Savjet za nacionalne manjine uputio je u javnu raspravu prijedlog novih kriterija po kojima bi Savjet ubuduće odobravao sredstva iz državnog proračuna za programe udruga i ustanova nacionalnih manjina, a koji se tiču informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija.

U istom prijedlogu, propisani su i kriteriji za javno financiranje programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma, kao i uvjeti za dodjelu novca za programe koje, za potrebe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, provode općine, gradovi i županije.

Uz prijedlog dokumenta, punog naziva Kriteriji financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, objavljeno je i obrazloženje zašto je potrebna izmjena dosadašnjih kriterija i što se time želi postići.

Navodi se da su tijekom godina „uočena brojna područja i situacije u kojima je otežana primjena dosadašnjih kriterija“, da je pojedina pravila potrebno „dodatno unaprijediti kako bi se nastavili pozitivni učinci u integraciji nacionalnih manjina“, kao i da bi se ostvario „daljnji napredak razine financijske discipline i odgovornosti za dobivena sredstva“.

Cilj je povećati transparentnost financiranja, ali i povećati fleksibilnosti u dodijeli javnog novca, čime bi se „izravno unaprijedio rad na očuvanju kulture, tradicije i identiteta nacionalnih manjina“.

Savjet svake godine na temelju javnog poziva i propisanih kriterija odobrava sredstva za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina, među kojima su i programi udruga srpske manjine.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li prijedlog novih kriterija izazvati ikakvu reakciju Domovinskog pokreta (DP), partnera u vladi Andreja Plenkovića, koji je znatan dio svog političkog imidža izgradio upravo na osporavanju javnog financiranja aktivnosti Srpskog narodnog vijeća (SNV), posebno tjednika Novosti čiji je SNV izdavač.

Posljednjih mjeseci provodi se hajka na SNV i Novosti i iz redova Mosta te medija koji promoviraju ideje ekstremne desnice poput portala Narod.hr, Hrvatskog tjednika i emisije Bujica na Z1 televiziji koju prenose i neke druge lokalne televizije. O tome je Faktograf nedavno objavio studiju slučaja pod nazivom „Novosti se ili pali ili gasi“ autorice Tajane Broz.

Iako u prijedlogu Kriterija postoji nova odredba o političkoj neovisnosti manjinskih udruga koje dobivaju sredstva iz javnih izvora, a zadržan je i dio o sankcioniranju netolerancije i širenja dezinformacija, po onome kako smo iščitali predložene kriterije, ne postoji nijedna odredba koja bi unaprijed onemogućila financiranje Novosti iz državnog proračuna. SNV će i dalje moći predlagati Savjetu za nacionalne manjine njihovo financiranje, a onda će po propisanoj proceduri Savjet o tome odlučivati.

Aktualni kriteriji o financiranju programa kulturne autonomije nacionalnih manjina doneseni su još 2016. godine. U međuvremenu su bile dvije izmjene, 2020. i 2022. godine (1, 2).

Sada je plan donijeti potpuno novi dokument.

Savjetovanje s javnošću otvoreno je do 24. listopada na internetskoj stranici Savjeta za nacionalne manjine.

Zabrana izbornog agitiranja

Javnosti možda najzanimljivija promjena je odredba koja po prvi put regulira odnos udruga nacionalnih manjina i političkih stranaka, kao i zabranu izbornog agitiranja ako udruga dobiva javni novac.

U članku 3. prijedloga novih Kriterija, među ostalim, stoji: „Udrugama i ustanovama kao korisnicima sredstava iz javnih izvora nije dozvoljeno sudjelovati u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati financijska sredstva za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata, kao ni provoditi aktivnosti usmjerene na političke ciljeve za sve vrijeme trajanja financiranja“.

Do sada takve odredbe nije bilo, pa su se mogli događati primjeri poput onoga kada je uoči drugog kruga prošlih predsjedničkih izbora 2020. godine Demokratska zajednica Mađara Hrvatske podržala Kolindu Grabar Kitarović i pozvala pripadnike mađarske manjine da za nju glasaju.

Ili primjer Udruge mladih Bošnjaka iz Rijeke koja je tada podržala Zorana Milanovića.

I Demokratska zajednica Mađara Hrvatske i Udruga mladih Bošnjaka iz Rijeke tada su dobivali (1, 2) javni novac preko Savjeta za nacionalne manjine za programe kulturne autonomije, ali nije bilo odredbe koja bi im u tom slučaju priječila izborno agitiranje. Ako prođu novi Kriteriji, to im više ne bi bilo moguće, nego bi se trebali odlučiti: ili javni novac ili izborno lobiranje.

To će, naravno, vrijediti i za sve ostale udruge nacionalnih manjina čije programe financira Savjet.

U prijedlogu novih Kriterija postoji i odredba koja je bila i u dosadašnjim pravilima, ali sada postoji čak na dva mjesta u novom dokumentu: u dijelu koji propisuje kojim udrugama se neće uopće odobriti sredstva te u dijelu koji određuje kaznene mjere tijekom provedbe programa.

U članku 15. prijedloga piše: „Udrugama i ustanovama za koje se utvrdi da radom i aktivnostima potiču netolerantnost unutar svoje i prema drugim nacionalnim manjinama ili pripadnicima većinskog naroda te za koje se utvrdi da javno iznose neprovjerene i netočne informacije o ostvarivanju programa kulturne autonomije i radu Savjeta, Savjet neće odobriti financijska sredstva za prijavljene programe“.

U slučaju da se takvo ponašanje manjinskih udruga dogodi nakon dodijele sredstava, odnosno tijekom financiranja odobrenog programa, člankom 31. prijedloga predviđeno je da se tim udrugama „može obustaviti daljnje financiranje, naložiti da sredstva vrate u državni proračun ili na temelju bjanko zadužnice zatražiti ovrha, te udruga može izgubiti pravo na financiranje putem Savjeta na tri godine“.

Pregledom izvještaja o radu Savjeta od 2016. do 2023. godine (1, 2, 3, 4,5, 6, 7 8) nismo pronašli da je ijedna udruga bila sankcionirana zbog netolerancije ili širenja lažnih vijesti, a što je predviđao i dosadašnji članak 28. Kriterija pa tako ni SNV zbog Novosti, za što su iz petnih žila navijale stranke, pojedinci i mediji iz desnog političkog spektra.

Odlučivanje o novcu iza zatvorenih vrata?

Pored odredbi koje su svojevrsni “etički osigurači”, većina promjena odnosi se na uvjete prijave, provođenja i evaluacije programa koje manjinske udruge prijavljuju na javni poziv Savjeta.

Da bi prijavile svoje programe za ostvarivanje kulturne autonomije, udruge bi po novome morale navesti da obavljaju kulturnu djelatnost i da su njihove aktivnosti namijenjene prvenstveno pripadnicima nacionalnih manjina.

Među posebne kriterije predlaže se i članak koji propisuje da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje udruge ne smije voditi kazneni postupak.

Jasnije su nego do sada razgraničene ovlasti Komisije za administrativnu provjeru i Povjerenstva za raspodjelu sredstava.

Prilikom apliciranja na javni poziv uvodi se mogućnost da udruge, prije odluke o dodijeli sredstava, mogu ispraviti manje nedostatke u priloženoj dokumentaciji. Novost je i mogućnost da udruge izjave prigovor Savjetu ako ih Komisija odbije zbog toga što njihova prijava ne ispunjava uvjete javnog poziva.

U prijedlogu novih Kriterija stoji i članak u kojem piše da se o rasporedu sredstava glasa na sjednici Savjeta za nacionalne manjine, ali više nema odredbe da je sjednica otvorena za javnost. Uz navedene izmjene nema objašnjenja za svaku unesenu promjenu, pa nije jasno je li javno odlučivanje o dodijeli novca namjerno ispušteno ili je riječ o omašci. U svakom slučaju, o prijedlogu izmjena će se još raspravljati, pa će postojati prilika da Savjet u konačnoj verziji to ispravi.

Novim kriterijima se uvode kategorije prihvatljivih i neprihvatljivih troškova, ali više nema do u detalja pobrojanih maksimalno dozvoljenih utroška sredstava prema vrsti troškova (plaće, honorari, najam prostora, putni troškovi, održavanje web stranice i slično). Ti detalji bit će razrađeni u godišnjim javnim pozivima „ovisno o aktualnoj situaciji i potrebama udruga i ustanova nacionalnih manjina“.

