“Mi ovdje dosta dobro znamo pozicije, one se ponavljaju. Rasprave se ponavljaju, nije ovo ništa novo. Ne čujemo ništa od ovoga prvi put. Čini mi se da nemamo problem s institucijama i s osobama koje vode instituciju, nego da neki imaju problema s nekim od tih vrednota, što je, da se razumijemo, politički potpuno legitimno.

Ali, dok u hrvatskom ustavu stoji rodna ravnopravnost, dok u hrvatskom ustavu i hrvatskim zakonima stoji zabrana diskriminacije, onda će ovo i ovakva izvješća imati moju podršku”, rekla je socijaldemokratkinja Marija Lugarić na 3. sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova koja se održala 26. rujna 2024. godine.

Predsjedavajuća je ovu opasku donijela nakon što su prisutni odslušali izlaganje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, te nakon što su pripadnici desnih političkih opcija iznijeli niz pritužbi na njeno Izvješće o radu za 2023. godinu.

Na tragu onoga što je kazala Lugarić, pritužbe s desnice očekivane su. Riječima Nikole Grmoje iz oporbenog Mosta, u izvješću ih žulja “guranje priče o rodu, pozivanje na GREVIO, pričanje o tim nekakvim mogućim tranzicijama”.

Desniji dio vladajuće većine također ima slične zamjerke. Dubravka Lipovac Pehar iz Domovinskog pokreta (DP) ne slaže se s dijelom Izvješća koji se tiče diskriminacije LGBTIQ osoba, posebice transrodnih osoba i postupka spolne tranzicije na koji se osvrnuo i Grmoja.

Na toj su sjednici predstavljena još dva Izvješća o radu: Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te Pravobraniteljice za djecu. Odbor je ta dva izvješća prihvatio, dok je izvještaj koji je pripremila Ljubičić “primio na znanje“.

Kao i u slučaju s Ljubičić, svjetonazorska neslaganja iskazala su se kad je Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević predstavila svoje izvješće.

Obje pravobraniteljice su – braneći, ovog puta, svoj rad – inzistirale na tome da čine ono što im zakoni propisuju te da rade na zaštiti prava i interesa skupina koje zastupaju. Desničari su, s druge strane, iz stotina stranica dugih izvještaja izvukli nekoliko njima spornih točaka i čvrsto se držali vlastitog tumačenja istih. A usred toga, ili zbog toga, odvija se traženje smjene dvaju pravobraniteljica.

Analizirat ćemo, stoga, koje su točke prijepora, tko je sve (ili bi mogao biti) uključen u razrješenje pravobraniteljica i, na kraju, objasniti zašto ta institucija postoji te koje su joj dužnosti.

DP bi smijenio Pirnat Dragičević

Zamjerke na rad Pravobraniteljice za djecu, čiji osmogodišnji mandat ističe u studenom iduće godine, tolike su da DP-ovci, prema pisanju Večernjeg lista, namjeravaju tražiti njenu ostavku.

Lipovac Pehar ponovila je Večernjaku ono što je govorila i na Odboru, dajući primjere razloga za smjenu: otvoreno problematiziranje vjeronauka i vjerskih priredbi u školama, “neprimjereno” reagiranje na pritužbe o nazočnosti djece na Povorci ponosa u organizaciji udruge za promicanje LGBTIQ+ prava ili upozoravanje na izloženost djece nedopuštenim sadržajima (suvenirima s HOS-ovim insignijama) tijekom terenske nastave.

Kad je na sjednici Odbora komentirala rad Pirnat Dragičević, DP-ova zastupnica najprije ga je pohvalila. Nakon toga slijedilo je veliko “ali”: “Ono što ja zamjeram pravobraniteljici je opetovano pokušavanje izbacivanja vjere iz škole, vjeronauka, vjerskih blagoslova, molitve i tradicionalnih školskih priredbi. I, ako prihvaćate, i sad ste uvidjeli neke stvari, nekakve propuste koje niste mogli dobiti na vrijeme kako bi se pripremili za ovo izvješće, evo, nadam se, da ćete i ovakvu sugestiju uzeti u obzir i ne dirati ono što je tradicionalno u Hrvatskoj”.

