Samo jedan od sto građana Hrvatske ima potpuno povjerenje u sudstvo, dok većina smatra da su suci skloni korupcijskom ponašanju te da odluke donose pod utjecajem političara.

Ove porazne podatke po hrvatsko pravosuđe otkrilo je istraživanje Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Istraživanje je tijekom lipnja ove godine, na osnovu upitnika koji je definirao Centar, provela agencija Ipsos na uzorku od tisuću građana.

Rezultati istraživanja pokazuju iduće zabrinjavajuće trendove: čak 68 posto ispitanika nema nikakvo povjerenje u sudstvo, a samo njih 23 posto vjeruje da su suci u Hrvatskoj nepristrani i da svoje odluke donose isključivo na temelju zakona. Preko 70 posto građana smatra kako su suci podložni utjecaju lokalnih i nacionalnih političkih i ekonomskih elita. Istovremeno, više od 70 posto ispitanika vjeruje da političari imaju značajan utjecaj na sudske odluke, što dodatno erodira povjerenje u sudski sustav. Percepcija korupcije također je visoka: 70 posto građana smatra da su suci skloni korupcijskom ponašanju, dok samo 12 posto vjeruje u učinkovitost disciplinskih postupaka protiv sudaca.

Što se tiče transparentnosti, većina ispitanika smatra kako su sudovi u velikoj mjeri zatvoreni prema javnosti. Konkretno, 36,4 posto njih vjeruje da su sudovi potpuno zatvoreni, dok 19,5 posto misli da su djelomično zatvoreni. Samo 6,7 posto ispitanika smatra da su sudovi donekle otvoreni, a 1,1 posto da su potpuno otvoreni.

Odgovori na ovo pitanje ne čude budući da će hrvatski sudovi tek početkom iduće godine javno objavljivati sve presude na internetu – ali anonimizirano.

Ispitanici koji su bili na sudu o pravosuđu misle lošije

Najporazniji dio istraživanja je onaj koji potvrđuje da su ispitanici koji su nedavno imali izravan kontakt sa sudovima (a takvih je bilo 126 u uzorku od tisuću) o njima kasnije imali gore mišljenje. Njihovi odgovori su kritičniji od opće populacije, što sugerira da direktno iskustvo sa sudskim sustavom dodatno pogoršava percepciju o njegovoj nepristranosti i učinkovitosti, odnosno da neposredno iskustvo sa sudovima može pojačati postojeće sumnje i nepovjerenje.

Da građani općenito imaju slabo povjerenje u glavne države institucije nije novost, no pokazatelji za sudstvo su, prema ovom istraživanju, izrazito nepovoljniji pri čemu su samo političke stranke i Sabor ocijenjeni lošije.

Da je Hrvatska tu iznimka u društvu u kojem, barem na papiru, želi pripadati pokazuje istraživanje o povjerenju u institucije koje je među članicama provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. Primjerice, više od 70 posto Danaca vjeruje sudovima i pravosuđu.

“Unatoč činjenici da suci u Hrvatskoj uživaju garantirani položaj od izbora pa sve do umirovljenja te da sve odluke o napredovanju i stegovnim postupcima donosi tijelo u kojem dominiraju suci, percepcija njihove nezavisnosti ostaje izrazito niska. Odsustvo povjerenja u hrvatsko sudstvo izrazito je rašireno i ukazuje na potrebu za odlučnim i sustavnim promjenama. Poboljšanje povjerenja u sudstvo zahtijevat će dugoročne napore svih dionika – od Vlade i pravosudnih tijela, do Europske komisije i organizacija civilnog društva u Hrvatskoj”, zaključili su u priopćenju iz Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

“Hrvatsko pravosuđe ocjenjuje se kroz ružičaste naočale”

Istraživanje je predstavljeno na skupu u Kući Europe u Zagrebu, a bilo je popraćeno i panelom na kojem se raspravljalo i o nedavno objavljenom izvješću Europske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj za ovu godinu. U Izvještaju su prepoznati neki pozitivni pomaci, poput povećanja plaća sudaca i bolje komunikacije, ali je percepcija neovisnosti pravosuđa i dalje niska među građanima. Izražena je zabrinutost da Europska komisija ne čini dovoljno da se poboljša stanje u hrvatskom pravosuđu te da ocjenjuje Hrvatsku kroz “ružičaste naočale”.

Dio panelista istaknuo je kako su ta izvješća često rezultat kompromisa i ne ulaze dovoljno u srž problema, poput primjerice korupcije.

“Izvješća obično budu blaga i ne odražavaju stvarno stanje stvari. Ističe se napredak kojeg nema te se tako podilazi političkim strukturama i radi kompromis”, izjavila je profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i članica Centra Miko Tripalo Zlata Đurđević.

Njen kolega na Pravnom fakultetu u Zagrebu, također i član Centra Miko Tripalo, Alen Uzelac, u toj je kritici bio još direktniji te je izjavio kako “Komisija vjeruje na riječ Hrvatskoj”. Kazao je i kako je problematično da pritom javnost nema uvid u podatke koji se šalju Europskoj komisiji.

“U poglavlju o sudstvu nedostaje analiza ljudskih prava te nema kritike o nedostatku besplatne pravne pomoći kao i problemu zaštite žrtava i svjedoka”, podcrtao je pak panelist Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava. On je izvještaj ocijenio “predeskriptivnim” i smatra da bi ubuduće trebao biti više analitički.

Đurđević je pak spomenula i manjak detaljnijih anketa nakon tih izvještaja koje bi objasnile razloge loših rezultata te je istaknula važnost istraživanja javnog mišljenja o sudstvu. Što se tiče istraživanja Centra, dodala je kako nije iznenađena rezultatima koji ukazuju na “duboko ukorijenjeno nepovjerenje građana prema pravosudnom sustavu”. Panelisti su naglasili i da je to povjerenje niže nego u, primjerice, Poljskoj ili Mađarskoj.

Izostali predsjednik Vrhovnog suda i ministar pravosuđa

Na predstavljanju rezultata istraživanja i panelu o izvješću o vladavini prava nije bilo predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića niti ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana. Dobronić je izostanak opravdao zdravstvenim razlozima, dok iz ministarstva Centru nisu odgovorili zašto se nitko nije pojavio.

Za Faktograf tvrde kako nisu mogli osigurati prisutnost njihovog predstavnika na ovom važnom događaju zbog nepredviđenih službenih obveza koje su se pojavile u posljednjem trenutku.

“Napominjemo kako Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije cijeni rad Centra na ovom istraživanju te smatra kako je važno nastaviti razgovor o percepciji pravosuđa među građanima, s ciljem poboljšanja pravosudnog sustava i jačanja povjerenja javnosti u institucije. Radujemo se budućim prilikama za suradnju i razmjenu mišljenja na ovu bitnu temu”, odgovorili su Faktografu.

Preporuke za efikasnost i transparentnost sudova

Centar Miko Tripalo već godinama upozorava na potrebu za većom transparentnošću i efikasnijim mehanizmom odgovornosti u hrvatskom pravosuđu. U svojim preporukama tako, primjerice, upozoravaju da Državno sudbeno vijeće (DSV) treba intervjue s kandidatima za sudačke položaje trajno učiniti dostupnima javnosti putem video-snimke, jednako kao i sve dokumente koji se razmatraju u postupku izbora kandidata za više sudačke položaje, osim onih koji imaju oznaku povjerljivosti.

Preporučuju i da bi stegovni postupci nakon pokretanja od strane predsjednika sudova trebali biti javni; da bi DSV jednom godišnje trebao podnositi izvještaj Saboru; da bi u odluci o anonimiziranju sudskih presuda trebalo izuzeti sve presude za koje postoji javni interes te da bi zakonom trebalo utvrditi rok do kada treba postići objavu svih sudskih presuda na web stranicama sudova.

Smatraju i kako bi se percepcija o korupciji sudaca smanjila kada bi se postrožile odredbe o ograničenjima i kontroli nad ekonomskim aktivnostima sudaca izvan sudnice te proširile odredbe o deklaraciji imovine (uključivo o transakcijama s nekretninama koje nisu na tržišnim osnovama, aktivnostima koje se odvijaju preko bliskih osoba te ugovori o doživotnom izdržavanju).

The post Pljuska sucima i ministru: istraživanje pokazalo da samo 1,2 posto građana ima potpuno povjerenje u sudstvo appeared first on Faktograf.hr.