Školska godina je počela, a mnoga djeca s teškoćama još uvijek nemaju svog pomoćnika u nastavi, niti su dobila posebno razredno odjeljenje. Mnoge škole ponovile su natječaje za pomoćnike u nastavi jer nisu uspjele popuniti ta radna mjesta, a to za učenike s teškoćama znači još najmanje tjedan-dva neizvjesnosti hoće li uopće moći polaziti nastavu. U zagrebačkoj OŠ Kajzerica još uvijek je u tijeku natječaj za 14 pomoćnika u nastavi, a roditelji djece s teškoćama prosvjedovali su jučer jer na prvi dan škole ne znaju tko će njihovoj djeci pružati podršku tijekom nastave.

Nepozvani na priredbu

– U toj školi otvoreno je posebno odjeljenje za pet učenika prvog razreda, s edukacijskom rehabilitatoricom. Jedno dijete je nesamostalno u hranjenju, nosi pelene, a kad su roditelji pitali tko će je premotavati, škola je rekla da nemaju prostoriju za to, da to nema nijedna škola, i da im treba proces prilagodbe. To je apsolutno neprihvatljiv odgovor, komentirala je jučer Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena. Roditelji te djece na prvi dan škole još uvijek nisu znali hoće li dobiti pomoćnika u nastavi, a djeca im iz nepoznatog razloga nisu pozvana na školsku priredbu za prvašiće koja je održana u povodu početka škole, što je potpuna diskriminacija, dodaje Rešetar.

Prvi dan škole, dodaje, snalaženje još traje, nastava još nije počela.

– Ali kad se roditelji osvijeste i vide što se događa, nastat će problemi, zaključuje.

U OŠ Otona Ivekovića u Zagrebu dvoje je petaša ostalo bez pomoćnika u nastavi na samom početku školske godine.

– Dva dana prije početka škole javili su nam da je Fran izgubio svog asistenta. Dosadašnja pomoćnica u nastavi našla je drugi posao, javila je tjedan dana ranije, a iz škole su nam u četvrtak rekli neka si pokušamo sami naći nekog. Jako nam je teško, njemu treba asistent, navodi majka dječaka, Karolina Pongrac Proštenik. Njezin sin ima spektar autizma, malo teže se koncentrira, a bez pomoćnika ne može pratiti nastavu.

– Usred sata izgubi koncentraciju, mora se s njim ustati i izaći na 2-3 minute van. Trenutno uskače defektologica, pedagoginja, izbacili smo sve izborne predmete, samo da mu olakšamo, veli.

Škola je raspisala natječaj, ali ni jedan kandidat nije zadovoljio pa su ga ponovili. Objavili su oglas na društvenim mrežama, ali nisu našli nekog tko bi prihvatio taj posao.

– Javio nam se gospodin koji je rekao da mu to zbog satnice ne odgovara. Htio bi da naš sin ide na sve izborne predmete, a mi smo rekli da to ne dolazi u obzir. Ne želimo maltretirati dijete da bi netko imao veću plaću, navodi ova Zagrepčanka. Druga potencijalna pomoćnica izjavila je da joj odgovara samo prva smjena, dok Fran ima nastavu u turnusima. Čini se, kaže njegova mama, da se više gleda na uvjete rada i satnicu pomoćnika u nastavi, nego na interes djeteta.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih kažu da su sredstva odobrena za svu djecu kojoj pomoćnik u nastavi treba, a ostalo je na osnivačima škola koji raspisuju natječaje i organiziraju posebna odjeljenja.

Posebna odjeljenja

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs ponovio je jučer prilikom obilaska škola da su posebna razredna odjeljenja za djecu s posebnim potrebama, koja upisuje do pet učenika, formirana da bi se učitelji mogli posvetiti svakom učeniku posebno te zato nije potrebno da uz svako dijete sjedi i pomoćnik u nastavi. Ako je u razred upisano jedno ili dvoje djece s posebnim potrebama, razred ne smije imati više od 20 učenika.

– Tu je onda prisutan pomoćnik koji pomaže tom djetetu da mu nešto doda, izvadi i slično, kazao je ministar.

Komentirajući probleme s organiziranjem nastave za djecu s teškoćama, Fuch je ustvrdio da njegovo ministarstvo za to nije odgovorno.

– Mi ne obilazimo škole, niti pregledavamo koliko gdje treba formirati posebnih odjeljenja. Škola mora proslijediti zahtjev osnivaču, a oni ministarstvu. Ti zahtjevi moraju biti obrazloženi da bi se mogla donijeti odluka da se takav razred formira, kazao je Fuchs.

Iz Grada Zagreba, gdje ove godine 17 škola ima posebno razredno odjeljenje za djecu s teškoćama, tvrde da su napravili sve što je tražilo Ministarstvo obrazovanja, ali su se neugodno iznenadili jer im je za dvije škole uskraćena suglasnost, a resorno se ministarstvo pozvalo na zabranu zapošljavanja u javnim i državnim službama. Ipak, u zadnji čas su od Ministarstva dobili pozitivnu informaciju za jednu osnovnu i jednu srednju školu pa je taj problem riješen.

U Dalmaciji nastava počela s himnom

Dok su neka djeca s teškoćama ostala nepozvana na školsku priredbu na početku nastave, u više je škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji škola počela intoniranjem himne, kako je to preporučio župan Blaženko Boban.

Nastavnici u tim školama nisu oduševljeni novom praksom, te su dali do znanja da bi svakodnevno intoniranje himne sasvim sigurno bilo razlog za pobunu.

– Nije to prvi put da se tema himne potencira, uvijek je to malo naglašenije kad HDZ ode malo desnije ili ima nekog partnera koji je takav. To nije rješenje, oni koji to zagovaraju riskiraju da se od pretjerane uporabe himna pohaba, komentirao je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.

– Ako bi se to prepustilo ravnateljima, sigurno postoje i oni koji misle da bi se himnu trebalo izvoditi na početku svakog sata. Ali ne zato što misle da bi to imalo učinka, nego jer se time šalje određena politička poruka, dodaje Stipić.

Desetorica tinejdžera i asistent u 20 »kvadrata«

Problem su i kapaciteti ustanova za obrazovanje djece s teškoćama. Centar za odgoj i obrazovanje u Dubravi tako u jedan razred srednjoškolaca smješta 10-toricu tinejdžera i pomoćnika u nastavi.

– Riječ je o prostoru od 20 kvadrata, a u njemu su smještena desetorica tinejdžera – tri s autizmom, nekoliko njih s cerebralnom paralizom, i pomoćnik u nastavi. U tom prostoru održava se poludnevni boravak i nastava, navodi Suzana Rešetar.

Objava Neizvjesnost. Brojna djeca s teškoćama pred sam početak škole ostala bez pomoćnika u nastavi pojavila se prvi puta na Novi list.