Krajem rujna na Općoj skupštini UN-a u New Yorku održan je Summit o budućnosti na kojem je usvojen “Pakt za budućnost” kojeg je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres opisao kao ključni sporazum koji predstavlja “korak prema učinkovitijem, uključivijem i povezanijem multilateralizmu”. Pakt, koji uključuje aneks o unaprijeđenju odgovorne i održive budućnosti, usvojen je prvog dana sjednice 22. rujna, no ne jednoglasno. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin rekao je da “nitko nije zadovoljan paktom”, a osim Rusije protiv pakta glasali su Iran, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Nikaragva, Sudan i Sirija.

Odmah nakon sjednice društvenim su se mrežama počeli širiti pogrešni, no dobro poznati narativi o stvaranju “jedne svjetske vlade” i “novog svjetskog poretka” o čemu je Faktograf više puta pisao. Jedan takav status, arhiviran ovdje, proširio je 29. rujna privatni korisnik Facebooka koji je napisao:

“Ujedinjene Nacije zahtevaju od članica zemalja da se odreknu suvereniteta i da prihvate GLOBALNU UPRAVU. Neizabrana globalistička organizacija Ujedinjenih nacija (UN) zahteva od vlada suverenih nacija da se podvrgnu “globalnoj upravi” kako bi navodno zaštitile “čovečanstvo” od veštačke inteligencije (AI)…”

Ključne točke “Pakta za budućnost”

“Pakt za budućnost” naglašava važnost multilateralizma, slobodnog protoka roba i informacija, i naglašava 56 konkretnih akcija u borbi s globalnim problemima kao što su siromaštvo, klimatske promjene, rodna jednakost, ratovi, ljudska prava itd. Sporazum uključuje i dva aneksa – “Global Digital Impact” i “Declaration on Future Generations” – koji se bave regulacijom umjetne inteligencije i promišljanjem o interesima budućih generacija u globalnom odlučivanju, piše Reuters.

“Vidimo da se multilateralni sustav i njegove institucije, zajedno s Ujedinjenim narodima i njihovom Poveljom u središtu, moraju jačati kako bi se održao mir u svijetu punom promjena. Moraju odgovarati i sadašnjosti i budućnosti, biti učinkoviti i sposobni, spremni za budućnost, pravedni, demokratski, nepristrani i reprezentativni u današnjem svijetu, inkluzivni, međusobno povezani i financijski stabilni. Danas se obavezujemo na nove početke u multilateralizmu. Odrednicama u ovom Paktu želimo omogućiti da Ujedinjeni narodi i druge ključne multilateralne institucije mogu osigurati bolju budućnost ljudima i planetu”, stoji između ostalog u Paktu.

Antonio Guterres poručio je predstavnicima svjetskih vlada, prenosi AP: “Implementirajte Pakt. Neka dijalog i pregovori budu prioriteti. Završite ratove koji nam razdiru svijet, od Bliskog istoka do Ukrajine i Sudana. Poboljšajte moćno Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ubrzajte reforme međunarodnog financijskog sustava. Pojačajte napore prelaska s fosilnih goriva. Slušajte mlade ljude i uključite ih u donošenje odluka.”

Nacrt “Pakta za budućnost” rezultat je pregovora koji su trajali 18 mjeseci pod vodstvom Njemačke i Namibije, piše AP. Namibijski predsjednik Nangolo Mbumba istaknuo je da svjetski vođe nakon summita moraju biti predani ideji mira, i to ne onoj koja vodi do “ekoloških katastrofa, rasprostranjene nejednakosti, globalnih konflikata i uništenja te rasta opasnih tehnologija koje prijete našoj sigurnosti”.

Njemački kancelar Olaf Scholz upozorio je da, ako se države ne ujedine i ne implementiraju ciljeve Pakta, “ne samo da će nam suditi povijest, nego i mladi ljudi diljem svijeta”. “Put nije lagan, ali zar je ikad bilo drugačije”, pitao je.