Pirnat Dragičević joj je dala do znanja da ne pokušava ukinuti vjeronauk, nego da ga se treba provoditi tako da se uvažavaju svi učenici, bez obzira na vjeroispovijest: “Ured se zalaže za odgoj i obrazovanje u duhu tolerancije i poštivanja različitosti. Škola je mjesto na kojem se sva djeca moraju osjećati ugodno, bez obzira na svjetonazor. Nitko se ne smije osjećati manje vrijednim ili isključenim. Ono što ja želim istaknuti je da se vjerski odgoj u vrtićima i vjeronauk u školi treba provoditi na način na koji će se najbolje štititi interes sve djece, ili ako hoćete, na način na koji se neće naštetiti interesu neke djece koja su možda pripadnici druge vjeroispovijesti ili svjetonazora”.

Pojasnila je i kako uz vjeronauk, školarcima treba biti dostupan alternativni predmet, a za školske priredbe prilikom kojih se održavaju vjerski obredi napominje da one trebaju biti dobrovoljne, odnosno da se ne smije učenike na njih obvezati.

Valja napomenuti i da je najviše građanskih prijava Pravobraniteljici iz područja odgoja i obrazovanja, kao i prethodne godine, bilo povezano s vjerom i uvjerenjima.

“Odnosile su se na neosiguravanje odgovarajućeg sadržaja i skrbi o djeci koja ne pohađaju vjeronauk u osnovnoj školi i onoj koja ne prisustvuju vjerskim sadržajima tijekom obilježavanja Dana zahvalnosti za plodove zemlje (Dani kruha), čije bi obilježavanje trebalo biti vjerski neutralno i namijenjeno svim učenicima. Primali smo i prijave u vezi s prakticiranjem molitve prije jela u odgojno-obrazovnim skupinama u dječjem vrtiću bez suglasnosti roditelja”, stoji u Izvješću za 2023. godinu.

Jedna od pritužbi roditelja iz iste kategorije bila je “dostupnost nedopuštenih suvenira učenicima osnovne škole prilikom posjeta Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru i lokaciji Ovčara”. Radilo se o šalici s natpisom “HOS, za dom spremni, Vukovar” – sloganom i simbolom čije se isticanje (uz “izuzetke“) tretira kao prekršaj protiv javnog reda i mira (čemu se DP glasno protivi).

Pravobraniteljica je zbog toga preporučila Ministarstvu znanosti i obrazovanja da upozori škole i djecu na “nedopušten sadržaj s polazišta poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda i pozitivnih propisa kako bi se spriječilo usvajanje negativnih stereotipa i nepoštivanje različitosti te diskriminacijski stavovi i prakse”.

Njen ured je za Faktograf izjavio kako su “svjesni toga da stajališta Ureda pravobranitelja za djecu nisu uvijek prihvaćena od strane određenih društvenih i političkih struja u Hrvatskoj”, no kako njihovo “postupanje i preporuke, koje su usmjerene u cilju zaštite prava i interesa sve djece i sprječavanje diskriminacije djece, temelje se na Konvenciji UN-a o pravima djece, kao i preporukama Odbora za prava djeteta”.

“Prema Zakonu o pravobranitelju za djecu (čl. 4.), pravobranitelj za djecu djeluje neovisno i samostalno, rukovodeći se načelom pravednosti i morala. Pravobranitelju za djecu nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu, a sam pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u političkim aktivnostima”, stoji u odgovoru ureda Pirnat Dragičević.

Hoće li saborska većina podržati inicijativu DP-a?

Izvori iz vrha DP-a Večernjaku su otkrili kako se spremaju zatražiti negativnu ocjenu matičnog Odbora za obitelj na izvješće Pirnat Dragičević.

No, treba tek vidjeti koliko je DP-u zaista važno da ove zamjerke pretvori u ozbiljnu agendu svrgavanja Pravobraniteljice za djecu. Ona, kao i njene ostale kolegice i kolege, podnosi jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu. Može se razriješiti dužnosti, sukladno Zakonu o pravobranitelju za djecu, “u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu ili nezakonitog, nepravodobnog ili nestručnog obavljanja dužnosti”.

Dakle, uskraćivanje podrške Izvješću pravobraniteljice na saborskom odboru nije isto što i glasanje protiv Izvješća u parlamentu. Pitanje je hoće li HDZ-ovci, čiji je DP koalicijski partner, podržati tu ideju u Saboru i hoće li DP morati uložiti još napora da “isposluje” smjenu Pirnat Dragičević.

Iz njenog ureda su nam pojasnili kakav učinak ima činjenica da je pravobraniteljicu moguće razriješiti na temelju neprihvaćanja godišnjeg izvješća: “Time se pravobranitelj i njegovi zamjenici stavljaju u poziciju u kojoj se ozbiljno ugrožava njihova neovisnost i autonomnost, jer im mandat ovisi isključivo o tome hoće li Hrvatski sabor, odnosno njegova vladajuća većina, prihvatiti godišnje izvješće o radu ili ne. U takvoj su poziciji svi pravobranitelji, osim pučke pravobraniteljice. Potrebno je ujedno imati na umu da pravobranitelj za djecu kontrolira i, kada je to potrebno, kritizira izvršnu vlast (koju formira parlamentarna većina) u odnosu na ostvarivanje prava djece u RH”.

