Istraživanje: Hrvatski developeri nisu zadovoljni na poslu! Evo što žele…

netokracija - prije 3 tjedna - link

Kao Dan programera obilježava se 256. dan u godini. Obično je to 13. rujna, ali kako je ova godina prijestupna, to je danas, 12. rujna.

Tim povodom objavljujemo rezultate istraživanja o zadovoljstvu hrvatskih developera poslom i njihovim očekivanjima od poslodavaca koje su provele Jelena Jelušić, savjetnica za HR i Employer Branding i Monika Pejić, u suradnji s Netokracijom.

Kad smo na sestrinskoj publikaciji ShiftMag nedavno iz godišnje ankete StackOverflowa izvukli podatak da je 80% programera nesretno na poslu, to je, bome, odjeknulo! Članak su prenijele vodeće globalne publikacije i newsletteri koji se obraćaju developerima, a nije nedostajalo ni komentara na Redditu.

Nas je, naravno, silno zanimalo – kakvo je stanje kod kuće? Ako globalni developeri kažu da su čak i poljoprivrednici sretniji od njih, jesu li od naših sretniji… keramičari?

Tri godine i nekoliko runda otpuštanja kasnije…

Ispalo je – skoro pa i jesu!

I puno su nezadovoljniji nego u proljeće 2021. kad smo posljednji put sličnom anketom ispipavali kako dišu. Jelena komentira:

Najveća razlika u odnosu na 2021. je osjetan pad onih koji su zadovoljni poslom. Tad ih je bilo 72%, ove godine ih je 52%.

Developeri su tad bili “traženi, maženi, paženi i razmaženi” – tvrtke su zapošljavale po 50, 100 ili 200 programera godišnje, a za njih su se borile velikodušnim povlasticama i uvjetima rada, a remote rad se podrazumijevao.

Tri godine i nekoliko runda otpuštanja, rezanja budžeta, sjedenja na klupi ili gubitka projekata kasnije, developeri – a i poslodavci – su danas u potpuno drugačijem odnosu.

Za početak, kako navodi Jelena, ove godine se “sigurnost posla” puno češće spominjala kao faktor atraktivnosti poslodavca:

Prije se nekako to uzimalo zdravo za gotovo u tehnološkoj industriji.

Što je developerima važno u poslu

Anonimni upitnik provođen je od svibnja do kolovoza 2024., odazvalo se 227 developera iz cijele Hrvatske – 78% od njih muškog spola, gotovo polovica (45,9%) starih između 25 i 34 godine, a još 30,3 % starih od 35 do 44 godine.

Na puno radno vrijeme kod poslodavca zaposleno je 83% njih, 73,5% su članovi tima, dok 26,5 % njih upravlja ljudima, a 60% ispitanika izjasnilo se kao seniori. Što se modela rada tiče, otprilike trećina radi potpuno remote, trećina hibridno, a trećina skroz iz ureda. Jelena kaže:

Pitanja su bila postavljena s ciljem da doznamo što je inženjerima važno u poslu, s čime su zadovoljni, što ih frustrira, kako se informiraju o poslodavcima, kako donose odluku o promjeni posla i slično.

Tko je poželjan poslodavac

Prije tri godine pričalo se o tome da se dobra plaća podrazumijeva, ali da nije presudna – štoviše, 28% ispitanika tad je reklo da bi kod poslodavca prvog izbora prešli za istu ili manju plaću.

Ovogodišnji rezultati plaću i dobro radno okuženje također stavljaju u vrh karakteristika dobrog poslodavca, ali očito je da je u najvažnijih 10 sad puno više pragmatičnih kriterija, poput bonusa, sigurnosti ili mogućnosti napredovanja.

Otišli bi zbog plaće, ostaju zbog kolega

Najvažniji kriterij zbog kojega bi otišli od trenutnog poslodavca (tzv. leave faktor) je – bolja plaća, slijede kvaliteta višeg managementa i mogućnost razvoja karijere.
Na pitanje o stay faktoru (zašto ostaju na trenutnom poslu) većina odgovara da su to kolege u timu, fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće.

