Oborinski vlak potopio je Umag i Kopar, potopljen je i Dugi otok, goleme količine kiše sručile su se jučer i na ostatak Sjevernog Jadrana, ali i čitavu Hrvatsku.

Prijelaz iz ljeta u jesen ove je sezone bio brz i žestok, dok su lani temperature i u listopadu bile za kupanje. Samim time, posezonski gosti više ne mogu računati na sezonu kupanja u moru. Jučerašnje nevrijeme samo je mali dio utjecaja promjena klime i na turizam, koji je vrlo osjetljiv na niz rizika. Europska komisija za putovanja (ETC) objavila je, tako, veliku studiju koja analizira utjecaje različitih kriznih situacija na turizam u Europi. Budući da se globalna dinamika putovanja razvija, a gospodarstva postaju međusobno povezanija, turistička industrija suočava se s povećanom ranjivošću na krize, od pandemija do geopolitičkih napetosti i ekstremnih vremenskih nepogoda. Kao globalni, međusobno povezani sektor sa složenim opskrbnim lancima i velikim udjelom malih i srednjih poduzeća, industrija putovanja osjetljiva je na širok raspon rizika.

Studija ETC-a pokazala je da je europski turizam posebno osjetljiv na ekstremne vremenske prilike i druge prirodne katastrofe, geopolitičke krize poput rata i terorističkih napada, građanskih nemira, kibernetičkih napada i drugih kvarova IT sustava.

Problem snijega

Samim time, klimatski rizici predstavljaju značajne izazove za Europu, utječući na sigurnost opskrbe energijom i hranom, ekosustave, infrastrukturu i vodne resurse. Vremenske prilike diljem kontinenta postaju sve nepredvidljivije, a neke regije suočavaju se s toplinskim valovima i sušama, dok druge doživljavaju snažne poplave. Tako se, primjerice, u studiji navodi da je za očekivati da će se sezonalna distribucija turističkog prometa polako mijenjati u korist zimske sezone. Iako, alpske regije koje privlače oko 120 milijuna skijaša svake godine, imat će sve više problema zbog nedostatka snijega pa projekcije govore da će skijaška područja niža od 1.500 metara nadmorske visine u bliskoj budućnosti biti bez snijega zahvaćajući četvrtinu alpskih skijališta. Samim time, ona na višim nadmorskim visinama će biti na dobitku.

Primjerice, skijaški resorti i tvrtke koje upravljaju žičarama diljem Švicarske su među onima koji se bore s nedostatkom snijega te u takvoj situaciji pokušavaju goste privući otvaranjem biciklističkih staza i u vrijeme božićnih blagdana zbog zakašnjele sezone skijanja. U siječnju prošle godine stoga je bilo otvoreno samo 16 od 70 ski-staza u prestižnom Gstaadu, a zauzetost žičara je pala za 40-ak posto. No, nisu smo zimske destinacije iz godine u godinu u sve većem problemu. Dapače, one ljetne sve se teže bore s ekstremnim vrućinama, ali i strašnim požarima. Tako u ETC-u navode da se promjene klime već reflektiraju na španjolski turizam pa turisti u ovoj turističkoj velesili više troše u hladnijim priobalnim destinacijama u odnosu na one toplije. U ljeto 2023. u odnosu na ljeto 2019. izdaci turista u hladnijim destinacijama su porasli 45 posto, a u toplijima 35 posto. Pritom, tijekom toplotnih valova u ljeto prošle godine, turisti su smanjili potrošnju u vrijeme najvećih vrućina, odnosno od podneva do 17 sati.