HDZ zasad nije komentirao situaciju, no oglasio se – doduše, fokusirajući se na drugu napadnutu pravobraniteljicu – liberalni HSLS koji podržava Vladu.

“HSLS se oštro protivi bilo kakvim ideološki motiviranim nastojanjima za smjenu neovisnih tijela poput povijesno važne institucije ombudsmana, odnosno pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić. U HSLS-u smatramo da razrješenje dužnosti neovisnog tijela kao što je povijesna institucija ombudsmana može isključivo biti na temelju mjerenja nečijeg rada, a nikako po načelu ‘ne sviđa mi se što govori’, a u kojem smjeru idu iskazi zastupnice Domovinskog pokreta Lipovac Pehar sa zasjedanja Odbora za ravnopravnost spolova”, stoji u priopćenju objavljenom 28. rujna 2024. godine.

Reakcija na pritužbe građana protumačena kao cenzura

Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, rekla nam je kako “nije neuobičajeno” da se izvješća pravobraniteljskih institucija primaju na znanje. “Zbog primjedbi koalicijskih partnera DP-a, koja su se odnosila uglavnom na zaštitu prava LGBT osoba, donesena je odluka da se Izvješće Pravobraniteljice za 2023. godinu primi na znanje”, pojasnila nam je.

Lipovac Pehar protumačila je dio njenog izvješća, onaj koji se tiče diskriminacije LGBTIQ+ osoba, kao “ideološku promociju jednog načina života” i optužila pravobraniteljicu da “teži cenzuri”.

“Od pravobraniteljice smo očekivali rezervu prema brzorastućem trendu rodnih tranzicija, ali ona taj postupak gleda kao da se radi o uklanjanju madeža, jednostavno nastoji ukloniti [kritiku] iz javnosti i, svakako, promovirati ovakvu praksu”, rekla je Lipovac Pehar.

Pravobraniteljica je objasnila da se ne radi o cenzuriranju (“koje bi instituciju pravobraniteljice uvelo u nezakonito djelovanje”) osoba koje ne priznaju ljude drugačije spolne orijentacije ili koje su u rodnoj tranziciji, nego o reakcijama na pritužbe građana ili medija, što je, prema postojećim zakonima i propisima, njena dužnost.

“Republika Hrvatska je donijela niz zakona s područja medicine, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, obrazovnog sustava, zajedno sa našim preporukama. Zajedno smo svi radili na tome da transrodne osobe mogu temeljem postojećih zakona i postojećih kriterija provesti svoju rodnu tranziciju. Onog trenutka kad Hrvatski sabor ukine zakone o pravima transrodnih osoba, institucije pravobraniteljice neće imati osnovu za postupanje jer takvih zakona u RH neće biti. Dakle, mi smo tijelo koje nadzire provedbu postojećih zakona”, odgovorila je Ljubičić na tvrdnju da “ne pokazuje rezervu prema rodnoj tranziciji”.

Osvrnula se i na još jednu zamjerku DP-a, a to su njena očitovanja o moliteljima na trgovima, muškarcima koji se jednom mjesečno okupljaju u molitvi za očuvanje tradicionalnog poretka, unutar kojeg žena nema puna prava i jednako poštovanje kao muškarci. DP-ovci su njenu reakciju shvatili kao pokušaj cenzure i zabrane, što Ljubičić odbacuje. Tvrdi da je zagovaranje patrijarhalnog poretka štetno za žene, ali je napomenula da dobiva kritike i s lijevog političkog spektra koji zahtjeva jasnu zabranu takvih skupova.

Ultrakonzervativci pokrenuli peticiju protiv Ljubičić

Iako imaju niz pritužbi iz istog rakursa prema Višnji Ljubičić, DP-ovci, barem prema pisanju Večernjeg lista, nemaju namjeru tražiti njenu smjenu.

To, međutim, traži hrvatski ogranak međunarodne platforme ultrakonzervativnih aktivista CitizenGO. Ta organizacija – poznata po peticijama protiv gej prava, pobačaja ili migranata – pokrenula je peticiju za smjenu pravobraniteljice Ljubičić.