Da “Pakt za budućnost” nema nikakvog utjecaja na nacionalne suverenitete za AAP FactCheck potvrdila je Kristin Brandl, profesorica međunarodnih poslova na Sveučilištu Victoria. “Pakt je potpisan da se ponovi i potvrdi predanost zemalja članica UN-a ciljevima na koje su se već obavezali. Svaka država već je potpisala i ratificirala Povelju UN-a kad je postala članica i to se ne mijenja ovim Paktom. Potpisom tada i danas nitko ne predaje suverenitet UN-u”.

I Lawrence Gostin, profesor prava na Sveučilištu Georgetown, također je za AAP FactCheck rekao da nema osnove za takve tvrdnje: “Summit o budućnosti je politički pakt kojim se izražava namjera svjetskih vođa da zajedničkim snagama pokušaju riješiti velike probleme s kojima se cijeli svijet suočava, sad i u budućnosti.”

Što su Ujedinjeni narodi?

Korisnik Facebooka u svom statusu između ostalog Ujedinjene narode naziva “neizabranom globalističkom organizacijom”. Međutim, radi se o međunarodnoj organizaciji koja je nastala kao odgovor na ratne i poslijeratne probleme tijekom, odnosno nakon Drugog svjetskog rata, osnovanoj radi očuvanja svjetskog mira i sigurnosti, rješavanja ekonomskih, društvenih i političkih problema međunarodnom suradnjom te promicanjem poštovanja ljudskih prava, definira Enciklopedija.

U osnivanju Ujedinjenih naroda sudjelovala je 51 država kad je na konferenciji u San Franciscu 26. lipnja 1945. potpisana Povelja UN-a. Danas UN broji 193 članice. Republika Hrvatska postala je članicom Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992, a među originalnim potpisnicama Povelje bila je 1945. godine i Jugoslavija.

Ujedinjeni narodi zapravo provode razne mirotvorne i humanitarne aktivnosti, a glavne među njima su osiguravanje hrane za milijune ljudi koji gladuju ili su u opasnosti od gladi, osiguravanje cjepiva za nerazvijene zemlje, pomaganje izbjeglicama, distribucija humanitarne pomoći, borba protiv klimatskih promjena, promicanje demokracije i održavanje izbora, zaštita ljudskih prava, borba protiv siromaštva…

Raširena teorija zavjere o “jednoj svjetskoj vladi”

Sintagma “novi svjetski poredak” (koristi se i “jedna svjetska vlada”, “globalna uprava”) koristi se u međunarodnoj politici još od kraja Prvog svjetskog rata, a njeno značenje ima različite interpretacije. Teorija zavjere o “novom svjetskom poretku”, kao što je Faktograf također već pisao, tvrdi da mala skupina međunarodnih elita kontrolira i manipulira vlade, industrije i medijske organizacije širom svijeta s konačnim ciljem stvaranja jedinstvene svjetske vlade.

Zapravo se radi o scenariju koji teoretičari zavjera pripisuju ostvarenju Agende 2030, programa Ujedinjenih naroda koji je ta međunarodna organizacija usvojila 2015. godine, o čemu smo pisali ovdje.

No, pravi ciljevi UN-ove agende održivog razvoja su sljedeći: eliminirati siromaštvo i glad, unaprijediti zdravstveni sustav prvenstveno kroz bolju procijepljenost, povećana kvaliteta obrazovanja, rodna ravnopravnost, pristup čistoj vodi, priuštiva i čista energija, pošteno plaćen rad i ekonomski rast, inovativan pristup industriji i infrastrukturi, smanjenje nejednakosti, održivi gradovi i zajednice, odgovorna proizvodnja i potrošnja, suočavanje s klimatskom krizom, očuvanje života pod vodom i na zemlji, mir, pravednost i jake institucije te zajedničko djelovanje. Drugim riječima, objedinjeni cilj UN-ove agende je poboljšati kvalitetu života svih stanovnika Zemlje.

Stoga možemo zaključiti da je objava privatnog korisnika na Facebooku netočna jer Ujedinjeni narodi nisu zahtijevali od zemalja članica odricanje od suvereniteta kao ni prihvaćanje globalne uprave. “Pakt za budućnost” nigdje ne spominje, direktno niti indirektno, predavanje suvereniteta UN-u.

The post UN kroz “Pakt o budućnosti” ne zahtijeva od država članica da se odreknu suvereniteta appeared first on Faktograf.hr.