Da bi se smanjilo administriranje, predlaže se i ukidanje jednog od tri redovita izvještavanja tijekom godine. Udruge više ne bi trebale podnositi kvartalni izvještaj, nego samo polugodišnji i godišnji.

Po novome, udruge će svu dokumentaciju o programu kojeg financira Savjet morati čuvati sedam godina, a detaljnije nego do sada razrađeno je kako će se pratiti provođenje programa koji su dobili javna sredstva.

Tako se, među ostalim, u članku 29. prijedloga Kriterija navodi da je „udruga ili ustanova obavezna omogućiti Savjetu, inspektorima proračunskog nadzora Ministarstva financija i drugim ovlaštenim osobama koje vrše provjere da u razdoblju od sedam godina nakon završetka programa, ispitivanjem dokumenata ili putem kontrola na licu mjesta, provjere provođenje programa, računovodstvene dokumente i sve ostale dokumente relevantne za financiranje programa“.

Nove odredbe trebale bi ojačati povjerenje javnosti u rad Savjeta i povećati transparentnost u dodijeli javnog novca.

Kriteriji mijenjani devet puta

Savjet za nacionalne manjine često je na udaru kritika da članovi Savjeta, od kojih su svi pripadnici nacionalnih manjina, proračunska sredstva dodjeljuju „svojima“.

Temelj za rad Savjeta je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, imenuje ga Vlada na mandat od četiri godine i svojevrsno je krovno manjinsko tijelo u Hrvatskoj. Ima 20 članova. Sedam predlažu manjinska vijeća, pet članova su iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika koje predlažu manjinske udruge, a u Savjet ulaze i svih osam saborskih zastupnika nacionalnih manjina.

Jedna od najvažnijih aktivnosti Savjeta je odlučivanje o godišnjoj dodijeli sredstava za programe kulturne autonomije. Posljednjih godina iznos dodijeljenih sredstava kontinuirano raste, pa je tako 2016. godine ukupno dodijeljeno 4,2 milijuna eura za programe udruga 17 nacionalnih manjina, a prošle 2023. godine manjinske udruge su za programe izdavaštva, informiranja, kulturni amaterizam i kulturne manifestacije, odlukom Savjeta, dobile 8,1 milijun eura.

Za ovu godinu odobreno je 9,7 milijuna eura za programe udruga 19 nacionalnih manjina. Tim će se novcem financirati 1 250 programa koje će provoditi 251 manjinska udruga, iznio je podatak Tibor Varga, predsjednik Savjeta, u razgovoru za portal Instituta STINE.

Ovo nije prvi put da se mijenjaju Kriteriji financiranja. Od 2003. godine i uspostavljanja Savjeta kriteriji su mijenjani čak 8 puta (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8), u prosjeku svake dvije, tri godine.

Na nedorečenosti i nejasne kriterije i procedure u odlučivanju i provođenju programa kulturne autonomije Savjet je upozorio i Državni ured za reviziju u izvještaju 2015. godine, a Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 2018. godine uputilo je Savjetu smjernice i upute o postupanju članova Savjeta, prije svega saborskih zastupnika nacionalnih manjina koji su istovremeno članovi udruga o kojima odlučuju pri dodijeli sredstava.

Pregledali smo sve dosadašnje Kriterije financiranja od 2003. godine kako bi provjerili kako se tijekom vremena regulirao način odlučivanja o dodijeli sredstava.

U prvim godinama odlučivali su isključivo članovi Savjeta, bez vanjske stručne procjene. Oni su i ocjenjivali pristigle programe i potom odlučivali tko će dobiti sredstva i u kolikom iznosu.

Ta se praksa djelomično pokušala ispraviti pravilima iz 2009. godine, kada je uvedena odredba da Savjet pri donošenju odluke o rasporedu sredstava za udruge može formirati posebnu radnu skupinu stručnjaka „za dodatnu ocjenu i uvid u stvarno stanje predloženih programa“.

Tek je 2014. godine, dakle 11 godina od osnivanja Savjeta, propisana obaveza Savjeta da formira dva tijela koja bi bila „filter“ prije nego članovi Savjeta donesu konačnu odluku o pristiglim programima.

Uvedena je Komisija za otvaranje prijava sastavljena od zaposlenika koji rade u stručnoj službi Savjeta. Oni otvaraju prijave i one koje su pravodobne i potpune prosljeđuju drugom tijelu – Povjerenstvu za raspodjelu sredstava sastavljenom od stručnjaka iz područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija koji su ovlašteni za vrednovanje pristiglih programa. Tek nakon toga prijedlozi idu pred Savjet na izglasavanje.

