodnje povrća, kako se navodi, odvija se na otvorenom, uz veliki utjecaj klimatskih rizika, a svega četvrtina se odvija u nekom obliku zaštićenih prostora gdje prevladavaju visoki i niski tuneli bez mogućnosti dodatnog zagrijavanja. Staklenici pritom čine svega nešto više od četvrtine zaštićenih prostora uglavnom bez mogućnosti dodatnog grijanja. U nešto manje od 100 hektara povrće se uzgaja u tehnološki visoko-opremljenim objektima, hidroponskim načinom, od čega polovina u staklenicima, a drugu polovinu čine plastenici (kombinirano pokriju svega 660 hektara).

Proizvodnjom povrća, kako navodi Stojić, ostvaruje se znatno viša vrijednost nego u drugim vrstama biljne proizvodnje (naročito žitaricama i uljaricama). Pritom se na manje od 10 tisuća hektara realizira 8,5 posto ukupne vrijednosti biljne proizvodnje koja se odvija na 850 tisuća hektara.

“S obzirom na strateški cilj povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, naročito kultura više dodane vrijednosti, fokus bi trebao biti na povećanju površina pod povrćem za najmanje 10 tisuća hektara, što bi osiguralo samodostatnost te zadovoljilo potrebe domaće prehrambene industrije”, ističe Stojić.

Kilogram omiljenog povrća košta kao suho zlato: ‘Samo luđak bi platio takvu cijenu’

Ostvariv cilj

Taj je cilj, kako navodi, moguće ostvariti u relativno kratkom roku, između ostalog, ukidanjem ili transparentnijim tržišnim kalibriranjem parafiskalnih nameta kao što su komunalne naknade na staklenike na poljoprivrednim površinama.

Iz HUP-a podsjećaju i da su u svojim analizama već upozoravali na negativne posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu (ZPZ), u sklopu kojeg se praktički neograničena nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prenosi na jedinice lokalne samouprave (JLS) te bez objektivnih kriterija limitira maksimalna površina zemlje u koncesiji u praksi između svega 20 i 80 hektara.

Ukoliko se nastavi netransparentan rast administrativnih troškova poslovanja u poljoprivredi te dođe do arbitrarnog, netržišnog usitnjavanja posjeda u HUP-u očekuju negativan utjecaj na produktivnost. To može rezultirati, kako se navodi u Fokusu tjedna, gašenjem neisplative proizvodnje, povećanim oslanjanjem na uvoz te pogoršanjem poljoprivredne trgovinske bilance u većini segmenata nakon što zadnjih godina došlo do poboljšanja u segmentima proizvodnje žitarica, žive stoke te ribogojstva.

HUP stoga predlaže donošenje mjera, koje će privremeno onemogućiti pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem prema trenutnim uvjetima. “Inzistiramo na pravu prvenstva postojećim posjednicima i održavanju državnih poljoprivrednih površina koje trenutno koriste, s obzirom na to da se na organiziranoj proizvodnji temelji sav, ne samo dosadašnji, nego i budući razvoj hrvatske poljoprivrede”, ističe Stojić u Fokusu tjedna.

Objava Čije povrće zapravo konzumiramo: Stigao pomalo čudan podatak o proizvodnji hrane u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.