Priča 28-godišnje Eve Homan i 34-godišnjeg Marka Lindiča iz Slovenije pokazuje da se s jakom željom i dobrim financijskim planiranjem može postići mnogo. Već dvije godine žive u svojoj kući iz snova koju nisu naslijedili niti su je financirali kreditom s visokim kamatama. Umjesto toga, štednjom su uspjeli stvoriti vlastiti dom vrijedan 180 tisuća kuna.

Eva, koja je oduvijek bila zainteresirana za ekonomiju i financije, ističe da je gradnja kuće zahtijevala precizno planiranje i organizaciju, uz određenu dozu skromnosti.

Unatoč visokim cijenama stanova u gradovima poput Celja, Kranja i Ljubljane, Eva i Marko su uspjeli izgraditi svoj dom u naselju Šentjerneju, u pokrajini Dolenjskoj, za iznos od 180 tisuća eura. Njihova sklonost prema štednji, koju su prakticirali još od srednje škole, pokazala se isplativom.

‘Po prirodi smo jako štedljivi’

Hrvata uznemirio oglas za stan u Splitu: ‘Dobro smišljena prevara’

Kuća od 100 kvadrata izgrađena je za samo deset mjeseci, iako su morali raditi naporno, često i do kasno u noć, nakon povratka s posla. Cijena dvosobnog stana? U Celju oko 200.000, u Kranju 300.000, a u Ljubljani već 400.000, piše 24ur.

“Po prirodi smo jako štedljivi. Oboma nam je štednja hobi”, kaže Homanova, koja priznaje da mnogi to ne razumiju. “Većina ljudi je obično sretna kada nešto kupi, ali mi smo sretni kada možemo nešto uštedjeti”, objašnjava.

“Kad smo gradili kuću, već je bila zima i nije bilo nimalo zabavno. Došli smo kući nakon posla, odmah se presvukli i onda radili na parceli do 11 sati navečer. Tada smo otišli spavati pa u 6 ujutro iznova. I tako smo radili 10 mjeseci”, kaže.

Teško je kupiti nekretninu u Hrvatskoj

Da je sve teže kupiti vlastitu nekretninu znaju i svi Hrvati koji nisu bili te sreće da naslijde imovinu. Ipak, pozitivno je to što se tržište u hrvatskoj lagano smirilo i cijene sada stagniraju za razliku od strelovitog rasta proteklih godina.

Na to jasno ukazuju podaci o kretanju broja transakcija i cijena novih stanova. U isto vrijeme još uvijek je velika razlika između traženih i realiziranih cijena. Podaci Porezne uprave pokazuju da su u Hrvatskoj 2022. godine prodana 30.662 stana, a prošle godine njih 28.556, što je pad prometa od 6,9 posto.

Najviše je naglašen pad potražnje stranih kupaca. Naime, stranci su prošle godine kupili 3183 stambene nekretnine, što je 25,7 posto manje nego 2022. godine, a kupovali su i manje građevinskih zemljišta te tek četiri poslovna prostora više (rast s 58 na 62 prodana poslovna prostora).

Konačno je otkriveno zašto toliki broj Hrvata ide u Irsku: ‘Mi ovisimo o tri stvari’

Prosječna cijena kvadrata

Prosječna cijena četvornog metra novog stana u 2023. godini iznosila je 2246 eura, što je 2,7 posto više nego u 2022. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Cijena stanova na najvećem zagrebačkom tržištu prošle godine je dosegnula 2684 eura, što je 4,1 posto više nego godinu prije.

Prosječna tražena cijena kvadratnog metra rabljenog stana u Zagrebu iznosi 2987 eura, što je za 11 posto više od prosječne realizirane cijene novog stana. U Hrvatskoj općenito, razlika između tražene i realizirane cijene iznosi oko 15 posto, dok je u Zagrebu ta razlika veća od 20 posto.

Srbi otkrili hit destinaciju na moru: Kupuju apartmane u blizini obale za samo 1300 eura po kvadratu

Ne dobiju svi traženu cijenu

Kada je riječ o rabljenim stanovima, i dalje postoji velik nesrazmjer između oglašenih i realiziranih cijena. Tako se, primjerice, za kvadratni metar rabljenog stana u Zagrebu u prosjeku traži 2987 eura, što je za 11 posto više od realizirane prosječne cijene novog stana.

Prosječna razlika između tražene i realizirane cijene u Hrvatskoj iznosi oko 15 posto, a u Zagrebu je taj nesrazmjer veći od 20 posto. To znači da, primjerice, zagrebački stan koji se oglašava za 200.000 eura u konačnici postiže cijenu od 150 do 160 tisuća eura.

Objava Bez kredita izgradili kuću vrijednu 180 tisuća eura: Eva i Marko objasnili kako su to učinili pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.