Poplave i vrućine

Hrvatska je, pak, navedena kao jedna od zemalja povezanih s rizicima toplinskih valova, zajedno s Italijom, sjeveroistočnom Španjolskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, kao i Grčkom. Isto tako je, primjerice, u lipnju izdano hitno upozorenje svima koji putuju u Grčku vezano za nikad raniji toplotni val koji je doveo do smrti četiri turista. Od prirodnih nepogoda, kao rizici se navode i požari, ali i poplave pa je tako lani Slovenija iskusila najveću poplavu u svojoj povijesti. Oluja Hans je dovela do velikih poplava u Norveškoj i Švedskoj, oluja Daniel je poplavila jugoistočnu Europu, posebno Grčku… U lipnju ove godine je, pak, Dunav poplavio velika područja južne Njemačke, Austrije i Mađarske. Lani je pak, u Grčkoj došlo do masivnih požara i evakuacija pa je tako na Rodosu 19.000 ljudi, uglavnom turista, evakuirano u najvećoj akciji evakuacije u grčkoj povijesti. Kaotične evakuacije su znatno utjecale na percepciju destinacije i doživljaja kod turista. Portugal je lani u kolovozu u popularnom Algarveu evakuirao 19 sela.

Na turizam utječu i prirodne katastrofe poput erupcije vulkana, s čime srećom Hrvatska nema problema, ali i potresi, pa tako ETC podsjeća u svojoj analizi na potrese u Hrvatskoj iz 2020., odnosno onaj u Zagrebu te onaj u Petrinji. Pa kaže da i četiri godine nakon potresa postoji niz turističkih atrakcija, kao što su muzeji, crkve i ostalo, koje su i dan danas zatvorene za javnost jer se obnavljaju ili se tek trebaju obnoviti.

Na marginama rizika koji ipak sve više utječu i na turizam su i cyber napadi, a u što su se ove godine, primjerice, uvjerili i hrvatski aerodromi. U analizi ETC-a se tako navodi primjer Tenerifa gdje je lani usvojen masterplan za cyber sigurnost u turizmu, prvi takav u ovoj zemlji, a čiji je cilj ojačati cyber sigurnost turističkog sektora. Plan uključuje 17 aktivnosti kroz period od četiri godine, uključujući osnivanje i posebnog odjela za cyber sigurnost pri Turističkoj zajednici Tenerifa.

Otpornost nije luksuz, već nužnost

Miguel Sanz, predsjednik Europske komisije za putovanja, rekao je da je u današnjem svijetu, sektor turizma među industrijama koje su najosjetljivije na efekte valova globalne krize.

– Zbog toga otpornost više nije luksuz već nužnost, temelj na kojem se mora graditi budućnost turizma. Poticanjem otpornosti i jačanjem sposobnosti upravljanja kriznim situacijama možemo osigurati da europski turizam ne samo preživi nego i napreduje u suočavanju s budućim izazovima, zaključio je.

Opasnost i posljedica terorizma

Na turizam jasno utječe i geopolitička situacija, kao i teroristički napadi, a kojih je u Europi posljednjih desetak godina, nažalost, nije nedostajalo.

Teroristički napadi u Parizu 2015. te u Nici početkom 2016. primjeri kako sumanuti teroristički činovi, uz primarno nenadoknadive gubitke ljudskih života, utječu i na živote onih koji se bave turizmom. Nakon ovih napada destinacija je percipirana kao nesigurna što je dovelo do smanjenja broja turista i smanjenja prihoda u turizmu. Nakon pariškog napada, u prvoj polovini 2016. je Pariz imao milijun manje posjetitelja nego godinu ranije, te izgubio 750 milijuna eura prihoda od turizma.

Problem pitke vode

Jedan od glavnih, a sve ugroženijih resursa u budućnosti će biti pitka voda. Neki ulažu u desalinizatore, drugi u razne sustave filtracije i slično. Tako je lani pokrajinska vlada na turističkim Balearskim otocima osigurala paket pomoći privatnom sektoru vrijedan osam milijuna eura iz EU fondova, a što se ulaže u poboljšanja sustava opskrbe vodom, odnosno ponovnog korištenja otpadnih voda i kišnice, zamjene starih i neučinkovitih sustava filtriranja bazenske vode, instalaciju sustava za ponovno korištenje vode iz bazena, ali i za promicanje svjesnosti o potrebi štednje vode među posjetiteljima.

Objava Brz i žestok prijelaz iz ljeta u jesen. Gosti u posezoni više ne mogu računati na kupanje u moru pojavila se prvi puta na Novi list.