Dijelovi Amazone suočeni su s ozbiljnim pritiscima koji bi mogli dovesti do nepovratnih promjena do 2050. godine, upozoravaju znanstvenici. Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje da će do sredine stoljeća 10% do 47% amazonskih šuma biti ozbiljno ugroženo zbog kombinacije faktora poput globalnog zatopljenja, promjenjivih oborina, dužih sušnih razdoblja te krčenja šuma i požara.

Ovakav kolaps šumskih ekosustava ne samo da bi potencijalno izazvao daljnje klimatske promjene, već bi imao i ozbiljne posljedice na lokalne zajednice te divlji svijet u regiji, uključujući više od 10% kopnenih vrsta, prenosi The Guardian.

Iako je Amazonska prašuma ključno stanište za mnoge životinjske vrste te igra važnu ulogu u pohrani ugljika i regulaciji klime, otpornost šuma u regiji opada od ranih 2000-ih, kako ističe studija.

Situacija nije bajna

Znanstvenici su identificirali rastuće temperature, povećani broj suhih dana te promjene u obrascima oborina kao glavne prijetnje Amazoni. Oko 38% preostale amazonske šume već je ozbiljno degradirano zbog krčenja, požara i ekstremnih suša, a cestovne mreže dodatno pridonose štetama u srži ekosustava.

Učenik oduševio znanstvenike: ‘Arhimedova zraka smrti zaista je mogla postojati’

Prema predviđanjima, do 2050. godine velik dio Amazone bi mogao pretrpjeti transformaciju u savane ili degradirane šume, što bi ozbiljno ugrozilo funkciju Amazone kao skladišta ugljika te znatno pogoršalo lokalne utjecaje klimatskih promjena.

Da bi se spriječilo daljnje pogoršanje situacije, znanstvenici naglašavaju potrebu za hitnim zaustavljanjem krčenja šuma i smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Održavanje amazonske šume unutar sigurnih granica zahtjeva kombinaciju lokalnih i globalnih napora, uz potrebu za obnovom najmanje 5% izgubljenih područja.

Objava Amazona bi uskoro mogla pretrpjeti zastrašujuće posljedice: ‘Moramo stati s uništavanjem’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.