Naljutilo ih je što se pravobraniteljica u jednom od svojih priopćenja pozvala na “kontroverzni dokument” – smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u kojima se navode prikladni dobni uzrasti za podučavanje o određenim aspektima seksualnosti. Taj dokument ih je ljutio i ranije jer je stajao na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) pa su peticijom tražili da se on ukloni.

“Ovaj dokument, kojeg su sastavili Njemački savezni centar za zdravstveno obrazovanje i lokalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), promiče spolni odgoj za djecu od 0 do 4 godine, uključujući aktivnosti poput masturbacije i svijesti o rodnom identitetu (…) Ljubičić nastavlja promicati rodnu ideologiju podupirući tako agresivne pokušaje radikalne obrazovne reforme koje zanemaruju dobrobit djece, hrvatske zakone i pravo (i dužnost) roditelja na odgoj svoje djece”, stoji u tekstu peticije objavljene 24. rujna 2024. godine.

Radi se o dokumentu “Standardi spolnog odgoja u Europi” koji je objavljen 2010. godine. Na njemu je radilo 19 stručnjaka iz različitih područja – od medicine i psihologije do društvenih znanosti – a fokusiran je na to što djeca i mladi trebaju znati i razumjeti u različitoj dobi. Tamo se određene radnje, primjerice masturbacija, ne promiču kao aktivnost, nego se opisuje u kojem razvojnom stadiju djeteta se one pojavljuju i kako ih treba objasniti djeci.

Tim se dokumentom Faktograf bavio već ranije, kada su se društvenim mrežama širile slične tvrdnje. No, CitizenGO izvukao je iz njega ono što mu treba i skupio preko 10 tisuća potpisa protiv Ljubičić.

Ona nam je odgovorila da nije prvi put da iz tog tabora čuje zahtjeve za njenom smjenom.

“CitizenGO nekoliko godina zajedno s organizacijom U ime obitelji traži smjenu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova jer se ne slaže s činjenicom da institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova provodi nadzor nad primjenom Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije i svih međunarodnih EU dokumenata, čija je Republika Hrvatska članica”, stoji u odgovoru.

Koji je posao pravobraniteljica?

Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, pokušala je svojim kolegama objasniti što su dužnosti pravobranitelja, odnosno ukazati na činjenicu da je parlament dio svojih ustavnih ovlasti predao njima te da oni u njihovo ime slušaju građane i predlažu mjere za sprječavanje diskriminacije.

“Za mene kao zastupnicu, ovo izvješće, ovih ne znam koliko stotina stranica, predstavlja vrijedan izvor. Mi moramo znati kako ljudi žive i s kakvim se problemima susreću ljudi, ovdje konkretno žene i muškarci, u ovom dijelu ostvarivanja jednakih prava u različitim područjima života. Posebno su mi vrijedni opisi slučajeva. To pokazuje (a to se vidi i u drugim izvješćima), da se ovdje ne radi o osobnom stavu pravobraniteljice, ove ili one, nego da postoje živi ljudi sa svojim imenima i prezimenima i svojim životnim problemima za čije rješavanje smo mi kao Hrvatski sabor opunomoćili”, rekla je SDP-ovka.

Instituciju pravobranitelja (ombudsmana) ima više od sto država svijeta. Njihov je zadatak da štite građane od lošeg upravljanja i kršenja njihovih prava. Pravobranitelji istražuju pritužbe iznesene protiv institucija, poslovnih subjekata i drugih organizacija, uključujući vladu. Ovisno o nadležnosti, odluka pravobranitelja može ili ne mora biti pravno obvezujuća. Čak i ako nije obvezujuća, odluka bi trebala imati određenu težinu.

Kritike na njihov rad mogu dolaziti iz različitih uglova. Neki drže da su pravobranitelji dio većeg birokratskog aparata za koji vjeruju da je neučinkovit. Drugi misle ili da previše podilaze vlasti ili da ju preoštro kritiziraju.

Desnici, kako domaćoj tako i šire, razlog su ideološke razlike. Pravobranitelji često zagovaraju prava osjetljivih i marginaliziranih skupina (vjerske i etničke manjine, osobe s invaliditetom, LGBTIQ+ osobe, migranti i strani radnici, djeca, žene) ili promiču socijalnu pravdu, što može biti u sukobu s konzervativnim vrijednostima ili politikama.

Pravobranitelji pak, kao što smo vidjeli na primjeru rasprave sa sjednice saborskog odbora, inzistiraju da je njihov rad najvažnije ocijeniti iz perspektive nadzora provođenja zakona.

The post Kome smetaju pravobraniteljice? appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak