U životima svih nas najdragocjeniji resurs je vrijeme. Uvijek ga je premalo za aktivnosti koje nas vesele, a previše ga moramo trošiti na rutinske radnje. Jedno od rješenja za spašavanje tog „izgubljenog vremena“ jest i slušanje audioknjiga. Praktične su jer nam ne zauzimaju mjesto u torbi, ne zamaraju naše oči i možemo ih slušati dok se vozimo, rekreiramo, kuhamo ili pospremamo.

Zbog svega toga one su u trendu kojem se ne nazire kraj: globalno tržište audioknjiga već deset godina uzastopce bilježi dvoznamenkasti postotak rasta. Zanimalo nas je kako nastaju i koje knjige na hrvatskom postoje u audioformatu – ipak je najprirodnije konzumirati sadržaj na svom jeziku.

Sugovornice smo našli u dvjema ženama koje su prije pet godina pokrenule platformu Book&Zvook i dosad ozvučile oko 100 knjiga na hrvatskom jeziku.

“Vješt će vas čitač doslovno uvući u radnju”

Novinarka Ljubica Letinić i ton-majstorica Lana De Ban zaljubljenice su u zvuk i govor te imaju višegodišnje iskustvo rada na Hrvatskom radiju, a u sklopu ovog projekta morale su iskoračiti iz svojih specijalizacija i baviti se pitanjima koja su im posve nova. Lana navodi:

Glas je sugestivan i dojmljiv, vješt će vas čitač doslovno uvući u radnju. Naše je uho izrazito osjetljiv organ, zvuk je gibanje zraka, gola fizička pojava u kojoj se dobrim dijelom ipak i zapravo radi o magiji.

Sluh je i prvo osjetilo kojim počinjemo doživljavati svijet oko sebe i to još dok smo u majčinoj utrobi, a čitanje dolazi mnogo kasnije u životu djeteta, podsjećaju ljubitelji audioknjiga i zaključuju da je slušanje čovjeku prirodnije. Kako bilo, idemo čuti kako nastaje jedna audioknjiga…

Samostalno umjetničko djelo

Ljubica objašnjava:

Proces snimanja audioknjiga počinje pripremom teksta i odabirom naratora. To je ključna odluka. Snimamo integralni tekst knjige u profesionalnom tonskom studiju s čitačima koji su često glumci, ali to nije uvjet. Ima knjiga koje čitaju sami autori i, kad je to moguće, to je obično super spoj.

Zanimljiv je izazov spojiti tekst i glumca i u praksi se pokazalo da ljudi često biraju knjige po naratoru, pa u mnogim zemljama/jezicima čak postoje liste glumaca koji su ocijenjeni kao osobito dobri naratori.

S glumcem radimo na tekstu, režiramo snimanje, u suradnji s glumcem tražimo najbolju interpretaciju. Obično obogatimo knjige glazbom i zvučnim teksturama, početke i krajeve poglavlja ako ne zalazimo u dublju dramaturgiju zvukom i ne radimo ozbiljniji dizajn.

Proces je delikatan, spor i skup

Traži golem angažman izvođača dobre čitateljske kondicije i profesionalni standard poslovično skupe tonske opreme. U standardnoj produkciji. Za jedan sat gotove knjige treba nam najmanje pet puta toliko vremena.

Rezultat je novo, samostalno umjetničko djelo, čije je nastajanje zapravo najsličnije produkciji kazališne predstave:

Ističemo da je svaka minuta naših knjiga zaštićena autorskim pravom. To znači da smo kupili prava na audioprodukciju književnog djela, pravo na glazbu, zvučne efekte, svako autorstvo koje je ugrađeno u novo djelo.

Od umjetnika do trgovca

Knjige većinom distribuiraju putem vlastite mobilne aplikacije, što im je bilo sasvim novo iskustvo:

Nije to bio prvotni plan, a bilo je više nego izazovno, na nekoliko nivoa. Kad smo odlučile snimati knjige, prva prepreka na koju smo naišle bio je blokiran put prema globalnim distributerima. Naime, donedavno je bilo nemoguće knjige na hrvatskom jeziku ponuditi na stranim servisima. Tako je nastao Book&zvook app.

Prva verzija koda ispisana je u suradnji s tvrtkom Undabot − koji im je pomogao razviti digitalnu knjižaru u kojoj se može kupiti audioknjigu i slušati je u integriranom audioplayeru.

Nama je taj proces priskrbio dragocjen uvid u zanimljiv segment mobilne tehnologije, iako nam je prilično iscrpio resurse i uzeo veliku količinu vremena. Dućan s in-app naplatom pretvorio nas je i u trgovce, što nikad prije nismo bile. I još nam je to izazovno.

Osim što je referentno mjesto za audioknjige na našem jeziku, Book&Zvook vrijedilo je razvijati kao aplikaciju, ističu Ljubica i Lana i stoga što su uvjeti trgovine značajno povoljniji u direktnom dogovoru s Googleovom i Appleovom trgovinom.

Osvijestile smo značaj toga osobito otkako trgujemo našim knjigama putem drugih kanala, što je sada moguće.

Sad su se već snašle i najavljuju značajan funkcionalni upgrade ovo ljeto te priznaju da je kod njih nakon ove avanture nekoliko developerskih specijalizacija na cijeni:

Možemo najaviti dvojezično sučelje s uređenim kategorijama i olakšanom navigacijom, opciju slušanja u pokretu (za vozače, hodače i rekreativce), sleep-timer (za one koji se umiruju slušanjem knjiga) i jednu funkcionalnost koja je važna čitačima, a to je vizualizacija napretka u slušanju, odnosno koliko ste knjige prošli. Surađujemo s agencijom Dream, ljudima koji su kod nas među prvima usvojili Flutter.

Predrasude i uloga knjižničara

Svoju suradnju s javnim knjižnicama, Ljubica i Lana smatraju značajnim korakom prema stvaranju tržišta audioknjiga na hrvatskom:

Inicijativa i pionirski iskorak, prvenstveno KGZ-a, ali i knjižnica manjih gradova, od Kostajnice do Korčule, da svojim korisnicima omoguće posudbu audioknjiga za nas, pa i za naše šire prilike gotovo je revolucionaran. Njihova snaga u promociji čitanja nemjerljivo je veća od naše. Audioknjiga nije jeftina, a ovako će postati dostupnija, što će sigurno doprinijeti široj popularnosti ovog formata kod nas.

Uloga knjižnica je ključna u senzibilizaciji javnosti i raznih struka jer mnogi imaju predrasude prema ovom što radimo. „Kvarite nam djecu!“, dobacuju nam.

Malo će tko priznati da je lektiru slušao jer među nastavnicima ima onih koji će reći da to nije „pravo“ čitanje, ljudi koji misle da je audioknjiga samo za one koji ne vide. Knjižničari su tu važna karika.

Projekt Book&Zvook podržale su i institucije. Inicijalnu podršku razvoju projekta dobile su od Ministarstva kulture – prate ih i u produkciji knjiga, kao i Grad Zagreb. Ove godine su izabrane i u social impact poduzetničkom natječaju Pokreni nešto svoje.

Čini nam se sada, nakon gotovo pet godina, da je u institucijama naš projekt prepoznat kao smislen i uspješan. I da se o njemu širi razumijevanje kao kompleksnom i kompletnom sustavu koji zahvaljujući svojoj digitalnoj naravi nudi brojne mogućnosti lako prilagodljive primjene.

Širenje u svim smjerovima

Ljubica i Lana uvjerene su da će audioknjige proširiti književnu publiku, odnosno da knjige neće slušati samo oni koji ih inače čitaju:

Možda ne bismo ni išle u ovaj projekt da nismo u to vjerovale. Nove generacije odrastaju s tehnologijom koja se razvija silnom brzinom. Način života, pomalo histeričan, odvaja nas od knjige. Htjele smo novu generaciju dočekati s knjigom u novom formatu, u mediju koji im je blizak, a ne trčati za njima i vikati: „Pa vi ništa ne čitate!“

Nekima će u budućnosti to biti jedini put do knjige. Da ne spominjemo objektivne barijere čitanja poput narušenog vida, disleksije, ADHD-a i sličnih poteškoća. Na taj način nesumnjivo širimo mogućnosti.

Dodaju da svoju potencijalnu publiku ne vide samo u fizičkim granicama Hrvatske, već na umu imaju i Hrvate izvan Hrvatske te sve ostale ljude koji su zainteresirani za hrvatski jezik i kulturu.

Primjeri vrijedni spomena

Govoreći o audioknjigama na hrvatskom jeziku, nepravedno bi bilo ne spomenuti i neke druge projekte, pogotovo jer ih u ukupno nema puno.

CARNET-ov projekt e-lektire sadrži i 160 audiozapisa djela iz hrvatske književnosti, a namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola i može mu se pristupiti samo putem AAI@EduHr identiteta. Hrvatski zvukopis ima i geolokacijsku komponentu jer se audiozapis kratke priče pojavljuje kad dođete na određenu lokaciju u Hrvatskoj, naravno ako vam je uključena mobilna aplikacija. Na isti se način u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani aktiviraju neobjavljene kratke priče suvremenih autora iz Hrvatske, Srbije i Slovenije u sklopu projekta Slavic Soundwalking, a također ih izvode profesionalni glumci.

Nema prepreke da se tržište audioknjiga na hrvatskom dalje ne razvija istom brzinom kao i u svijetu. Doduše, već imamo vremenski odmak u odnosu na najrazvijenija tržišta, odmak na koji smo nažalost navikli u tehnološkim trendovima, a u ovom slučaju to su Sjeverna Amerika, Kina i skandinavske zemlje.

pročitaj cijeli članak