Strah od pritisaka

Dvije godine kasnije Savjet pokušava još unaprijediti postupak donošenja odluka o financiranju pa tako 2016. godine u Kriterije financiranja uvodi i odredbu koja praktički jača ovlasti Komisije, odnosno zaposlenika Stručne službe Savjeta u odnosu na Povjerenstvo. Oni odmah kod zaprimanja prijava rade bodovnu listu kojom se potom Povjerenstvo stručnjaka vodi pri vrednovanju programa.

To pomalo neobično rješenje da zaposlenici u uredu Savjeta zapravo usmjeravaju stručnjake Povjerenstva u odabiru programa i određivanju visine sredstava sada je u novom prijedlogu ipak izbrisano.

Istodobno je 2016. godine uvedena i mogućnost da Savjet za nacionalne manjine – dakle ponovno isključivo predstavnici nacionalnih manjina od kojih su neki i članovi udruga o kojima odlučuju – može manjinskim udrugama dodijeliti financijska sredstva bez raspisivanja javnog poziva „u opravdanim i izuzetnim slučajevima koje udruge nisu mogle planirati“ i kada je nužno žurno djelovanje. To je ostalo kao mogućnost i u prijedlogu novih Kriterija.

Te su godine, ipak, izglasani i svojevrsni ‘osigurači’ koji su trebali zajamčiti neovisnost u odlučivanju pri raspodjeli javnog novca. Članovima Povjerenstva za raspodjelu sredstava uvedena je obaveza potpisivanja izjave kojom „pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuju da nemaju osobnih interesa kojima mogu utjecati na nepristranost rada Povjerenstva, da će u obavljanju dužnosti člana Povjerenstva postupati časno, pošteno, savjesno i odgovorno te će nepristrano čuvati povjerljivost podataka i informacija, kao i vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti koja im je povjerena od Savjeta“.

Propisana je i obaveza za svih 20 članova Savjeta za nacionalne manjine da, prije donošenja odluke o raspodjeli sredstava, izjave pod materijalnom i kaznenom odgovornošću „da neće utjecati na nepristranost rada Povjerenstva, kako u postupku odabira programa koji će se sufinancirati iz državnog proračuna, tako ni u postupku određivanja visine iznosa sredstava za sufinanciranje odabranih programa“.

Oba su osigurača ostala i u prijedlogu novih Kriterija financiranja.

Zanimalo nas je i tko su u protekle četiri godine bili stručnjaci, članovi Povjerenstva za raspodjelu sredstava, ali to se iz zapisnika i odluka o imenovanjima nije moglo uvijek doznati.

Tako je na sjednici Savjeta u siječnju 2021. godine odlučeno da Savjet neće objaviti imena članova Povjerenstva budući da, kako stoji u zapisniku sa sjednice, „postoji mogućnost da bi vezano za javni poziv predstavnici i/ili članovi udruga i/ili ustanova nacionalnih manjina vršili pritisak na članove Povjerenstva“.

Iduće godine ta je bojazan odjednom nestala, pa je Savjet za 2022., 2023. i 2024. godinu objavio (1 2 3)  imena te je vidljivo da u Povjerenstvu nisu isključivo vanjski stručnjaci, nego da je ono sastavljeno od dvije članice Savjeta i tri vanjske stručnjakinje.

Inače, prijedlog novih Kriterija o financiraju izradila je peteročlana radna skupina u kojoj je dvoje članova Savjeta za nacionalne manjine (Branka Baksa iz reda slovačke nacionalne manjine i Danilo Ivezić, predstavnik crnogorske manjine) te tri zaposlenice Stručne službe Savjeta.

Iako je prvo bilo planirano da se nova pravila počnu primjenjivati već pri odlučivanju o dodijeli sredstava za 2025. godinu, to se ipak neće dogoditi. Prijedlog dokumenta još mora proći javno savjetovanje pa raspravu u radnoj grupi, a potom i na Savjetu za nacionalne manjine. Sada je plan da nova pravila kreću s primjenom tek za raspored sredstava za 2026. godinu.

 

The post Novi kriteriji financiranja kulturne autonomije manjina poslani u javnu raspravu appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak