Ovaj članak izvorno je objavljen kao 39. broj F-zina, Faktografovog newslettera 30.  9.  2024.

Vratimo se nakratko u ljeto, točnije u predzadnji tjedan kolovoza. U Šepurinama na šibenskom otoku Prviću radnica Jadrolinije hvatala je cimu. Da bi došla do cime, omče koja je dio konopa za vezanje broda, najprije se morala probiti kroz redove turista. Pogledala je u nebo, zakolutala očima i zavapila: “Sveti moj Roko, šta ih nisi sa sebon odnija”. Sveti Roko, “drevna” datumska granica gostoprimstva u mnogim dalmatinskim mjestima, slavi se 16. kolovoza. Međutim, sredina kolovoza odavno ne označava kraj ljetne turističke sezone – zadržala se još samo u lokalnim anegdotama.

Hrvatska je ovisna o predsezoni, sezoni i posezoni; prihodi od turizma u 2023. godini su, prema podacima HNB-a, činili 19, 6 posto BDP-a. Ovisnost o turizmu zajednički je problem mnogih turističkih zemalja i to nije jedini problem koji dijele. Diljem Mediterana sve su češće pobune lokalnog stanovništva kojemu masovni turizam narušava kvalitetu života. Ipak, taj val još nije zahvatio naše krajeve, zasad kolutamo očima.

Francuski povjesničar Fernand Braudel Mediteranu je posvetio brojne retke, a Jadran opisao kao Mediteran u malom. U knjizi “Mediteran i mediteranski svijet u doba Filipa II” iz 1949. godine, Braudel piše kako Jadran “postavlja sve probleme koje obuhvaća studija o čitavome Sredozemlju”.

Koje probleme dijele Mediteran i “Mediteran u malom” danas? Koja se rješenja nude?

“Mediteranski svijet” sve teže se nosi s posljedicama masovnog turizma (1, 2) i klimatskih promjena. Zajedno s brojem turista i ostvarenih noćenja, broje se toplinski valovi (1, 2) te hektari izgorjelih šuma i nasada. Lokalna infrastruktura posustaje pod pritiskom pa su diljem Mediterana zabilježene nestašice vode, čemu posljednjih godina svjedočimo i u Hrvatskoj (1, 2, 3). U lipnju su bez struje na par sati, usred toplinskog vala, ostale Dalmacija, BiH, Crna Gora i dio Albanije. Iako je najavljeno da će istraga o uzroku kvara trajati šest mjeseci, crnogorski ministar energetike izjavio je da je “problem nastao kao posljedica jako velikog opterećenja s jedne strane i jako visokih temperatura s druge”.

Osim infrastrukturnih opterećenja, masovni turizam donosi i povećanje životnih troškova za lokalno stanovništvo. Manjak priuštivog stambenog prostora za dugoročni najam jedan je od većih problema. Posljedica je apartmanizacije i poplave Airbnb smještaja te činjenice da mnogi žele posjedovati nekretninu na obalama Mediterana.

Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja povod je brojnih prosvjeda u Španjolskoj posljednjih godina. Jedan od medijski praćenijih bio je srpanjski prosvjed u Barceloni, gdje su prosvjednici vodenim pištoljima špricali turiste, zahtijevajući snažnije oporezivanje turističke industrije, smanjenje broja terminala za prihvat kruzera te zabranu kratkoročnog najma stanova. Gradonačelnik Barcelone Jaume Collboni najavio je da će do 2028. godine ukinuti dozvole za više od 10.000 apartmana koji se trenutačno bave kratkoročnim najmom, no pitanje je hoće li to biti dovoljno.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina je u gostovanju za N1 povodom Svjetskog dana turizma 27. rujna najavio da će 2025. biti “točka preokreta” za hrvatski turizam. S prvim danom nove godine na snagu stupaju, kako kaže, tri važna zakona čiji je cilj “reorganizacija turizma” s naglaskom na održivost i kvalitetu života.

“Krenuli smo sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, kojim želimo zaustaviti bujanje, odnosno omogućiti isključivo uz privolu većine stanovnika pružanje usluga u stanovima. Zato što je jako upitno koliko je to uistinu usluga domaćina – ako ste iznajmili stan, domaćina nigdje nema, dakle to je jedan čisti rentijerski biznis i pitanje je, vrlo otvoreno, da li on treba kao takav postojati. Ne bi trebao postojati, u stambenim zgradama se takva usluga uopće ne bi trebala pružati”, tumači ministar. Prijedlog zakona kritizirala je Hrvatska udruga obiteljskog smještaja, inicijativa “Spasimo male obiteljske iznajmljivače”, kao i oporba tijekom rasprave o prijedlogu zakona u Hrvatskom saboru sredinom mjeseca.

“Približili smo porezno opterećenje kratkoročnog i dugoročnog najma jer cilj nam je, između ostalog, da motiviramo veći broj ovih objekata i ljudi koji njima raspolažu da ih stave u dugoročni najam i da na taj način pomognemo u rješavanju problema priuštivog stanovanja. (…) Za kraj dolazimo na Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, ključni zakon koji definira pružanje usluga u domaćinstvu, gdje radimo podjelu, odnosno identificiramo domaćine u odnosu na sve ostalo”, kazao je Glavina o “preokretu” u pristupu turizmu temeljenom na novom paketu poreznih izmjena koji je Vlada predstavila prošli tjedan. Na kritike odgovara da je oporezivanje “pošteno i pravedno za sve pružatelje usluga u domaćinstvu, i velike i male, zato što nije bazirano na smještajnoj jedinici, nego na izračunu po krevetu”.

U gostovanju na N1 televiziji dotaknuo se i prosvjeda protiv masovnog turizma, konkretno srpanjskog prosvjeda u španjolskom gradu Palma de Mallorca. “Oni su početkom ovoga ljeta imali prosvjede protiv turizma. I što se dogodilo – do kraja ove turističke ljetne sezone značajno im je pao broj dolazaka gostiju i sad su u velikom problemu. Logično je da ljudi ne žele ići na destinacije gdje se osjećaju, gdje se vidi da su nepoželjni. Mi se ne možemo dovesti u takvu situaciju”, smatra ministar Glavina.

Priče iz dubine

Osim društvenih, masovni turizam ima i ekološke posljedice. Povećanje količine otpada i prenamjena zemljišta koja vodi do gubitaka prirodnih staništa biljnih i životinjskih vrsta samo su neke od njih.

Talijanski ribari ovo ljeto su upozorili da Jadran postaje tropsko more. The Guardianu su se požalili da je nekoć valoviti Jadran danas uglavnom ravan, bez bure, a promijenile su se i vrste koje u njemu žive. Invazivne vrste riba sve su češće, kako u Jadranu, tako i u Mediteranu. Jakov Dulčić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo za Klimatski portal pojasnio je da je cijeli Mediteran “u procesu tropikalizacije i meridionalizacije”, što znači da je sve veća nazočnost tropskih elemenata faune.

Procijenjeni porast prosječne temperature Jadranskog mora do 2070. godine iznosi 1,6 do 2,4 °C, što će utjecati na život u njemu. Mediteran se zagrijava najbrže od svih svjetskih mora, treba to ponavljati. Istraživanje provedeno u 19 država pokazuje da su građanke i građani Hrvatske zabrinuti zbog klimatskih promjena, ali taj problem i dalje nije visoko na listi prioriteta.

Mediteran, povjereno

Europska komisija neke od opisanih problema pokušat će riješiti imenovanjem povjerenice za Mediteran. Sredinom rujna Ursula von der Leyen tu je funkciju povjerila HDZ-ovoj Dubravki Šuici.

Bavit će se, među ostalim, sukobima na Mediteranu i provođenjem migracijske politike Europske unije na tom području. Njena zadaća, navodi se, bit će jačanje trgovine i suradnje na području energetike, s naglaskom na obnovljive izvore energije. Šuica je u prvom sastavu Komisije pod vodstvom von der Leyen bila potpredsjednica za demokraciju i demografiju, a demografijom će se nastaviti baviti. Kako je izjavila za HRT, o njenim budućim zaduženjima moći će se preciznije govoriti kad se uspostavi novo vodstvo.

Rješenja koja se nude, međutim, ne ulijevaju povjerenje i ne uvažavaju hitnost klimatske akcije – i ne samo klimatske. Izgledno je da će “glasni, gladni, s prljavoga juga”, kako kažu Bore Balboa i Peki*, nastaviti pobunu.

The post Ljetni retrovizor appeared first on Faktograf.hr.