Prema članku 100., stavak jedan, Ustava, predsjednik Republike Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Međutim, Ustav se dalje ne bavi detaljnije njegovim ovlastima po tom pitanju, izuzev onih da je odgovoran za imenovanje i razrješavanje vojnih zapovjednika i da na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zaključuje mir.

U tom pogledu detaljniji je Zakon o obrani pod člankom 7. U njemu se specificira da predsjednik, na prijedlog načelnika glavnog stožera oružanih snaga, i suglasnost ministra obrane, donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske te plan uporabe Oružanih snaga. Milanović je u veljači ove godine u velikom intervjuu na N1 televiziji izjavio iduće: “Vojni rok će biti mrtvo slovo na papiru ako se prije toga ne konzultiraš s Vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga.

Odluke o ustroju i mobilizacijskom sastavu potpisujem ja.” U žaru predstojećih izbora za predsjednika Republike, aktualni predsjednik bi na zadnje prozivke ministra Anušića odgovoriti tako da opstruira provođenje vojnog roka nakon što ga Sabor izglasa te da on postane upravo ono što je i Milanović najavio: “mrtvo slovo na papiru”. Realno, ako mu to onemoguće izmjenama zakona Milanović će se uvijek moći pozvati na Ustav koji ga definira kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Faktograf

O ponovnoj aktivaciji vojnog roka glasa Sabor, ali predsjednik može spriječiti njegovu provedbu – Monitor.hr.