Lojalnih trenutnom poslodavcu, odnosno onih koji su na pitanje o tome traže li posao odgovorili negativno jest 32%, njih 15,5 aktivno traži posao, a 52,2 posto ispitanih su tzv. pasivni kandidati koji ne traže aktivno posao, ali bi razmotrili bolju ponudu.

Bolja ponuda i ovdje uglavnom znači – veća plaća.

Doduše, 64,1 % muških ispitanika i čak 75% ženskih tu drugu ponudu ne bi prihvatili ako ne uključuje remote rad, što je posebno aktualan prijepor između zaposlenika i poslodavaca koji inzistiraju na povratku u ured.

Poslodavca ne bi preporučili

S obzirom na to da je prethodno istraživanje rađeno u vrijeme velike potražnje za zapošljavanjem programera, fokus je bio na tome kako tvrtke mogu iskoristiti te podatke kako bi ih privukle. Tad smo saznali da se o novim poslovima developeri najčešće informiraju kod kolega i poznanika, a i da odluku o izboru tvrtke donose vođeni njihovim preporukama.

To se nije promijenilo, ali ono što jest je činjenica da će tri godine kasnije malotko preporučiti svoju tvrtku kao poželjnog poslodavca. Net Promoter Score (NPS) koji se računa iz odgovora na pitanje “Koliko je vjerojatno da biste preporučili tvrtku u kojoj radite kao poslodavca svojim prijateljima i kolegama?” na ljestvici od jedan do 10:

NPS je značajno pao, s +29 na -26. Za usporedbu, NPS od -100 do 0 se smatra lošim, od 0 do 30 dobrim, od 30 do 70 odličnim, a od 70 do 100 izvrsnim.

Znatno se povećao i broj nezadovoljnih i glasnih kritičara – sa 17% na 48%.

Zbog toga što nije bilo dovoljno preporuka, zaključuje Jelena, ovaj put nije iz podataka, kao prošli put, mogla izvući top listu najpoželjnijih poslodavaca za hrvatske programere. Štoviše:

Čak 60% njih navodi da u RH ne postoji tvrtka koja je za njih “poslodavac prvog izbora”.

Poslodavci, još imate priliku

Dobra vijest za poslodavce je, doduše, da 63,6% ispitanika na pitanje o tome gdje žele nastaviti karijeru odgovara – u Hrvatskoj.

Kad bismo i sad fokus načas prebacili na poslodavce i što bi oni mogli iščitati iz rezultata ovog istraživanja, zaključak je isti kao i prije tri godine – bez zadovoljnog zaposlenika nema preporuka.

A rezultati vrlo jasno govore i što poslodavci mogu napraviti kako bi njihovi programeri bili sretniji, kako bi manje njih pasivno ili aktivno tražilo drugi posao te kako bi, na kraju, pozitivno pričali o njima i rado ih drugima preporučili.

Iako to nije bio cilj ankete, rezultati neizravno još jednom pokazuju da se njihovo u prvoj krizi koju je doživjela IT industrija i rezovi koje su napravili, poput otpuštanja i istovremenog ukidanja odjela ljudskih potencijala, komunikacija ili employer brandinga te rezanje edukacijskih budžeta i benefita za zaposlenike, itekako odrazilo na – reputaciji.

Top stručni medij? Zna se!

Netokracija je i dalje vodeća među stručnim medijima koje programeri prate.

Osim kod prijatelja i kolega, domaći developeri o tvrtkama i poslovima informiraju se i na društvenim mrežama, web stranicama tvrtke, stranicama za recenziju poslodavaca, na Redditu, konferencijama i meetupima te – stručnim medijima.

Odgovor na pitanje koji im je omiljeni stručni medij nije se promijenilo u odnosu na prethodno istraživanje – s 52,5% ispitanika koji je prate i ovaj put vodeća je Netokracija.

pročitaj cijeli članak

istraživanje (24)